{"id":58108,"date":"2025-03-25T11:06:33","date_gmt":"2025-03-25T10:06:33","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=58108"},"modified":"2025-03-25T11:25:48","modified_gmt":"2025-03-25T10:25:48","slug":"msu-kino-na-rubu-blok1-sloboda-filmu-kinoklub-zagreb","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=58108","title":{"rendered":"MSU: Kino na rubu – blok#1 Sloboda filmu \u2013 Kinoklub Zagreb"},"content":{"rendered":"

FILMSKI CIKLUS Kino na rubu – CIKLUS KRATKIH FILMOVA I RAZGOVORA O DODIRIMA FILMSKIH RODOVA – Blok #1 Sloboda filmu \u2013 Kinoklub Zagreb – 27.03.2025. u 19 sati \/ DVORANA GORGONA, MSU<\/strong><\/p>\n

U \u010detvrtak, 27. o\u017eujka 2025. u 19 sati, programski filmski ciklus Kino na rubu u prvom ovogodi\u0161njem tematskom bloku naslova Sloboda filmu \u2013 Kinoklub Zagreb, predstavlja nagra\u0111ivane hibridne i eksperimentalne filmove autora razli\u010ditih generacija, nastalih kroz dugogodi\u0161nji rad Kinokluba Zagreb. Nakon projekcije filmova, o Kinoklubu Zagreb i specifi\u010dnom autorskom pristupu, edukativom sustavu te samoj strukturi organizacije koja u kontinuitetu radi od 1928. godine, razgovaramo s Dalijom Dozet, filmskom autoricom, predsjednicom i glavnom koordinatoricom naprednih radionica Kinokluba Zagreb, Miom Martinovi\u0107, diplomiranom arhitekticom, filmskom autoricom i \u010dlanicom KKZ-a od 2018. godine, i Tomislavom \u0160obanom, likovnim umjetnikom i filmskim autorom, \u010dlanom Kinokluba od 2007. godine i predsjednikom KKZ-a od 2018. do 2022. godine.<\/p>\n

<\/p>\n

\u017deljko Radivoj – Porttret iz donjeg rakursa ; Fotografiju ustupio HFS<\/a><\/strong><\/p>\n

Blok # 1 Sloboda filmu \u2013 Kinoklub Zagreb<\/strong>
\n27. 3. u 19 sati, dvorana Gorgona MSU<\/strong><\/p>\n

K-3 ili \u010disto nebo bez oblaka, Mihovil Pansini, 1963., 2:00
\nKariokineza, Zlatko Hajdler, 1965., 2:00
\nGrad u izlogu, Tatjana Ivan\u010di\u0107, 1969., 5:07
\nIris, \u017deljko Radivoj, 1971., 5:49
\nFrame fragmenti, Dalija Dozet, 2018.,1:27
\nEvanesence, Mare \u0160uljak, 2023., 3:32
\nShowgirls, Miro Manojlovi\u0107, 2011., 2:00
\nMjesta koja ne postoje, Josipa Henizelman, 2022., 7:52
\nSakuplja\u010di, Mia Martinovi\u0107, 2022., 9:39
\nPlejade, Mateja Zidari\u0107, 2020., 12:04
\nKada odlu\u010dim kako zapo\u010deti znati \u0107u i sve ostalo, Tomislav \u0160oban, 2021., 9:21<\/p>\n

Razgovor s gostima: Dalija Dozet, Mia Martinovi\u0107 i Tomislav \u0160oban<\/p>\n

K-3 ili \u010disto nebo bez oblaka, Mihovil Pansini, 1963., 2:00 – kopiju filma omogu\u0107io HFS<\/strong>
\nU dosljednom istra\u017eivanju redukcije sredstava trebalo se pribli\u017eiti samoj granici mogu\u0107nosti: \u010distim koloriranim blankovima. To odgovara monokromnim platnima u slikarstvu. Perforirani dio trake ostavljen je zato da bi se osjetila struktura materijala. I zvuk je proizveden naj\u0161krtijim sredstvima: mikrofoniranjem samog magnetofona, bez ikakvog drugog izvora zuka. Izbjegavan je makar i slu\u010dajan sistem ritma u slici i zvuku. (M. Pansini)<\/p>\n

