{"id":57733,"date":"2025-02-12T00:15:07","date_gmt":"2025-02-11T23:15:07","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57733"},"modified":"2025-02-12T00:15:07","modified_gmt":"2025-02-11T23:15:07","slug":"rotterdamski-pobjednik-fiume-o-morte-i-popratni-ciklus-gradske-price-u-dokukinu-kic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57733","title":{"rendered":"Rotterdamski pobjednik ‘Fiume o morte!’ i popratni ciklus Gradske pri\u010de u Dokukinu KIC!"},"content":{"rendered":"

Zagreb, 10. velja\u010de 2025. – I\u0161\u010dekivani film Fiume o morte! redatelja Igora Bezinovi\u0107a koji je na presti\u017enom Me\u0111unarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu proteklog vikenda osvojio glavnu nagradu \u017eirija i kriti\u010darsku nagradu FIPRESCI sti\u017ee na repertoar Dokukina KIC. Prva projekcija \u0107e se odr\u017eati u petak 14. velja\u010de u 19 sati, a na programu je i naredna dva vikenda. Povodom Bezinovi\u0107eva velikog uspjeha tijekom sljede\u0107a dva tjedna Dokukino KIC donosi Gradske pri\u010de, ciklus dokumentarnih, igranih i hibridnih filmova u kojima grad postaje glavni protagonist i koji propituju na\u0161u urbanu svakodnevicu spajaju\u0107i filmolo\u0161ke, arhitektonske i urbano-antropolo\u0161ke preokupacije.<\/strong><\/p>\n

‘Fiume o morte!’ hibridni je film u kojem se isprepli\u0107u arhivske snimke s rekonstrukcijama i intervjuima, gra\u0111ani grada Rijeke, kojeg Talijani zovu Fiume, prepri\u010davaju bizarnu pri\u010du o 16-mjese\u010dnoj okupaciji njihovog grada 1919. godine od strane talijanskog pjesnika, dandyija i propovjednika rata Gabrielea D\u2019Annunzija.<\/p>\n

<\/p>\n

Roma ; Fotografiju ustupio Dokukino KIC<\/a><\/strong><\/p>\n

Ciklus Gradske pri\u010de u fokus postavlja grad – grad koji se kao proces mijenja u svojim mnogim dimenzijama u povijesnoj perspektivi, ali i u svakodnevnoj perspektivi. Na\u0161e \u201epro\u017eivljeno iskustvo\u201c pretvara grad apstraktne strukture u svakodnevnu praksu i simboli\u010dko mjesto, pozornicu na kojoj pro\u017eivljavamo svoje \u017eivote. Me\u0111utim, mnoga na\u0161a iskustva i simboli\u010dke predod\u017ebe gradova odvijaju se putem filma. Od svog za\u010detka film se pokazao kao mo\u0107an medij koji uobli\u010duje na\u0161e vi\u0111enje grada i odnos prema raznim problematikama svakodnevnog gradskog \u017eivota.<\/p>\n

Ciklus \u0107e u utorak 11. velja\u010de u 19 sati otvoriti slojeviti filmski esej ‘Hito Steyerl Prazni centar’ u kojem redateljica arheolo\u0161ki pogled usmjerava na parcelu zemlje izme\u0111u Isto\u010dnog i Zapadnog Berlina. Kao portret jednog prijelaznog doba ovaj briljantno montirani film u formi palimpsesta zaranja u pro\u0161lost centralnog Berlina: od razaranja i renovacije Reichstaga do granica kolonijalne Njema\u010dke koje su se ovdje definirale. Nakon projekcije uslijedit \u0107e razgovor u kojem \u0107e sudjelovati redateljica online, te urbana antropologinja i interdisciplinarna umjetnica Sonja Lebo\u0161 i filmska kriti\u010darka i kustosica Dina Pokrajac.<\/p>\n

