{"id":57272,"date":"2024-12-03T00:37:23","date_gmt":"2024-12-02T23:37:23","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57272"},"modified":"2024-12-03T00:37:23","modified_gmt":"2024-12-02T23:37:23","slug":"sve-najbolje-na-12-mak-konferenciji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57272","title":{"rendered":"Sve najbolje na 12. MAK konferenciji"},"content":{"rendered":"

Dvanaesta Me\u0111unarodna autorska kreativna konferencija postigla je cilj: okupila je brojne kreativce, autore, pravne i tehnolo\u0161ke stru\u010dnjake, institucije, medije i javnost koju zanima intelektualno vlasni\u0161tvo te autorsko i srodna prava. Konferencija, odr\u017eana 28. i 29. studenog u zagreba\u010dkom MSU, potvrdila se kao mjesto susreta gdje su i na pozornici i u publici jednako zanimljivi te va\u017eni ljudi.<\/strong><\/p>\n

Program je uklju\u010divao predavanja, panele i radionice na teme poput budu\u0107nosti kreativnih industrija, s naglaskom na glazbu. Bitna to\u010dka rasprave bila je korelacija kreativnosti i umjetne inteligencije<\/strong>, s otvaranjem pitanja suradnje tehnologije i umjetnosti, i izazove koje kreativna industrija ima u vremenu ekspanzije AI-a, prebrze da bi je pratila pravna regulativa.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio MAKK<\/a><\/strong> – Panel \u201cA gdje smo tu mi?\u201d: Antun Tomislav \u0160aban, Nina Obuljen Kor\u017einek, Christopher Peter Marcich, Milan Majerovi\u0107-Stilinovi\u0107 – Foto: Samir Ceri\u0107 Kova\u010devi\u0107<\/p>\n

Neizostavna tema MAKK-a bila su i autorska prava u digitalnom dobu<\/strong>. Mnogi su izazovi, ali i prilike koje ona donose dionicima tog poslovnog ekosustava – od samih autora glazbe ili filma preko njihovih menad\u017eera, producenata i diskografa, pa do pravnika specijaliziranih za intelektualno vlasni\u0161tvo te stru\u010dnjaka iz medija i nadle\u017enih dr\u017eavnih institucija. To su profili posjetitelja MAKK-a iz Hrvatske, regije i svijeta, koji su i ove godine u MSU u odli\u010dnoj atmosferi razmjenjivali ideje i kontakte.<\/p>\n

U \u010detvrtak, 28. studenog 2024., konferenciju su otvorili glavni tajnik Hrvatskog dru\u0161tva skladatelja, Antun Tomislav \u0160aban<\/strong>, zatim ispred HDAP-a, organizatora drugog dana konferencije, Igor Gliha<\/strong> te ministrica kulture i medija RH, Nina Obuljen Kor\u017einek<\/strong>, koja je istaknula MAKK kao va\u017eno mjesto susreta kulturne i kreativne industrije Hrvatske.<\/p>\n

Kroz panel diskusiju “A gdje smo tu mi? Poticanje kreativnih industrija”<\/strong> su ministrica Obuljen Kor\u017einek, ravnatelj HAVC-a Christopher Peter Marcich<\/strong> i glavni tajnik HDS-a Antun Tomislav \u0160aban, uz moderatora Milana Majerovi\u0107a-Stilinovi\u0107a<\/strong>, raspravili nove i potrebne na\u010dine poticanja filmske, glazbene i drugih umjetni\u010dkih bran\u0161i.<\/p>\n

Ministrica je napomenula kako se ve\u0107 tre\u0107u godinu kroz provedbu novog Zakona o autorskom i srodnim pravima<\/strong> reflektira koliko je zapravo te\u0161ko pogoditi specifi\u010dne potrebe svakog segmenta kulturnih i kreativnih industrija. To je zato \u0161to je mehanizam nastanka i financiranja igranog filma znatno razli\u010dit od nastanka, na primjer, velike glazbene produkcije.<\/p>\n

