{"id":56735,"date":"2024-10-11T12:40:01","date_gmt":"2024-10-11T10:40:01","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=56735"},"modified":"2024-10-11T12:43:39","modified_gmt":"2024-10-11T10:43:39","slug":"vitic-plese-na-15-international-architecture-film-festivalu-u-lundu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=56735","title":{"rendered":"‘Viti\u0107 ple\u0161e’ na 15. Inhttps:\/\/film-mag.net\/wp\/wp-admin\/post-new.phpternational Architecture film festivalu u Lundu"},"content":{"rendered":"

Dugometra\u017eni dokumentarni film “Viti\u0107 ple\u0161e” redatelja i scenarista Borisa Bakala te tragi\u010dno preminulog monta\u017eera i koscenarista Martina Semen\u010di\u0107a \u0107e ponovno zaplesati u inozemstvu i to na cijenjenom 15. Lund architecture film festivalu u \u0160vedskoj<\/a> (12-19. listopada 2024.).<\/strong><\/p>\n

\u201cViti\u0107\u00a0ple\u0161e\u201d<\/a><\/strong> je\u00a0film\u00a0o borbi za obnovu zgrade u Laginjinoj ulici u Zagrebu koju je projektirao Ivo\u00a0Viti\u0107, jedan od klju\u010dnih hrvatskih i jugoslavenskih arhitekata 20. stolje\u0107a. Antologijska modernisti\u010dka zgrada kroz filmsku pri\u010du postaje metafora dru\u0161tva u ovoj \u201csagi o nama, drugima i prostoru izme\u0111u\u201d.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Subversive festival<\/a><\/strong><\/p>\n

Film\u00a0prati, skoro 15 godina, istoimeni projekt umjetnosti zajednice Borisa Bakala i Baca\u010da sjenki kojim se poku\u0161ava najrazli\u010ditijim konceptualnim umjetni\u010dkim sredstvima dovesti zajednicu suvlasnika do zajedni\u010dke obnove modernisti\u010dkog arhitektonskog remek djela arhitekta Ive Viti\u0107a.<\/p>\n

Film\u00a0je imao svjetsku premijeru na 19. ZagrebDoxu, te je od tada do danas igrao na festivalima u Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj, Ma\u0111arskoj, Indiji, \u0160vedskoj, \u010cileu, Peru, Urugvayu, Rumunjskoj i Ecuadoru.<\/p>\n

Na 32. Danima hrvatskog filma \u201cViti\u0107\u00a0ple\u0161e\u201d nagra\u0111en je \u2018Specijalnim priznanjem\u2019, na festivalu u Stockholmu \u2018Posebnom nagradom za o\u010duvanje sje\u0107anja i kulturne ba\u0161tine\u2019, a na festivalima u Indiji (Ahmednagar) te Ecuadoru (San Antonio de Ibarra) progla\u0161en je najboljim dokumentarnim filmom festivala. Na festivalu u Londonu nagra\u0111en je za najbolji\u00a0film\u00a0festivala, najbolju re\u017eiju i najbolju produkciju, a na Rasnov History and Film festivalu u Rumunjskoj, osvojio je Gran Prix.\u00a0<<\/p>\n

Godine 2003. nastaje i ideja za ovaj najve\u0107i umjetni\u010dki projekt zajednice (Community Arts) u Republici Hrvatskoj i jedan od najdu\u017eih i najspecifi\u010dnijih u svijetu, \u201cViti\u0107\u00a0ple\u0161e\u201d, koji je kroz predstave, koncerte, izlo\u017ebe, radionice, javne tribine i zagovaranje, kroz rad s lokalnom zajednicom doveo do najve\u0107e obnove modernisti\u010dke arhitekture u ovom dijelu Europe \u2013 stambeno-poslovnog bloka Narodne Banke slavnog hrvatskog arhitekta Ive Viti\u0107a.<\/p>\n

Iako najpoznatiji, ovo nije prvi projekt zagovaranja i dovo\u0111enja do obnove umjetnika Borisa Bakala; godine 2000. na njegovu je inicijativu obnovljen paviljon L\u2019Esprit Nouveau arhitekta Le Corbusiera u Bologni, gdje je za vrijeme \u201cBologna kulturna prijestolnica Europe\u201d, Boris u modernisti\u010dkoj fabrici slavnog talijanskog arhitekta Melchiora Bege re\u017eirao najve\u0107i kazali\u0161ni projekt ove EU manifestacije,\u00a0\u00a0\u201cHotel Europa\u201d, po izvedbenom scenariju makedonskog pisca i dramati\u010dara Gorana Stefanovskog.<\/p>\n