Program za vikned uklju\u010duje dva dokumentarna naslova \u010duvenih filmskih autora, Jie Zhang-kea i Agn\u00e8s Varda. U subotu 15. velja\u010de u 19 sati bit \u0107e prikazan ’24 City’ nagra\u0111ivanog kineskog filmskog redatelja Zhang-kea koji prati izgradnju luksuznog kompleksa na mjestu negda\u0161nje dr\u017eavne tvornice oru\u017eja koja je bila ponos grada iz maosti\u010dkog doba. Scene poslova u tvornici i zgradama koje se postupno prazne i ru\u0161e isprepli\u0107u se s pri\u010dama radnika u vje\u0161tu narativnu kompoziciju prepunu neuobi\u010dajenih detalja i nezaboravnih pop-pjesama.<\/p>\n

U nedjelju 16. velja\u010de u 19 sati bit \u0107e prikazan kultni Vardin film iz 1975. godine, ‘Dagerotipovi’, koji \u010dine ljupki portreti pekara, kroja\u010da, prodava\u010da i drugih jednoga pari\u0161koga kvarta. Izme\u0111u radnih rituala u njima oni razgovaraju o svojim \u017eivotima, odnosima i snovima. \u017dovijalne i non\u0161alantne vinjete kombiniraju dokumentaciju uli\u010dnog \u017eivota i fiktivne uprizorene scene, realizam i nadrealizam, opservaciju i intervenciju. Primorana ograni\u010denjima koja joj name\u0107u filmska tehnologija i zahtjevi maj\u010dinstva, Varda stvara jedinstvenu mikrolokaciju u krugu njezinog ku\u0107nog praga i rastvara teksturu kvartovskog \u017eivota.<\/p>\n

Ciklus se nastavlja i sljede\u0107i tjedan, prvo projekcijom kultnog filma Chantal Akerman, ‘Cijelu no\u0107’, u \u010detvrtak 20. velja\u010de u 19 sati. Rije\u010d je o \u0161armantnoj romanti\u010dnoj komediji potpuno li\u0161enoj dijaloga, ispunjenoj tek \u0161umovima u no\u0107i i \u017eivopisnim likovima koji se nose sa svojim emocijama i potrebom za ljubavi. Mozai\u010dni prikaz slo\u017eenosti ljudskog pona\u0161anja sastoji se o pokreta, pogleda i \u017eudnje izvedenih na izuzetno zavodljiv i filmski na\u010din.<\/p>\n

U subotu se ciklus nastavlja projekcijom polubiografske poetske dramedije velikana talijanske kinematografije, Federica Fellinija, ‘Roma’. Godinu dana prije nego \u0161to je osvojio kritiku i publiku diljem svijeta svojim kultnim ‘Amarcordom’ i prikazom \u017eivota u rodnom Riminiju, Fellini donosi humornu dramu nadahnutu redateljevim \u017eivotom u voljenom velegradu. U nizu fascinantnih vinjeta isprepli\u0107u se dokumentarne i igrane scene iz sada\u0161njosti i pro\u0161losti, 0d doba kada je 18-godi\u0161nji Fellini doselio u Rim 1930-ih, sve do Rima 1970-ih. Film je na programu 22. velja\u010de u 19 sati.<\/p>\n

Na programu u nedjelju 23. velja\u010de u 17 sati je dokumentarac ‘Trst, Jugoslavija’ u re\u017eiji Alessija Bozzera, koji \u010dini mozaik pri\u010da i svjedo\u010danstava o Trstu kao omiljenoj \u0161oping-destinaciji gra\u0111ana Jugoslavije. Sedamdesetih i osamdesetih milijuni Slavena putovali su u talijanski grad jednom ili dvaput godi\u0161nje u potrazi za komadi\u0107em kapitalisti\u010dkog sna, prije nego \u0161to je rat na Balkanu sve prekinuo. O tom vremenu za film govori mno\u0161tvo javnih figura, me\u0161u kojima su Rade \u0160erbed\u017eija, \u017deljko Sene\u010di\u0107, Slavenka Drakuli\u0107, Denis Kulji\u0161 i Goran Bregovi\u0107.<\/p>\n

[izvor informacije Soonce<\/a><\/strong>]<\/p>\n