“Koliko god podru\u010dje kulturnih i kreativnih industrija gledamo objedinjeno, svaki segment moramo gledati posebno. Moramo pratiti i kako se razvijaju stvari na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu, na govornom tr\u017ei\u0161tu, \u0161to nam donosi tehnologija da bi, po mogu\u0107nosti, anticipirali promjene pa reagirali bilo financijskim mjerama, bilo zakonom unaprijed, ili nosili se s posljedicama promjena bilo zakonima ili financijskim mehanizmima”<\/i>, navela je ministrica i istaknula povijesno ulaganje<\/strong> od 33 milijuna bespovratnih sredstava za kulturne i kreativne industrije kao ogroman poticaj svim kreativnim tvrtkama za digitalnu prilagodbu.<\/p>\n

Robert Singerman<\/strong>, vizionar svjetske glazbene industrije s vi\u0161e od \u010detiri desetlje\u0107a iskustva, odr\u017eao je prezentaciju pod nazivom “New Digital Horizons: Innovative Sources of Income for Musicians”<\/strong>. Iznio je najnovije globalne trendove i inovativne mogu\u0107nosti zarade za glazbenike, njihove predstavnike i suradnike. Predstavio je i LyricFind<\/strong>, tvrtku koja pru\u017ea usluge prevo\u0111enja i plasmana tekstova pjesama na glazbene platforme, servise i aplikacije, te najavio suradnju HDS ZAMP-a s tom tvrtkom. Hrvatski autori mogli bi od toga imati ne samo financijsku, nego i ozbiljnu promotivnu korist za svoje stihove i glazbu uop\u0107e.<\/p>\n

Panel “Baby Lasagna Boom i \u0161to \u0107e biti dalje?”<\/strong> odr\u017ean je pred prepunom dvoranom i opravdao je o\u010dekivanja kao jedan od najzanimljivijih doga\u0111aja konferencije. Marko Puri\u0161i\u0107<\/strong>, \u010diji je pohod na Doru i Eurosong postao centar glazbenih doga\u0111anja 2024. godine, pozdravio je publiku u dvorani Gorgona video-porukom, a njegov PR menad\u017eer Kre\u0161imir \u0160usti\u0107 <\/strong>otkrio je detalje iza kulisa uspjeha projekta Baby Lasagna.<\/p>\n

Luka \u0160uli\u0107<\/strong>, \u010dlan svjetski poznatog dua 2Cellos<\/strong>, stigao je iz Slovenije i podijelio svoje savjete i iskustva iz uspje\u0161ne globalne karijere:<\/strong> “Stjepan (Hauser) i ja smo po\u010dinjali prije 15 godina i tada su stvari bile druga\u010dije \u0161to se ti\u010de socijalnih mre\u017ea. Mi smo isto bili ba\u010deni u to, nekako kao ma\u010di\u0107i. Oba smo odrasla kroz klasi\u010dnu glazbu i rigorozan studij od svoje pete godine. Nekako smo se na\u0161li u showbiznisu preko no\u0107i. Bilo je jasno da je YouTube va\u017ean i mi smo uspjeli sve to nekako kapitalizirati. Kockice su se poslo\u017eile. Tada je bilo puno lak\u0161e postati viralan na YouTubeu, danas se mo\u017eda stvar razvodnila i na TikTok i na Instagram. Plivali smo kako smo znali i umjeli”<\/i>, rekao je Luka, koji je skromno\u0161\u0107u osvojio simpatije publike<\/strong> u dvorani Gorgona.<\/p>\n

Bojan Mu\u0161\u0107et<\/strong> s portala Glazba.hr naglasio je dru\u0161tveni i medijski utjecaj Baby Lasagna brenda, dok je Nikola Jovanovi\u0107 <\/strong>iz Virgin Music Group Western Balkans govorio o njegovu potencijalu za me\u0111unarodno \u0161irenje i planovima za veliku europsku turneju koja slijedi 2025. godine.<\/p>\n

Nenad Mar\u010dec, glavni direktor HDS ZAMP-a<\/strong>, istaknuo je va\u017enost za\u0161tite autorskih prava u daljem razvoju Markove karijere, kao i pozitivan utjecaj njegova fenomena na ostale mlade glazbenike. Uz moderatoricu Katarinu Mo\u0161katelo<\/strong> diskusija je bila dinami\u010dna i inspirativna, a publika je s velikim zanimanjem slu\u0161ala planove za budu\u0107nost omiljenog kreativca i njegova tima.<\/p>\n

