{"id":57884,"date":"2025-02-27T11:56:41","date_gmt":"2025-02-27T10:56:41","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57884"},"modified":"2025-12-23T13:05:08","modified_gmt":"2025-12-23T12:05:08","slug":"kopenhagen-grad-u-kojem-zelim-ostati-treci-dio-pise-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57884","title":{"rendered":"Kopenhagen, grad u kojem \u017eelim ostati, tre\u0107i dio [pi\u0161e Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

Oblik i opseg<\/strong><\/em><\/p>\n

Na zemljopisnoj karti Kopenhagena sredi\u0161nji Kanal \u010dini blago zakrivljenu dijagonalu. Na desnoj strani prete\u017ee zeleno i plavo prirodnih i vodenih povr\u0161ina, s umetnutim kvadratima zra\u010dne luke (Kastrup) i satelitskog modernog Oeresteda te legende linija javnog prijevoza.<\/p>\n

<\/p>\n

Kopenhagen, Duz\u030c Kanala – Foto Ada Jukic\u0301<\/p>\n

Na dnu po\u010dinje dijelovima Islands Bryggea, DR Byena (s poznatim koncertnim prostorom) i trokutom Amagera, komadi\u0107em gigantskog prirodnog parka koji se prote\u017ee od Dragora do gotovo sredi\u0161ta Kopenhagena, s urbanom komponentom do pla\u017ee otvorenog mora.<\/p>\n

Od Langebro mosta udesno razvija se nazup\u010dena struktura Christianshavna, s Christianijom, slobodnim bohemskim gradom, i ostacima utvrda, tako\u0111er ome\u0111enih vodom. Uo\u010dljiva je Opera, poravnata s osi Amalienborga i Mramorne crkve na drugoj obali.<\/p>\n

Kontura Kanala<\/strong><\/em><\/p>\n

Kanal nastavlja prema sjeveru, a Karta ne dose\u017ee Orient kai, do kojeg vozi gradska brodska linija (harbour bus), uz poetske uvjete za razgledanje grada. Cijeli taj put, uz brod, bus, vlak i cestu, mo\u017eemo pro\u0107i, i najugodnije je pro\u0107i biciklom. Sigurnom, neprekinutom, jednosmjernom stazom kroz grad, dovoljno \u0161irokom za obilazak i pretjecanje (i vlastitom signalizacijom!). Ili alternativom kroz prirodu, paralelom uz more, livadama i \u0161umom, po putevima usje\u010denim u grmlja ru\u017ea, kupina, bazge i divljih jabuka, uz odmori\u0161ta i opcije izlaska u ‘civilizaciju’.<\/p>\n

Du\u017e Kalvebod Bryggea prolazimo (mi vozimo bicikl) kraj trgova\u010dkog centra (Fisketorvet, s multipleksom Cinemaxxa), preko puta izgra\u0111ena je nova, bijela IKEA s parkom na krovu koji doti\u010de nebodere ‘Kaktusa’. Nastavljamo kraj hotela i poslovnih zgrada, \u0161etali\u0161ta, kupali\u0161ta do Langebroa i BLOX-a (Danski centar arhitekture), pa kroz ‘Crni dijamant’ kraljevske knji\u017enice i mostove do Male sirene. Mo\u017eemo i dalje, do Nordhavn metroa i luke u koju ulaze kruzeri.<\/p>\n

Nazivi uzdu\u017enih smjernica upu\u0107uju na to da se uz obalu pravilo pivo (brygge), \u010duvala stoka (kalve) i trgovalo ribom (fiske). Za ugasle gospodarske djelatnosti prona\u0111ene su nove funkcije. U biv\u0161em ‘distriktu’ za preradu mesa sad je centar zabave u kojem se do kasnih sati mo\u017ee piti i bu\u010diti, a tprostori u kojima su bila lu\u010dka postrojenja nisu zagu\u0161ena gradnjom, pa se uz vodu ni\u017eu \u0161etnice i igrali\u0161ta. Na samom Kanalu s jedne i druge strane postavljene su platforme kupali\u0161ta i igrali\u0161ta, \u010dime se podru\u010dje dodira s morem i aktivnosti na vodi doslovce umno\u017eilo.<\/p>\n

\u0160koljka sredi\u0161ta<\/strong><\/em><\/p>\n

Simetri\u010dno u odnosu na Kanal, drugu oblu plavu krivulju \u010dine velika jezera, tri po imenu (Sankt Jorgens, Pebblinge i Sortedams), a ritmizirana mostovima \u010dine pet u nizu. Izme\u0111u vodenih oblina jezera i Kanala, \u0161koljka je sredi\u0161ta grada, s vije\u0107nicom (Radhus), glavnim kolodvorom, pje\u0161a\u010dkom zonom, Andersenovim bulevarom, Kongens Nytorvom, Nyhavnom, Charlottenborgom (sredi\u0161njim prostorom u kojem se odvija glasoviti festival dokumentarnih filmova CPH: DOX).<\/p>\n

