{"id":57265,"date":"2024-12-02T00:05:13","date_gmt":"2024-12-01T23:05:13","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57265"},"modified":"2024-12-02T00:05:13","modified_gmt":"2024-12-01T23:05:13","slug":"regionalni-art-house-filmovi-na-22-human-rights-film-festivalu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=57265","title":{"rendered":"Regionalni art house filmovi na 22. Human Rights Film Festivalu"},"content":{"rendered":"

Zagreb, 28. studenoga 2024. – Novo, 22. izdanje Human Rights Film Festivala odr\u017eat \u0107e se od 2. do 7. prosinca 2024. u Kaptol Boutique Cinema, Kinu Kinoteka te mikro-kinu MaMa te uklju\u010duje tridesetak igranih, dokumentarnih i eksperimentalnih filmova. Festival tako nastavlja pratiti opus najzna\u010dajnijih nezavisnih filma\u0161a \u010diji su radovi obilje\u017eili 2024., poput Luce Guadagnina, Payal Kapadie, Pabla Larraina, Wanga Binga, Lava Diaza, Andree Arnold i mnogih drugih.<\/strong><\/p>\n

Festivalski filmski program donosi i niz igranih i dokumentarnih filmova iz regije. Igrani film ‘Kada je zazvonio telefon’ redateljice Ive Radivojevi\u0107 kroz intimnu rekonstrukciju va\u017enog telefonskog poziva istra\u017euje dislokaciju i prirodu sje\u0107anja. U jedanaestogodi\u0161njem umu glavne junakinje telefonski poziv bri\u0161e cijelu njezinu zemlju, povijest i identitet te krije njeno postojanje u knjigama, filmovima i sje\u0107anjima onih ro\u0111enih prije 1995. godine. U skoro eksperimentalnoj maniri, ovaj film modificira odre\u0111uju\u0107i dru\u0161tveni trenutak, preobraziv\u0161i ga u iskustvo tinejd\u017eerice i naknadnu rekonstrukciju izgradnje sje\u0107anja, zagu\u0161enog atrofiranim okolnostima devedesetih. Film je prikazan u slu\u017ebenom programu Concorso Cineasti del Presente na 77. Filmskom festivalu u Locarnu.<\/p>\n

<\/p>\n

Kadence za vrt ; Fotografiju ustupio HRFF<\/a><\/strong><\/p>\n

Srpski redatelj Mladen Kova\u010devi\u0107 redovit je festivalski gost, a najpoznatiji je po svojim dokumentarcima. Ove godine na HRFF-u \u0107e hrvatsku premijeru imati njegov igrani film ‘Mogu\u0107nost raja’ koji nastaje u srpsko-\u0161vedskoj koprodukciji. Film je svjetsku premijeru imao u selekciji Dani autora na venecijanskom filmskom festivalu. Rije\u010d je o poetski intoniranom eseju smje\u0161tenom u geografski neodre\u0111en ambijent poticajne vizualnosti – prostor interferencije isprekidanih okrajaka \u017eivota zate\u010denih stanovnika. Mogu\u0107nost raja je film o tenziji izme\u0111u \u017eivotnih mogu\u0107nosti koje se vrte oko pitanja kakav \u017eivot bi trebalo \u017eivjeti, gdje nas svaka odluka vodi ka druga\u010dijoj verziji nas samih. I dok zemaljski raj nije ni\u0161ta vi\u0161e od ideala ma\u0161te, neumorna potraga \u010dovje\u010danstva za sre\u0107om ne prestaje.<\/p>\n

Kratkometra\u017eni igrani film ‘Milena’ redatelja i scenarista \u017deljka Staneti\u0107a govori o prisilnoj mobilizaciji ljudi koji su tijekom ratova devedesetih izbjegli u Srbiju iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Kolektivnoj traumi devedesetih Staneti\u0107 pristupa kroz vizuru krivnje zbog nemogu\u0107nosti odupiranja represiji proiza\u0161loj iz sveobuhvatne politi\u010dke instrumentalizacije. Kratki film interferira dvije pripovjedne razine, onu retrospektivnu, i onu pozicioniranu u suvremenost, iz \u010dijeg sudaranja proizlazi mu\u010dnina koja se \u0161iri van granica kadra. Razorne posljedice potiskivanja i negiranja odgovornosti, manje vidljivih, ali nepobitnih tragova ratne destrukcije, nagrizaju dru\u0161tveni okvir prema kona\u010dnom poni\u0161tenju individue. U glavnim ulogama nastupaju Branka Kati\u0107, Milica Su\u017enjevi\u0107,Igor Greksa i Aleksandar \u0110urica.<\/p>\n