Kariokineza, Zlatko Hajdler, 1965., 2:00 – kopiju filma omogu\u0107io HFS<\/strong>
\nNastala ili izvedena na GEFF-u 1965, u znak otpora amaterskih \u201ekonzervativaca\u201c zagovornicima eksperimentiranja, krajnje redukcije i \u201eantifilma\u201c, Kariokineza je, paradoksalno, odmah prepoznata kao najradikalniji antifilmski \u010din. Sagorijevanjem filmske vrpce u dodiru sa \u017earuljom projektora na ekran su projicirane apstraktne slike \u2013 jednokratne i neponovljive, a izvorni performans Z. Heidlera danas simulira rekonstrukcija iz 1998, realizirana u Hrvatskom filmskom savezu.<\/p>\n

Grad u izlogu, Tatjana Ivan\u010di\u0107, 1969., 5:07<\/strong>
\nCentar Zagreba se reflektira u gradskim izlozima. Autorica istra\u017euje teksture kroz kadrove rasplinutih slika koje nam donose prikaz gradske vreve i arhitektonskih simbola grada.<\/p>\n

Iris, \u017deljko Radivoj, 1971., 5:49<\/strong>
\nGospo\u0111a pristupa ljudima kako bi ih fotografirala na zagreba\u010dkim ulicama. Nagovara, namje\u0161ta i zapisuje kontakt dok njihovu interakciju autor filma snima s distance.<\/p>\n

Frame Fragmenti, Dalija Dozet., 2018., 1:27<\/strong>
\nDekonstrukcija filmske sekunde i svih njezinih 25 sli\u010dica. Film nastao tijekom radionice Nisam od ju\u010der, inspiriran Kariokinezom autora Zlatka Hajdlera.<\/p>\n

Evanescence, Mare \u0160uljak, 2023., 3:32<\/strong>
\nProla\u017eenje praznim hodnicima, ples sa svjetlom. Brisanje sebe iz svakog kadra i susret sa svim verzijama sebe.<\/p>\n

Showgirls, Miro Manojlovi\u0107, 2011., 2:00<\/strong><\/p>\n

Mjesta koja ne postoje, Josipa Henizelman, 2022., 7:57<\/strong>
\nSve me podsjec\u0301a na djetinjstvo. Na jedan svijet koji moz\u030cda niti ne postoji, a z\u030civi tu negdje, u mojoj glavi. U ovom filmu nastojim razluc\u030citi pojam gledanja lis\u030cena onoga nauc\u030cenoga i vi\u0111enoga u odnosu na unutarnji svijet sjec\u0301anja.<\/p>\n

Sakuplja\u010di, Mia Martinovi\u0107, 2022., 9:39<\/strong>
\nU\u0161la je u Arhiv predati svoja sje\u0107anja. Koliko vremena mo\u017ee dobiti u zamjenu za do\u017eivljaje koje je pro\u017eivjela? Filmski esej u kojem, isprepli\u0107u\u0107i videozapise i fotografije, stvarnost i fikciju, autorica istra\u017euje kolika je vrijednost njenih sje\u0107anja i ma\u0161te.<\/p>\n

Plejade, Mateja Zidari\u0107, 2020., 12:04<\/strong>
\nZa ovaj mali pomak u jednom od mikrokozmosa, voljno upisujem zna\u010denje. Mit – metafora. Mit u danu kao sredstvo za ubijanje malih strahova.<\/p>\n

Kada odlu\u010dim kako zapo\u010deti znati \u0107u i sve ostalo, Tomislav \u0160oban, 2021., 9:21<\/strong>
\nKratki autobiografski film o stanu u kojem \u017eivim te o tajni koju skriva. Strukturiran od niza po\u010detaka ili uvoda, otkriva tko je prije mene \u017eivio u tom stanu, odnos koji imam prema njemu i gdje bih volio \u017eivjeti u budu\u0107nosti. Istodobno demistificira filmske postupke od kojih je sastavljen film.<\/p>\n

\n

Kinoklub Zagreb<\/strong> nastao je jo\u0161 1928. godine kao kino sekcija Foto kluba Zagreb, \u0161to ga \u010dini najstarijim klubom filmskih amatera u jugoisto\u010dnoj Europi. Danas Kinoklub Zagreb djeluje kao platforma amaterskog filma koja podupire potpunu autorsku slobodu, a besplatnim pristupom filmskom znanju i alatima svim zainteresiranim gra\u0111anima omogu\u0107uje bavljenje filmom.<\/p>\n

