{"id":58056,"date":"2025-03-19T17:03:14","date_gmt":"2025-03-19T16:03:14","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=58056"},"modified":"2025-03-19T17:03:14","modified_gmt":"2025-03-19T16:03:14","slug":"zagrebdox-2025-press-konferencija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=58056","title":{"rendered":"ZagrebDox 2025: Press konferencija"},"content":{"rendered":"

STOTINU I SEDAM DOKUMENTARNIH URADAKA NA 21. IZDANJU ZAGREBDOXA –\u00a0<\/strong>\u00a0<\/strong>Kako najbolji svjetski filma\u0161i svih generacija, nacionalnosti i \u201erukopisa\u201c vide svijet u kojem \u017eivimo<\/strong><\/p>\n

Dvadeset i prvo izdanje Me\u0111unarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox odr\u017eat \u0107e se od 30. o\u017eujka do 6. travnja u kinima Kaptol Boutiquea. U osam festivalskih dana publika \u0107e imati priliku pogledati \u010dak 107 dokumentarnih ostvarenja u 16 filmskih programa. Za slu\u017ebenu festivalsku nagradu Veliki pe\u010dat natje\u010de se 20 filmova u kategoriji u me\u0111unarodnog dokumentarnog filma i 18 naslova u regionalnoj konkurenciji.<\/p>\n

<\/p>\n

Foto Robert Juki\u0107<\/p>\n

Program ovogodi\u0161njeg ZagrebDoxa na konferenciji za medije predstavili su umjetni\u010dki direktor\u00a0Nenad Puhovski<\/strong>\u00a0i izvr\u0161ni direktor\u00a0Hrvoje Puk\u0161ec<\/strong>.<\/p>\n

\u201eUz eksplozije, zavijanje sirena, krikove i sva\u0111e koji se rasprostiru ovom na\u0161om malom, ugro\u017eenom planetom, ja \u010dujem \u2013 ti\u0161inu. Ti\u0161inu pameti, razuma, razgovora i \u2013 ljudskosti. Svijetom vladaju nasilnici, neko novo ‘zlato’ odre\u0111uje cijenu ljudskih \u017eivota i budu\u0107nost \u010ditavih nacija, deseci tisu\u0107a ljudi gine svakodnevno na frontovima i izvan njih, a stotine tisu\u0107a onih koji su mislili da su pobjegli od takve sudbine zaustavljeni su na putu prema \u017eivotu za koga su vjerovali da je bolji i sigurniji. Pohlepa, glupost i primitivizam postaju glavnim ‘sastojkom’ ne samo politike ve\u0107 i na\u0161ih sudbina. Pripadam generaciji koja se popularno naziva\u00a0boomerima<\/em>. Za\u010deti smo u svijetu poslijeratnog optimizma pa smo, vjerojatno genetski, preuzeli onaj esencijalan sastojak ljudske egzistencije \u2013 nadu. No, ima li danas nade za \u2013 nadu? Pitanje je to koje si svakodnevno postavljam, misle\u0107i prije svega na one na kojima le\u017ei teret budu\u0107nosti \u2013 svoju (na\u0161u) djecu i unuke. Osje\u0107am da moramo poku\u0161ati, ako ne dati smisao, ako ne pobolj\u0161ati svijet, onda barem razumjeti \u0161to se doista doga\u0111a. ZagrebDox je stvoren iz takve potrebe. Ona je vjerojatno idealisti\u010dna, ambiciozna, nerealna\u2026? Ima li uop\u0107e smisla? Samo vi, na\u0161a publika, mo\u017eete odgovoriti na ovo pitanje\u2026 Mi smo tu da vam prika\u017eemo kako najbolji svjetski filma\u0161i, svih generacija, nacionalnosti i ‘rukopisa’ vide svijet u kome \u017eivimo. Pravu realnost. Te da, nakon projekcije, porazgovaramo. I u tom razgovoru, razmjeni misli i ideja, poku\u0161amo prona\u0107i \u2013 nadu\u201c, izjavio je\u00a0Nenad Puhovski<\/strong>.<\/p>\n

