{"id":56899,"date":"2024-10-25T13:29:02","date_gmt":"2024-10-25T11:29:02","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=56899"},"modified":"2024-10-25T13:29:02","modified_gmt":"2024-10-25T11:29:02","slug":"film-xx-dedet-kratkih-filmova-marie-lassing","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=56899","title":{"rendered":"FILM XX*: Dedet kratkih filmova Marie Lassing"},"content":{"rendered":"

FILM XX*: DESET KRATKIH FILMOVA MARIE LASSNIG – <\/strong>Film XX*: <\/strong>deset kratkih filmova Marie Lassnig<\/strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n

U sklopu programa Film XX*<\/strong> u srijedu 30. listopada 2024.<\/strong> u 19 h<\/strong> u Kulturno informativnom centru (KIC)<\/strong> odr\u017eat \u0107e se retrospektiva filmova slavne austrijske slikarice Marie Lassnig<\/strong> povodom 10. obljetnice umjetni\u010dine smrti.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Dokukino KIC<\/a><\/strong><\/p>\n

Po izboru kustosice programa Dine Pokrajac <\/strong>prvi put u Hrvatskoj prikazat \u0107e se deset kratkih filmova koji su produ\u017eetak umjetni\u010dina istra\u017eivanja izra\u017eajnih mogu\u0107nosti slikarstva u predstavljanju ljudske figure i razrada njezina koncepta \u201eslikanje svjesnosti tijela\u201c (K\u00f6rperbewusstseinsmalerei)<\/em> u filmskom mediju. Lassnig je jedna od najva\u017enijih europskih slikarica poslije Drugoga svjetskog rata, a njezini su filmski uradci podjednako fascinantni, razoru\u017eavaju\u0107e nepretenciozni i duhoviti, kao i ostatak njezina opusa. Sumra\u010dni ali \u017eovijalni, strogi ali razuzdani portreti umjetnice utjelovljuju njezinu dugotrajnu i mukotrpnu borbu za priznanjem u svijetu kojim dominiraju seksizam i dobizam. Kroz o\u0161troumnu kriti\u010dnost i domi\u0161ljatu podrugljivost koja pro\u017eima jednostavne ali sna\u017ene geste njenih \u201edeprimiranih, ali ne i potla\u010denih\u201c protagonistkinja, te kroz originalne animacije, crte\u017ee i pjesme u vlastitoj izvedbi, Lassnig podastire humoristi\u010dne i pronicljive studije \u017eena u odnosima i tjelesnim transformacijama.<\/p>\n

U sklopu programa gostovat \u0107e austrijsko-bugarska redateljica i vizualna umjetnica Mara Mattuschka<\/strong> koja je studirala animaciju i slikarstvo u klasi Marie Lassnig na Sveu\u010dili\u0161tu za primijenjenu umjetnost u Be\u010du te je bila intenzivno uklju\u010dena u proces istra\u017eivanja i restauracije njezinih filmova. Nakon projekcije Mattuschka \u0107e zajedno s povjesni\u010darkom umjetnosti Leonidom Kova\u010d<\/strong> sudjelovati u razgovoru koji \u0107e moderirati filmska kriti\u010darka i kustosica Dina Pokrajac<\/strong>.<\/p>\n

U sklopu programa bit \u0107e prikazani sljede\u0107i filmovi:
\n1.\u00a0Baroque Statues \/ Barokni kipovi<\/em>, 1970-74, Austrija\/SAD, 15′
\n2.\u00a0Encounter \/ Susret<\/em>, 1970, Austrija\/SAD, 1′
\n3.\u00a0Iris<\/em>, 1971, Austrija\/SAD, 10′
\n4.\u00a0Chairs \/ Stolice<\/em>, 1971, Austrija\/SAD, 2′
\n5.\u00a0Selfportrait<\/em> \/ Autoportret<\/em>, 1971, Austrija\/SAD, 5′
\n6.\u00a0Shapes \/ Oblici<\/em>, 1972, Austrija\/SAD, 10′
\n7.\u00a0Couples \/ Parovi<\/em>, 1972, Austrija\/SAD, 9′
\n8.\u00a0Palmistry \/ Hiromantija<\/em>, 1974, Austrija\/SAD, 11′
\n9.\u00a0Art Education \/ Umjetni\u010dko obrazovanje<\/em>, 1976, Austrija\/SAD, 8′
\n10.\u00a0Maria Lassnig Kantate \/ Balada Marie Lassnig<\/em>, kore\u017eiser Hubert Sielecki, 1992, Austrija, 8′<\/p>\n