Crnogorski dokumentarni film ‘Porodica na odre\u0111eno vrijeme’ redatelja Seada \u0160aboti\u0107a potraga je samog autora za Gor\u010dinom, junakom svog filma, kojeg tra\u017ei uz pomo\u0107 prijatelja Dragana. Put ih vodi u Gor\u010dinovo rodno selo, gdje se gube u izoliranim selima, pretvaraju\u0107i potragu u alegorijsko putovanje u nepoznato. Porodica na odre\u0111eno vrijeme anga\u017eiranu temu preobra\u017eava u metafilmsku igru, u kojoj uobi\u010dajeni dokumentarni subjekti postaju suu\u010desnici i sukreatori filma, tendiraju\u0107i poni\u0161tenju konvencionalnih registara svake, pa i dru\u0161tvene i filmske danosti.<\/p>\n

Kratki kosovski hibrid dokumentarca i eksperimentalnog filma ‘Like a Sick Yellow’ redateljice Norike Sefa nagra\u0111en je Srcem Sarajeva za najbolji kratki dokumentatni film kao i najbolji kratki film na festivalu Beldocs, dok je premijerno prikazan na festivalu u Rotterdamu. Spomenuti film tkanje je arhivskog materijala videokaseta obiteljskih pri\u010da koje vi\u0161e ne postoje. Uranja u Norino sje\u0107anje, gdje se stapaju stvarnosti, prostor \u017eivota postaje pozornica i izvedbena rutina. Like a Sick Yellow plasti\u010dni je izraz formiranja sje\u0107anja preoptere\u0107enog emocijom, krhkog pred izvanjskim intervencijama, nastao na nemogu\u0107em me\u0111uprostoru, razgrani\u010denju predosje\u0107aja i ve\u0107 izvr\u0161enog \u010dina.<\/p>\n

Formiran oko \u010detiri glavne pri\u010de, hrvatski dokumentarac ‘\u0160ume’, \u0161ume autorice Renate Poljak spaja vizualno impresivne segmente sa svjedo\u010danstvima partizanki. Nanica (18), koja je umrla jo\u0161 u ratu, iza sebe je ostavila dnevnik. Marija (87) prije nekoliko godina dala je audiointervju te imamo zabilje\u017een njen glas. Preostale dvije protagonistice Hilda (105) i Zdenka (96) strasno svjedo\u010de o svojim ratnim i poratnim iskustvima. Film traga za skrivenim \u017eenskim principima, formama i zna\u010denjima u pri\u010dama koje znamo, koje mislimo da znamo i koje tek trebamo saznati \u2013 i kojima di\u017ee spomenik. Autorica tako predstavlja nepoznatu povijest borkinja, bolni\u010darki pa sve do radiotelegrafkinja preko sa\u010duvanih fotografija, sje\u0107anja i dnevni\u010dkih zapisa. \u0160ume, \u0161ume prepoznaju va\u017enost i zna\u010daj bilje\u017eenja svjedo\u010danstva ovih \u017eena, budu\u0107i da se povijest rata i narodnih borbi, pa tako i na ovim prostorima, jo\u0161 uvijek uglavnom prepri\u010davaju i bilje\u017ee iz perspektiva boraca. FIlm je osvojio Nagradu za Human Rights u Regionalnoj selekciji na 20. Filmskom festivalu Slobodna zona u Beogradu.<\/p>\n

‘Kadence za vrt’ dokumentarni je film stalnog festivalskog gosta, redatelja Daneta Komljana u kojem on prati berlinsku Queer zajednicu pod imenom Mollies koja je desetlje\u0107e \u017eivjela u sinergiji u kamp ku\u0107icama, polako grade\u0107i inkluzivnu i slobodnu zajednicu. Iako je Berlin poznat po vibrantnom no\u0107nom \u017eivotu i queer sceni, Komljen se stilski odmi\u010de od portretiranja navedene zajednice kroz ve\u0107 znanu prizmu, te pru\u017ea u potpunosti inovativan i nestereotipan uvid u \u017eivote pojedinaca Mollies zajednice, raslojavaju\u0107i postupno tragove pojedina\u010dnih pri\u010da i sudbina. Mnogi razmi\u0161ljaju o povratku u zemlju ro\u0111enja, dok drugi samo \u017eele oti\u0107i iz Berlina u nepoznato. Okupljeni oko logorske vatre, raspravljaju\u0107i o svojim sljede\u0107im \u017eivotnim pothvatima, po\u010detni romanti\u010dni dojam o zajedni\u010dkom \u017eivotu ubrzo nestaje, budu\u0107i da je kontekst delo\u017eacije te kraj jedne ere postao glasnim predznakom zadnje tre\u0107ine filma. Film je nagra\u0111en Grand Prixem na festivalu Beldocs te prikazan na festivalima Cin\u00e9ma du r\u00e9el i Karlovy Vary.<\/p>\n

Osim filmskog, festival uklju\u010duje i popratni, diskurzivni program koji za cilj ima otvoriti aktualne dru\u0161tveno politi\u010dke teme. Human Rights Film Festival\u00a0nastaje u organizaciji organizaciji Multimedijalnog instituta (MaMa) i Udru\u017eenja za razvoj kulture \u201cURK\u201d (Mo\u010dvara). Ulaz na kompletan program je besplatan, uz prethodno preuzimanje ulaznica na blagajnama kina.<\/p>\n

[izvor informacije Human Rights Film Festival<\/a><\/strong>]<\/p>\n