Paneli “Sve najgore”<\/strong> i “Hajde da ne ludujemo”<\/strong> odu\u0161evili su publiku i pokazali se pravim osvje\u017eenjem konferencije, kao poslijepodnevni odmak od biznis tema na MAKK-u. Na panelu \u201cSve najgore\u201d, \u010detvero iskusnih glazbenika \u2013 Alka Vuica, Miroslav \u0160koro, Zdenka Kova\u010di\u010dek i Dra\u017een Turina \u0160ajeta<\/strong> \u2013 podijelili su svoje najneugodnije trenutke vezane uz bavljenje glazbom.<\/p>\n

Od smije\u0161nih nezgoda na pozornici do poslovnih proma\u0161aja<\/strong> i iznenadnih gafova, iskrenost i humor u\u010dinili su ovaj panel jednim od najzabavnijih trenutaka doga\u0111anja. Pred punom dvoranom zvijezdama se bilo lako prisjetiti \u010dak i izrazito opasnih situacija iz karijere. “Ja sam imala raznih situacija, na primjer, jednom me obo\u017eavatelj digao, bacio, i ja sam pala na le\u0111a i glavu. Mogla sam poginuti, napukao mi je vratni pr\u0161ljen”<\/i>, ispri\u010dala je Alka<\/strong>, “onda sam jednom do\u017eivjela da je frajer htio baciti bombu u publiku koja se tukla, jer je zaklju\u010dio da se ne odnose prema meni s po\u0161tovanjem… Dobro da sam \u017eiva.”<\/i><\/p>\n

Mo\u017eda i najzabavniji trenutak ovo autobiografskog talk-showa bio je onaj u kojemu su se moderator \u0160ajeta i Miroslav \u0160koro ogledali kao pripadnici navija\u010dkih skupina<\/strong>, koji i glazbeniku na koncertu pristupaju kao suparniku za borbu.<\/p>\n

Drugi poslijepodnevni panel u \u010detvrtak “Hajde da ne ludujemo”<\/strong> dotaknuo se va\u017ene, ali slabo spominjane tema \u2013 mentalnog zdravlja umjetnika. Ines Prajo, Ivana Kindl i Matija Cvek<\/strong> otvoreno su govorili o vlastitim izazovima, kao i iskustvima kolega, vezanim uz stres, neuspjehe i pritiske medija i dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n

“Nitko mene ne mo\u017ee toliko uvrijediti koliko ja mogu sam sebe, odnosno uvjeriti da ne\u0161to nisam dobro napravio”<\/i>, rekao je Cvek i iskazao zabrinutost <\/strong>zbog amplituda raspolo\u017eenja zbog komentara koje glazbenici o sebi \u010desto mogu vidjeti na dru\u0161tvenim mre\u017eama. “Ono \u0161to meni stvarno stvara problem u svemu tome, jer sam sada i ja otac, jest to kad gledam kako djeca danas odrastaju. Mene je strah u kakvom \u0107e svijetu odrastati moje dijete za 10-15 godina. Ne mogu ni zamisliti kako \u0107e to biti i \u0161to \u0107e biti jer su ve\u0107 sada dru\u0161tveni mediji toliko brzi. A \u010desto je to jako povr\u0161an sadr\u017eaj i \u010desto je skoro sve agresivno i cini\u010dno.”<\/i><\/p>\n

Stru\u010dni doprinos panelu dao je psihijatar Hrvoje Handl<\/strong>, koji je objasnio kako prepoznati znakove problema i gdje potra\u017eiti pomo\u0107, dok je odvjetnik Bruno D\u017eai\u0107<\/strong> ponudio pravne savjete za suo\u010davanje s online nasiljem i medijskim napadima. Sanja Dole\u017eal je vodila razgovor <\/strong>kombiniraju\u0107i desetlje\u0107a profesionalnog iskustva i empatiju, zbog \u010dega je ovaj panel bio vi\u0161e od diskusije \u2013 postao je platforma za razumijevanje i podr\u0161ku unutar glazbene scene.<\/p>\n