Me\u0111unarodna konkurencija spektar je filmskih naslova koji nam donose \u2013 pravu realnost. Na\u017ealost, na\u0161a je realnost i rat u Gazi, ali i ruska invazija na Ukrajinu. Katarski dokumentarac koji je re\u017eirao\u00a0Mahmoud Atassi<\/strong>,\u00a0O\u010di Gaze<\/em><\/strong>, prati tri palestinska novinara na sjeveru Gaze koji su prisiljeni riskirati \u017eivote zbog posla, a i\u00a0Yalla Parkour<\/em><\/strong>, redateljice\u00a0Areeb Zuaiter<\/strong>,\u00a0<\/strong>otkriva nam surovu stvarnost toga zlosretnog grada.\u00a0<\/strong>Dragi Theo<\/em><\/strong>,\u00a0<\/strong>Alise Kovalenko<\/strong>,\u00a0<\/strong>koja snima ukrajinski rat kroz o\u010di majke koja uzima oru\u017eje, otkriva emocionalni krajolik sukoba i otpornost \u010dovje\u010danstva usred kaosa.\u00a0<\/strong>Tiha zemlja sporo gori<\/em>\u00a0<\/strong>redateljice\u00a0Olhe Zhurbe<\/strong>\u00a0poput audiovizualnog dnevnika bilje\u017ei promjene u ukrajinskom dru\u0161tvu nakon pada u potpuni pakao rata. Ilegalna ruska\u00a0underground<\/em>glazbena i umjetni\u010dka scena je u procvatu. Film\u00a0Krhotine<\/em><\/strong>,\u00a0Mashe Chernaye<\/strong>, daje nam uvid u uli\u010dni \u017eivot mladih koji ne podr\u017eavaju re\u017eim. S druge strane, diljem Rusije osnovne \u0161kole pretvaraju se u centre za regrutaciju. U svom filmu\u00a0Gospodin Nitko protiv Putina<\/em><\/strong>\u00a0David Borenstein<\/strong>\u00a0i\u00a0Pasha Talankin<\/strong>\u00a0daju prikaz u duboki u\u010dinak Putinova re\u017eima na \u017eivote ruske djece. Dugotrajnim efektom rata na sirijsko stanovni\u0161tvo i okoli\u0161 bavi se kratki dokumentarac\u00a0Tko voli sunce<\/em><\/strong>, redatelja\u00a0Arshije Shakibe<\/strong>.\u00a0<\/strong>Posljedice rata tematizira i\u00a0<\/strong>film\u00a0<\/strong>Poslije rata<\/em><\/strong>,\u00a0Birgitte St\u00e6rmose<\/strong>, a prikazuje \u010detvero djece iz Pri\u0161tine koja odrastaju u zemlji u kojoj se posljedice ratnih 90-ih jo\u0161 uvijek sna\u017eno osje\u0107aju. U 1981. godinu vra\u0107a nas\u00a0Tomasz Wolski<\/strong>\u00a0svojim filmom\u00a0Godina u \u017eivotu zemlje<\/em><\/strong>: Poljska je na rubu revolucije, a komunisti\u010dke vlasti u\u010dinit \u0107e sve da je ugu\u0161e. Ostajemo jo\u0161 malo u Poljskoj. Rastu\u0107a humanitarna kriza na granici EU-a prodrla je u stvarnost obitelji koja je u najstarijoj europskoj \u0161umi na granici Poljske