U gustom gradskom tkivu isti\u010du se zelene plohe parkova Tivolija, Botani\u010dkog vrta, Orestedparken i Rosenberga te Kasteletom koji sa\u017eima povijesnu obrambenu i rekreativnu ulogu. Uzgred, u Botani\u010dkom vrtu je, prema rije\u010dima vodi\u010da, najvi\u0161a to\u010dka Kopenhagena (mo\u017eda pedesetak metara nadmorske visine!?), ali strmi nasip na koji sam se penjala kod Slusena \u010dinio mi se vi\u0161i \ud83d\ude42 . A na biciklisti\u010dkom putu kroz ‘divljinu’ Amager Faelleda, u koju sezonski dolije\u0107u jata gusaka, a u ogra\u0111enim prostorima uz minimalnu ljudsku intervenciju \u017eive ovce, impresivna \u0161kotska goveda i stada konja (sve smo vidjeli i zabilje\u017eili kamerom), tri su uzvisine (Tre Hoje) uz koje se planinarskim zadovoljstvom mo\u017ee penjati.<\/p>\n

Posebnu cjelinu unutar centra grada \u010dini otok (Castle Island ozna\u010den na turisti\u010dkoj karti), izdvojen Frederiksholmen kanalom na kojem je pala\u010da Christiansborg i Thorvaldsenov muzej, u koji je svake srijede slobodan ulaz, pa smo ga dobro upoznali \ud83d\ude42 . Bili smo i u drugim muzejima, ali naglasak nije bio na obilasku znamenitosti, ve\u0107 percepciji \u017eivoga grada i odnosa u njemu.<\/p>\n

\u0160irina centra<\/strong><\/em><\/p>\n

U elipti\u010dnom potezu od jezera, ni\u017eu se na Karti ‘prema gore’ kvartovi Vesterbro, Norrebro pa Osterbro na vrhu, to jest sjeveru. Prepoznatljivi termini strana svijeta dovode do duhovitog zaklju\u010dka da se ‘sjeverno’ nalazi ‘iznad’ zapadnog, a iznad ‘sjevera’ je ‘istok’. Sa\u017eimanje oznaka strana svijeta, kao i umno\u017eeni prefiksi starog (gammel) i ‘novog’ (ny) odra\u017eavaju dinamiku \u0161irenja grada u kojem su se pomjerala upori\u0161ta orijentacije, a replike unutar manjih jedinica (kvartova), uz kombinacije s oznakama ulica (gade, vej) i drugih urbanih sastavnica (vold, torv, strand\u2026) mogu zbuniti do\u0161ljake. Ili ih zabaviti, dok ne nau\u010de. Tako smo ostavljali bicikl u Vestervoldgade kod Nacionalnog muzeja, \u010diji je glavni ulaz u Ny Vestergade, a obli\u017enja ulica koja izlazi iz Radhuspladsa zove se Vestergade!<\/p>\n

Ali sve se mo\u017ee rije\u0161iti uz pomo\u0107 tehnologije, bez koje se ina\u010de ne mo\u017ee u Kopenhagenu. Karte se ne mogu kupiti u vlaku ni busu, ve\u0107 mobitelom ili na automatima, ulaznice se rezerviraju on line, a pla\u0107anje gotovinom rijetko je i katkada neprihvatljivo (pri kraju rada nekih du\u0107ana). Bilo je ipak prilika u kojima sam se morala kome obratiti i, uz najmanje polovicu sugovornika koji su kao i ja bili posjetitelji Kopenhagena (\u0161to govori o njegovom ne samo turisti\u010dkom potencijalu, jer mnogi tu rade ili studiraju), svi su se odazvali pozivu, zaustavili se i doista potrudili odgovoriti. Toliko o ‘nezainteresiranosti’ u\u017eurbanog gradskog sjevernjaka \ud83d\ude42 .<\/p>\n

Nastavit \u0107e se.<\/em><\/p>\n

Ada Juki\u0107<\/strong>
\nZagreb, 24. velja\u010de 2025.<\/p>\n

Kopenhagen, grad u kojem \u017eelim ostati [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong>
\nKopenhagen, drugi dio [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong>
\n Kopenhagen, tre\u0107i dio [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong>
\n Kopenhagen, \u010detvrti dio [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong>
\n Kopenhagen, peti dio [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong>
\n Kopenhagen, \u0161esti dio [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong>
\n Kopenhagen, sedmi dio [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong><\/p>\n