Glazbeni program konferencije, bio je savr\u0161en dodatak oba dana doga\u0111anja. U \u010detvrtak je violon\u010delist Matej Milo\u0161ev<\/strong>, poznat po spajanju klasi\u010dne glazbe i pop elemenata, odu\u0161evio publiku svojim bendom i autorskim pjesmama, stvaraju\u0107i intimnu i emotivnu atmosferu u dvorani MSU-a. Drugi dan konferencije otvoren je uz emotivne zvukove flamenka. Pjeva\u010dica Nina \u0106ori\u0107<\/strong>, uz pratnju vi\u0161estruko nagra\u0111ivanog basista i skladatelja Marija Ra\u0161i\u0107a<\/strong>, izvela je tradicionalne flamenko pjesme i popularne \u0161panjolske skladbe, iznenadiv\u0161i publiku svojom energijom i sugestivnom interpretacijom.<\/p>\n

Nakon flamenka, do\u0161la je na red stru\u010dna strana konferencije: diskusija pravnih eksperata Romane Matanovac Vu\u010dkovi\u0107 i Sini\u0161e Petrovi\u0107a pod nazivom “Kriteriji za odre\u0111ivanje tarifa u kolektivnom ostvarivanju s motri\u0161ta tr\u017ei\u0161nog natjecanja”<\/strong> koju je slijedilo predavanje “Primjena trostupanjskog testa na rudarenje teksta i podataka u treniranju generativne UI”<\/strong> pravne savjetnice za autorska prava u HDS ZAMP-u, Katarine Radi\u0107.<\/p>\n

Paneli posve\u0107eni umjetnoj inteligenciji i njenom utjecaju na kreativne industrije pokazali su se kao izuzetno zanimljivi i korisni, okupiv\u0161i stru\u010dnjake iz razli\u010ditih podru\u010dja kako bi raspravili klju\u010dne izazove i prilike. Na panelu “Generativna umjetna inteligencija, autorsko pravo i kreativne industrije”<\/strong>, dr. sc. Dino Gliha<\/strong>, specijalistica za intelektualno vlasni\u0161tvo Martina Arapinac Radi\u010devi\u0107<\/strong>, izv. prof. dr. sc. Mihael Mi\u0161o Mudri\u0107<\/strong> i brand-strateg Ante Magzan<\/strong> su\u010delili su stavove o utjecaju AI-a na kreativnost i za\u0161titu autorskih prava. Raspravu je vje\u0161to moderirao dr. sc. Hrvoje Lisi\u010dar<\/strong>, a publika je dobila uvid u pravne, poslovne i umjetni\u010dke aspekte sve ve\u0107e uloge umjetne inteligencije.<\/p>\n

Kroz cijelu diskusiju protezala su se pitanja i komentari iz publike, a u jednom je trenutku Maja Vidmar Klari\u0107, ispred ZAPRAF-a i HDU-a, poslala jasnu poruku:<\/strong> “Nije nitko iz kreativnih i kulturnih industrija protiv sustava AI-a, me\u0111utim, problem je \u0161to su se sustavi AI obu\u010davali na djelima autora i nositeljima ostalih srodnih prava, a da za to nisu dobili licencu i platili odgovaraju\u0107u naknadu. Odre\u0111eni servisi ve\u0107 su licencirani, no ve\u0107ina ostalih lovi u mutnom jer ne postoje dovoljno jasna pravila koja se odnose na transparentnost. To su dokumenti koji se pripremaju na razini Europske unije i tek \u0107emo u svibnju sljede\u0107e godine imati kodeks prakse.”<\/i><\/p>\n

Diskusija “Glazbeno hranjenje AI-a”<\/strong> dodatno je produbila temu, fokusiraju\u0107i se na pitanje izvori\u0161ta “kreativnosti” modela generativne umjetne inteligencije, njihove transparentnosti i legalnosti. Odvjetnica Kristina Delfin Kanceljak<\/strong>, predsjednik HGU-a Dra\u017een Baljak<\/strong>, glazbenik Zvonimir Dusper Dus<\/strong>, direktorica ZAPRAF-a Maja Vidmar Klari\u0107<\/strong>, direktor Dallas Recordsa Dario Dra\u0161tata<\/strong>, voditelj Sektora pravnih poslova i razvoja poslovanja HDS ZAMP-a Davorin Penc<\/strong> te Sa\u0161a Joveti\u0107<\/strong> iz tvrtke Maistral iznijeli su razli\u010dite perspektive na kori\u0161tenje glazbe u treniranju AI-a. Moderator, prof. dr. sc. Igor Gliha<\/strong>, povezao je raznolike poglede u koherentnu i dinami\u010dnu diskusiju.<\/p>\n