Tijekom 97 godina svog postojanja, cilj Kinokluba ostao je isti \u2013 svim zainteresiranim gra\u0111anima omogu\u0107iti bavljenje filmom i pri tome poticati produkciju i promociju filmskog amaterizma, podupiru\u0107i potpunu autorsku slobodu kroz besplatan pristup filmskom znanju i alatima. Upravo zbog toga Kinoklub Zagreb postao je okupljali\u0161te filmskih entuzijasta, kao i nekada\u0161njih amatera koji su se razvili u profesionalce, a i danas svojim radom privla\u010di i poti\u010de nove mlade filma\u0161e te poti\u010de istra\u017eivanje filmskih formi i granica filma.<\/p>\n

Dalija Dozet<\/strong> predsjednica i glavna koordinatorica naprednih radionica Kinokluba Zagreb. Diplomirala je re\u017eiju igranog filma na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Re\u017eira, osmi\u0161ljava i pi\u0161e kratke filmove svih rodova te reklame i namjenske filmove. Od 2015. \u010clanica je Dru\u0161tva hrvatskih filmskih redatelja. 2016. u Osijeku pokre\u0107e Filmsku Rundu, reviju kratkog filma. U ulozi voditeljice filmskih edukacija sura\u0111uje sa Ministarstvom kulture, Hrvatskim audiovizualnim centrom, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Hrvatskim filmskim savezom, Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku. Sudjelovala je na nizu edukacija i susreta filmskih profesionalaca poput Docu Rough Cut Butiquea, Sarajevo Talent Campusa, Locarno film academy, Euroconnectiona, European short pitcha, Breaking ground Campusa, Circlea, Rise and shinea, Odense film campusa, a njezini su filmovi prikazivani na ZFFu, Puli, 25FPSu, Zagrebdoxu, Tabor ff, DHFu itd. U svom radu \u010desto se igra sa konvencijama filmskih rodova, istra\u017euju\u0107i teme poput bliskosti i gubitka te nemogu\u0107nosti komunikacije. Trenuta\u010dno je u postprodukciji dugometa\u017enog dokumentarnog filma “Lekcije mog tate” te razvija kratki igrani projekt “Bu\u0161e” i animirani “Otvaranje”.<\/p>\n

Mia Martinovi\u0107<\/strong> diplomirala je 2020. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu s projektom Arhiv izvedbene umjetnosti. Jedna je od pobjednica natje\u010daja za ure\u0111enje Muzeja iluzija 2017. godine. Suradnica je na projektu Mali Zagreb za koji dizajnira i izra\u0111uje makete. Od 2019. godine \u010dlanica je Kinokluba Zagreb. Autorica je \u010detiri kratka filma: “Taste of Space” (posebno priznanje na Gledali\u0161tu Kinokluba 2019., nagrada Mali lonac za najbolji studentski film na Reviji studentskog filma 2020.), “Pixie” (2020), “Predstavnik” (2021.), “Sakuplja\u010di” (2022.). Uz arhitekturu, aktivno se bavi scenografijom i filmom.<\/p>\n

Tomislav \u0160oban<\/strong> aktivan je \u010dlan Kinokluba od 2007. godine. Predsjednik Kinokluba Zagreb od 2018. – 2022. Diplomirao je na odsjeku grafike Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Frane Pare. Zavr\u0161io je MA studij na odsjeku filmske i TV re\u017eije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Autor je kratkih igranih filmova: \u201dOtac\u201d (2018.), \u201dNije odgoj\u201d (2017.), \u201dKako je Iva oti\u0161la 16. rujna 2016.\u201d (2016.), \u201dPolufinale\u201d (2014.), \u201dKrhko\u201d (2019.). Sklon je istra\u017eivanju filmske forme i filmskih izra\u017eanih sredstava te je autor nekoliko eksperimantalnih – animiranih filmova: \u201cKraj\u201d (2015.), \u201cNajmanji\u201d (2013.). Filmovi su mu prikazani na mnogim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu (Oberhausen, Jihlava, 25 FPS, Animafest, Animateka, Zagreb Film Festival, Tabor Film Festival, Dani hrv. filma i ostali). Voditelj je mnogih filmskih radionica za djecu, mlade i odrasle u drugim udrugama i organizacijama.<\/p>\n

Ulaz na program je besplatan.
\nVoditeljica programa: Miranda Herceg
\nProgram podr\u017eali: Gradski ured za kulturu i civilno dru\u0161tvo Grada Zagreba i Hrvatski audiovizualni centar<\/p>\n

[izvor informacije Muzej suvremene umjetnosti<\/a><\/strong>]<\/p>\n