i Bjelorusije stvorila vlastiti raj u vizualno impresivnom filmu\u00a0\u0160uma<\/em><\/strong>,\u00a0Lidije Dude<\/strong>. Spajaju\u0107i stvarnost, fikciju, kazali\u0161te i mjuzikl, iranska redateljica\u00a0Narges Kalhor<\/strong>\u00a0donosi nam film\u00a0Shahid<\/em><\/strong>, intimni prikaz balansiranja izme\u0111u pomirenja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, sada\u0161njo\u0161\u0107u i samim sobom.\u00a0Spektakl<\/em><\/strong>, Yasmin van Dorp<\/strong>, razotkriva moderni turizam kao predstavu za javnost u kojoj turisti u potrazi za autenti\u010dnim do\u017eivljajima ponekad riskiraju vlastiti \u017eivot, ali i sigurnost svoje djece. Sniman dva desetlje\u0107a, film\u00a0Victorie Mapplebeck<\/strong>\u00a0Maj\u010dinstvo<\/em><\/strong>\u00a0slavi samohrano maj\u010dinstvo i dokazuje da epska putovanja mogu po\u010deti i zavr\u0161iti \u2013 kod ku\u0107e.\u00a0Sudan, sje\u0107aj nas se<\/em><\/strong>\u00a0redateljice\u00a0Hind Meddeb<\/strong>, prikazuje poeziju kao sredstvo otpora u sudanskoj revoluciji. Film spaja fragmente revolucije povezuju\u0107i neravnopravnu borbu revolucionarne mlade\u017ei protiv vojne sile. U filmu\u00a0Druga strana planine<\/em><\/strong>\u00a0autorica\u00a0Yumeng He<\/strong>\u00a0preispituje odnos stalnosti ljudske te\u017enje i nestalnosti krajolika koje nazivamo domom, dok film\u00a0Protjeriva\u010dica ljubavnica<\/em><\/strong>,\u00a0Elisabeth Lo<\/strong>,\u00a0<\/strong>istra\u017euje sukob emocija, pragmati\u010dnosti i kulturolo\u0161kih normi u ljubavnim vezama u suvremenoj Kini.\u00a0<\/strong>Na doma\u0107em terenu<\/em><\/strong>\u00a0donosi duhovit pogled na \u017eivot same autorice\u00a0Lidije Zelovi\u0107<\/strong>, koji zrcali trenuta\u010dnu politi\u010dku klimu u Nizozemskoj, ali i mnogim drugim zemljama diljem svijeta. Film\u00a0Kronike apsurda<\/em><\/strong>,\u00a0Miguela Coyula<\/strong>, razotkriva slo\u017eene kontradikcije u dru\u0161tvenoj i politi\u010dkoj dinamici dana\u0161nje Kube.\u00a0Odlazak<\/em><\/strong>,\u00a0Ivana Vlasova<\/strong>\u00a0i\u00a0Nikite Stashkevicha<\/strong>, nastao je u bliskoj suradnji s \u010dlanovima zajednice Neneta, a uz prikaz njihova bogatog folklora postavlja pitanja o pravima djece u dru\u0161tvu ograni\u010denih mogu\u0107nosti.\u00a0Upravljanje<\/em><\/strong>\u00a0Davida Graudenza<\/strong>\u00a0istra\u017euje izradu modela iz perspektive modela.<\/p>\n