Oba panela istaknula su kompleksnost teme i ponudila vrijedne uvide o budu\u0107nosti kreativnih industrija, ostavljaju\u0107i publiku s brojnim pitanjima, ali i novim idejama za daljnje promi\u0161ljanje. Zajedni\u010dki zaklju\u010dak, prema profesoru Igoru Glihi<\/strong>, ipak jest da umjetna inteligencija nije bauk nego razvoj tehnologije koji nam treba \u2013 ali koji treba i pravnu regulative koja \u0161titi autore kao za\u010detnike: “UI ili AI je prilika za stvaranje novih poslovnih modela. Ali i s druge strane bi trebalo do\u0107i do prepoznavanja pravnih normi. Potrebno ju je licencirati. U krajnjoj liniji, ako govorimo \u010distim kapitalisti\u010dkim jezikom, redistribuirati zaradu, tako da svi oni koji su sudjelovali u izradi novih modela dobiju udio od dobiti koju AI modeli ostvaruju.”<\/i><\/p>\n

MAKK je konferencija na kojoj rame uz rame s poznatim imenima sjede oni koji tek po\u010dinju. Put do uspjeha za sve poznate glazbenike i autore zapo\u010deo je prvom snimkom, u koju su ulo\u017eili svoju strast i kreativnost. I izlo\u017eili je publici, spremni na sve komentare. Takva je prilika tre\u0107i put zaredom na MAKK-u pru\u017eena petnaest mladih i talentiranih autora kroz slu\u0161aonicu<\/strong> njihovih pjesama s renomiranim producentom Sr\u0111anom Sekulovi\u0107em Skansijem<\/strong>.<\/p>\n

Odr\u017ean u dvorani primjerenog naziva \u0160kolica, “Listening Session”<\/strong> je bio sjajna prilika za okupljene autore da u opu\u0161tenoj atmosferi \u010duju mi\u0161ljenje profesionalca i kolega o svojim pjesmama. Skansi im je s bogatim iskustvom, o\u0161trim uhom i britkim jezikom ponudio konkretne savjete<\/strong>, a kako su u publici sjedili i predstavnici diskografskih ku\u0107a, neki su od preslu\u0161anih talenta oti\u0161li ku\u0107i s posjetnicom i terminom za sastanak.<\/p>\n

Samo zatvaranje konferencije ponudilo je premijeru dokumentarnog filma “SHIP 2024” <\/strong>u produkciji stru\u010dne slu\u017ebe ZAMP Hrvatskog dru\u0161tva skladatelja. S dvadeset sudionika koji su iznijeli svoje dojmove i prekrasnim kadrovima \u0160ibenika prepunog glazbe, film je prikazao sadr\u017eaj i potencijal drugog izdanja showcase festivala SHIP, odr\u017eanog u rujnu. Izniman uspjeh ove glazbene inicijative tijekom nekoliko dana doista pokre\u0107e \u0160ibenik, i daje va\u017ean vjetar u le\u0111a nezavisnoj glazbenoj sceni. Video je dostupan i na YouTubeu, pogledajte ga na linku – https:\/\/bit.ly\/SHIP2024_film<\/a><\/p>\n

MAKK je tijekom dva dana ugostio gotovo 50 atraktivnih govornika<\/strong> s raznih strana glazbenog i poslovnog spektra. Vi\u0161e od 400 sudionika<\/strong> posjetilo je ovogodi\u0161nje izdanje konferencije zami\u0161ljene kao prostor za razmjenu ideja, umre\u017eavanje i inspiraciju<\/strong>. Organizatori, HDS ZAMP i Hrvatsko dru\u0161tvo za autorsko pravo iznimno su zadovoljni odazivom i u\u010dinkom. Konferencija \u010diji je osnovni zadatak isticanje va\u017enosti o\u010duvanja autorskih prava i promicanje kreativnosti u kontekstu globalnih izazova i inovacija svojim je sadr\u017eajem uspje\u0161no odrazila dinami\u010dan trenutak \u2013 i cijelu godinu \u2013 doma\u0107e glazbene i kreativne industrije.<\/p>\n

Pokrovitelji MAK konferencije su Ministarstvo kulture i medija RH, Dr\u017eavni zavod za intelektualno vlasni\u0161tvo i Pravni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

[izvor informacije Hrvatsko dru\u0161tvo skladatelja<\/a><\/strong>]<\/p>\n