Program se odr\u017eava u sklopu vi\u0161egodi\u0161njeg projekta Film XX* u <\/em>organizaciji Kulturno informativnog centra (KIC). Program kustosice Dine Pokrajac sastoji se od filmskih ciklusa reprezentativnih redateljica koje su i dalje rijetka pojava u patrijarhalnom i falogocentri\u010dnom svijetu filma. U dosada\u0161njim ciklusima uz popratna gostovanja i diskurzivne programe predstavljeni su opusi Ulrike Ottinger, Laure Mulvey i Petera Wollena, kolektiva Les Insoumuses (Delphine Seyrig&Carole Roussopoulos), San Francisco Newsreel Collective, Kate Millett, Cecilie Mangini i Barbare Hammer.<\/p>\n

Program se realizira uz financijsku podr\u0161ku Austrijskog kulturnog foruma a organizatori zahvaljuju Geraldu Weberu i sixpackfilm na ustupljenim filmovima i materijalima.<\/p>\n

O FILMOVIMA<\/strong><\/h3>\n

Baroque Statues \/ Barokni kipovi<\/em><\/strong>, 1970-74, Austrija\/SAD, 15′
\nNokti ofarbani crvenim lakom, nje\u017ene ruke pozivaju svece na ples. Ispred crkve, noge su na travi. Krupni plan, total, udvostru\u010denje, solarizacija. Bogobojazni nabori tkanine posve\u0107eno se kre\u0107u. Kostimirana drama.<\/p>\n

Encounter \/ Susret<\/em><\/strong>, 1970, Austrija\/SAD, 1′
\n\u201eEnsoulment\u201c (oduhovljenje) je bio termin koji je Lassnig koristila kako bi opisala postupak kojim je davala pokret vlastitim crte\u017eima pomo\u0107u tehnike stop-animacije. Dvije figure, susret koji po\u010dinje kao sukob prije nego \u0161to sve razlike bivaju prevazi\u0111ene. Njezin prvi animirani film.<\/p>\n

Iris<\/em><\/strong>, 1971, Austrija\/SAD, 10′
\nTrbuh, noge, koljena. Kretanje dijelova tijela podudara se s pokretom filma. Brada se uzdi\u017ee izme\u0111u grudi. Iris se promatra u distorziranom ogledalu. \u201ePonekad se osje\u0107am kao dijete bez majke.\u201c<\/p>\n

Selfportrait<\/em><\/strong> \/ Autoportret<\/em>,<\/strong> 1971, Austrija\/SAD, 5′
\nAutoportret sa \u0161tapom. Ovaj film dovr\u0161en je iste godine kao i slika, izrazi lica su sli\u010dni. \u201eLice faza\u201c. Ono \u0161to je novo su stihovi i njezin glas: \u201eDok te ne zametne vjetar, budi svjesna.\u201c<\/p>\n

Shapes \/ Oblici<\/em><\/strong>,<\/strong> 1972, Austrija\/SAD, 10′
\nFizi\u010dke poze u pokretu. Aktovi. Obuzdana noga, oslobo\u0111ena noga. Divlji cirkularni ples silueta, \u0161ablona i umna\u017eanja. I povrh svega igra koja izvr\u0107e plitkosti iz povijesti umjetnosti.<\/p>\n

Chairs \/ Stolice<\/em><\/strong>, 1971, Austrija\/SAD, 2′
\nKr\u017eljava stolica vje\u017eba gimnastiku, podstavljena stolica uzdi\u0161e i znoji se. Rukom crtana animacija, burleskne skice. Rano doba filma. Onda ona ulazi na scenu i sjeda na stolicu. Sve je dobro sjelo!<\/p>\n