Za Veliki pe\u010dat u regionalnoj konkurenciji ove godine konkurira 18 filmskih ostvarenja.<\/p>\n

Neboj\u0161a Slijep\u010devi\u0107<\/strong>\u00a0na ZagrebDoxu imat \u0107e svjetsku premijeru svoga novog dokumentarca\u00a0Crveni tobogan<\/em><\/strong>, koji prati sukobe dvije skupine gra\u0111ana oko budu\u0107nosti jednoga novozagreba\u010dkog parka. Film\u00a0Najglasnija ti\u0161ina <\/em>Aleksandra Relji\u0107a<\/strong>\u00a0bilje\u017ei ono \u0161to ve\u0107 mjesecima svi budno pratimo, studentske prosvjede u Srbiji, kojima je povod pad nadstre\u0161nice koji je odnio 15 \u017eivota.\u00a0Goran Devi\u0107<\/strong>\u00a0re\u017eirao je film\u00a0Paviljon 6<\/em><\/strong>, a kroz iskrene razgovore s ljudima koji \u010dekaju u redu za cijepljenje protiv Covida razotkriva dezorijentiranost i skepsu koji pro\u017eimaju na\u0161e kolektivno iskustvo. Film\u00a0Ovo je za more<\/em><\/strong>,\u00a0Renate Poljak<\/strong>, postavlja nam pitanje mo\u017eemo li izlije\u010diti more, a ma\u0111arski dokumentarac\u00a0Bogalji<\/em><\/strong>\u00a0donosi sirov pogled na \u017eivote \u010detiriju osoba s invaliditetom koje odlaze provesti vikend na Balatonu. Nakon \u0161to je prona\u0161la nemontirane kasete svoga pokojnog oca, autorica\u00a0Dalija Dozet<\/strong>\u00a0upu\u0161ta se u osobno putovanje u filmu\u00a0Lekcije mog tate<\/em><\/strong>.\u00a0Tatina uspavanka<\/em><\/strong>,\u00a0Lesie Diak<\/strong>, prikazuje nam nevi\u0111enu \u0161tetu koju je rat nanio intimnim odnosima ratnog veterana i njegove obitelji. Otac kao sredi\u0161nja tema pojavljuje se i u filmu\u00a0Izidora Bistrovi\u0107a<\/strong>\u00a0Kupam se, voli vas tata<\/em><\/strong>. \u0160estero\u010dlana obitelj nakon sedam godina vra\u0107a se na pla\u017eu u Savudriji, na kojoj se njihov otac prije sedam godina utopio.\u00a0Alice On&Off<\/em><\/strong>\u00a0Isabele Tent<\/strong>\u00a0nesmiljen je prikaz ponavljanja traume kroz vi\u0161e generacija u kojem se glavna protagonistkinja bori da ostane prisutna u sinovu \u017eivotu.\u00a0Renata Lu\u010di\u0107<\/strong>\u00a0re\u017eirala je film\u00a0Godina pro\u0111e, dan nikako<\/em><\/strong>, a bilje\u017ei njezin posjet ocu koji \u017eivi u ruralnom dijelu Hrvatske i nastojanje da shvati za\u0161to se obitelj razjedinila.\u00a0Clara Trischler<\/strong>\u00a0svojim filmom\u00a0No\u0107 kojota <\/em><\/strong>vodi nas u meksi\u010dko selo \u010diji stanovnici, kako bi spasili svoje selo od izumiranja, simuliraju iskustvo koje svi znaju: ilegalni prelazak granice u SAD. Preru\u0161avaju se u grani\u010dnu policiju i trgovce ljudima kako bi se turisti mogli osje\u0107ati kao migranti na jednu no\u0107.\u00a0Terenska nastava<\/em><\/strong>,\u00a0<\/strong>Joze Schmucha<\/strong>, prati jedan osmi razred na izletu u Vukovar, u sklopu programa Memorijalnog centra Domovinskog rata, a\u00a0Moji ljetni praznici<\/em>\u00a0Petre Seli\u0161kar<\/strong>\u00a0osmogodi\u0161njeg Basrija koji ljetne praznike \u017earko \u017eeli provesti s bratom u makedonskim planinama. Filmom\u00a0Ko \u0107e pokucati na vrata moga doma<\/em>\u00a0Maja Novakovi\u0107<\/strong>\u00a0uvodi nas u Eminov svijet, koji u suton \u017eivota te\u0161ko rade\u0107i na surovoj hladno\u0107i tra\u017ei utjehu i toplinu u zagrljaju prirode. U esejisti\u010dkom filmu\u00a0Izlaz kroz ludaru<\/em><\/strong>\u00a0autor\u00a0Nikola Ili\u0107 <\/strong>pripovijeda osobnu pri\u010du vojnika koji to nikada nije \u017eelio biti, a u filmu\u00a0Krila i tlo<\/em><\/strong>,\u00a0Stefana Male\u0161evi\u0107a<\/strong>, vidimo kako rodna ravnopravnost mo\u017ee procvjetati ondje gdje biste je najmanje o\u010dekivali.\u00a0Pod sretnom zvijezdom<\/em><\/strong>, Petera Kerekesa<\/strong>, upoznaje nas s Lucianom, talijanskom astrologinjom s kojom brojni kontaktiraju kako bi im rije\u0161ila probleme, a\u00a0Zlatno doba<\/em><\/strong>\u00a0Camille Iannetti\u00a0<\/strong>pri\u010da je o Lucy, mladoj Talijanki koja \u017eivi u Yorkshireu i uskoro \u0107e roditi djevoj\u010dicu. Njezina majka i mla\u0111a sestra do\u0161le su je posjetiti kako bi je podr\u017eale u ovo posebno vrijeme. Bebin je otac gambijski dje\u010dak Kitim, a veza na daljinu izme\u0111u njega i Lucy puna je neizvjesnosti: njih dvoje kratko su izlazili prethodno ljeto u Palermu, a sada se poku\u0161avaju upoznati u dugim videopozivima.<\/p>\n