Couples \/ Parovi<\/em><\/strong>, 1972, Austrija\/SAD, 9′
\nPrizori mu\u0161karaca i \u017eena koji se me\u0111usobno odmjeravaju. Jesu li par? Ne ako ona zara\u0111uje vi\u0161e od njega. \u201eTi nisi centar mojeg svijeta\u201c. Revija pogre\u0161no usmjerene po\u017eude. I na kraju, slomljeno srce.<\/p>\n

Palmistry \/ Hiromantija<\/em><\/strong>, 1974, Austrija\/SAD, 11′
\nDvostruki ekran: crte\u017e \u017eene koja sjedi za stvarnim stolom te jede i jede i jede. Mariji \u010ditaju iz dlana. Pronalazi obiteljske fotografije izme\u0111u linija na ruci. \u201eJesi li posesivna?\u201c<\/p>\n

Art Education \/ Umjetni\u010dko obrazovanje<\/em><\/strong>, 1976, Austrija\/SAD, 8′
\nPrizori iz \u017eivota slikarskih majstora: Vermeer, Piero della Francesca, Michelangelo. No \u0161to se dogodilo sa \u017eenama? One su postale umjetni\u010dka djela, muze ili tajnice. Adam se pita: \u201eZa\u0161to ona nije Bog?\u201c<\/p>\n

Maria Lassnig Kantate \/ Balada Marie Lassnig<\/em><\/strong>, kore\u017eiser Hubert Sielecki, 1992, Austrija, 8′
\n\u017divot u \u010detrnaest stihova: tragikomi\u010dne horor pri\u010de koje je nacrtala sama Lassnig poprimaju oblik uli\u010dne balade u njezinoj vlastitoj izvedbi: \u201eUmjetnost me odr\u017eava vje\u010dno mladom, ona \u010dini duh nezasitnim i potom mu uta\u017euje glad!\u201c<\/p>\n

—<\/p>\n

Maria Lassnig<\/strong> (1919 \u2013 2014) bila je austrijska slikarica i redateljica. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Be\u010du. Od 1950. organizira brojne me\u0111unarodne izlo\u017ebe i osvaja niz priznanja. Zajedno s Arnulfom Rainerom i Oswaldom Oberhuberom inaugurirala je enformel slikarstvo u Austriji. Klju\u010dni koncept njene umjetnosti jest svjesnost tijela. \u017divjela je u Parizu (1961-68) i New Yorku (1968-1980). Od 1970. autodidakti\u010dki stvara filmove na temelju svojih crte\u017ea i radnog stola koji je sama izumila (nije u pitanju animacijski stol). 1979. odlazi u Berlin na DAAD \u0161kolarini. \u010clanica Women\/ Artist\/ Filmmakers, Inc. New York (1974-80). Od 1980. do 1990. bila je profesorica za eksperimentalni dizajn na Koled\u017eu primijenjenih umjetnosti u Be\u010du. 1983. osnovala je jedini austrijski edukacijski studio za animirani film. 1988. osvojila je Austrijsku dr\u017eavnu nagradu za slikarstvo. Bila je \u010dlanica Austrian Filmmakers’ Cooperative.<\/p>\n

Mara Mattuschka<\/strong> je nagra\u0111ivana redateljica, glumica i vizualna umjetnica bugarskog porijekla. Studirala je na Sveu\u010dili\u0161tu primijenjene umjetnosti u Be\u010du te je diplomirala slikarstvo i animaciju u klasi Marie Lassnig. Mattuscka je od 1994. do 2001. predavala na Koled\u017eu za likovnu umjetnost Braunschweig. 2005. primila je po\u010dasnu nagradu Republike Austrije za filmsku umjetnost. Njeni radovi prikazani su na brojnim izlo\u017ebama i me\u0111unarodnim festivalima, uklju\u010duju\u0107i Film Anthology NYC, Tampere, Tokio, Berlin, Hamburg, K\u00f6ln, Oberhausen, EYE Amsterdam, Be\u010d, Barcelonu, Ljubljanu, Diagonale Graz i Vroclav. \u017divi i radi u Be\u010du.<\/p>\n

[izvor informacije Dokukino NET<\/a><\/strong>]<\/p>\n