\u201eZagrebDox je napunio dvadeset i jednu godinu i znamo \u0161to to zna\u010di: u najboljim je godinama, iako to ni sam ne zna! Velika hvala svim pokroviteljima, sponzorima i prijateljima. Festival ne bi bio mogu\u0107 bez potpore Grada Zagreba, HAVC-a, Zaklade Kultura nova, Turisti\u010dke zajednice Grada Zagreba i Dru\u0161tva hrvatskih filmskih autora. Nadam se da \u0107emo i ove godine opravdati njihovo povjerenje, ali i povjerenje na\u0161e vjerne publike. Pripremili smo za ovu godinu brojne novosti, i u programskom i u organizacijskom smislu, a to ne bi bilo mogu\u0107e bez sjajnih kolegica i kolega u produkcijskom timu. Redizajnirali smo ZagrebDox Pro, uveli suvremeni na\u010din glasanja za nagrade publike, uveli smo i novu programsku kategoriju, Audio Dox, vratili Doxer akreditacije za sve one koji \u017eele dati potporu Festivalu i napravili nekoliko koraka prema odr\u017eivijem, zelenijem festivalu. Ukratko: jedva \u010dekamo 30. o\u017eujka!\u201c izjavio je izvr\u0161ni direktor ZagrebDoxa\u00a0Hrvoje Puk\u0161ec<\/strong>.<\/p>\n

Me\u0111unarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox o\u010dekuje nas u kinima Kaptol Boutiquea od 30. o\u017eujka do 6. travnja 2025. godine.<\/p>\n

ZagrebDox se odr\u017eava uz potporu Grada Zagreba, Hrvatskog audiovizualnog centra, Zaklade Kultura nova, Dru\u0161tva hrvatskih filmskih redatelja i Turisti\u010dke zajednice Grada Zagreba.<\/p>\n

Sve novosti i informacije o ZagrebDoxu dostupne su na slu\u017ebenoj mre\u017enoj stranici\u00a0http:\/\/zagrebdox.net\/<\/a>\u00a0te na dru\u0161tvenim mre\u017eama Festivala.<\/p>\n

Ulaznice u pretprodaji i tijekom Festivala mogu se nabaviti na blagajnama kina Kaptol Boutique Cinema (Centar Kaptol, Nova Ves 17), na tiketomatu\u00a0u predvorju kina i online na\u00a0www.kaptolcinema.hr<\/a><\/p>\n

[izvor informacije ZagrebDox<\/a><\/strong>]<\/p>\n