Boris Bakal je redatelj, glumac, intermedijalni umjetnik koji ve\u0107 vi\u0161e od \u010detrdeset godina stvara kazali\u0161ne i filmske projekte, predstave, multimedijalne instalacije koje su predstavili ili producirali festivali i manifestacije u vi\u0161e od dvadeset zemalja \u0161irom svijeta. Kao gostuju\u0107i predava\u010d izlagao je na brojnim sveu\u010dili\u0161tima, simpozijima, konferencijama i tribinama. Od 2001. godine vodi Baca\u010de sjenki, me\u0111unarodnu umjetni\u010dku platformu koja je dobila brojna priznanja i nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu.<\/p>\n

Martin Semen\u010di\u0107\u00a0je bio vi\u0161estruko nagra\u0111ivani filmski monta\u017eer i dizajner zvuka ro\u0111en 1980. godine u Zagrebu.\u00a0Magistrirao je filmsku monta\u017eu na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, nakon \u010dega je diplomirao i produkciju glazbe te snimanje zvuka u Amsterdamu i Londonu, na udru\u017eenom programu SAE Instituta i sveu\u010dili\u0161ta Middlesex. Od 2003. godine do svoje prerane smrti, radio je kao monta\u017eer i dizajner zvuka na preko 60 filmova raznih rodova, vrsta i \u017eanrova u Hrvatskoj i inozemstvu.<\/p>\n

Vi\u0161e o projektu<\/a><\/strong>
\n ArchFilmLund\u00a0festival<\/a><\/strong><\/p>\n

Iz medija o filmu \u201cViti\u0107 ple\u0161e\u201d<\/strong><\/p>\n

\u201cBakal razvija film s neboderom kao glavnim junakom, \u0161to se ispostavlja dijelom \u0161ireg aktivisti\u010dkog anga\u017emana i nanove uspostave svijesti o infrastrukturi u slu\u017ebi zajednice; ukratko, afirmira sve one vrijednosti koje se u suvremenim raspravama malicioznim zamjenama teza prokazuje kao atavizam socijalisti\u010dkog naslije\u0111a\u2026.\u201cViti\u0107 ple\u0161e\u201d najbolji je podsjetnik na korumpiranu okolinu i zajednicu nasilno organiziranu na temelju prava ja\u010dega. Bakal pak konkretni aktivizam, u smislu preseljenja na lokaciju i razvoja osna\u017euju\u0107ih praksi me\u0111u akterima, preobra\u017eava u dinami\u010dan film prepun obrata, dokumentiraju\u0107i ujedno razdoblje u rasponu od petnaestak godina.\u201d
\nIva Rosandi\u0107, \u201cViti\u0107 ple\u0161e \u2013 ples protiv sustava\u201d, Dokumentarni.net,\u00a007.04.2023.<\/a><\/p>\n

\u201cUpravo je tema filma vrlo va\u017ena jer pokazuje ne samo kako umjetnici, odnosno pojedinci iz kulture poti\u010du i poku\u0161avaju ostvariti za\u0161titu i obnovu vrijednih za\u0161ti\u0107enih spomenika kulture, dakle pojedinac za op\u0107e dobro, za zajednicu, nego i kako sustav u dr\u017eavi, \u010dija je to zada\u0107a, to ne \u010dini. Time postaje metafora za mnoge takve slu\u010dajeve, ali i otkriva razli\u010dite interese i me\u0111uljudske odnose.\u201d
\nMarijana\u00a0Jakovljevi\u0107, Glas Koncila, \u201cDokumentarac iz Viti\u0107eva nebodera \u2013 Pojedinac za zajednicu\u201d, 27.05.2023.<\/a><\/p>\n

\u201cPa ipak, poruka filma daleko je od mra\u010dne. Prije svega je oda aktivnom su\u017eivotu, solidarnosti, zajedni\u0161tvu i svim onim idejama koje je Bakal prepoznao u rasplesanom pro\u010delju prije dvadeset godina. I dokumentarac ne ozna\u010dava kraj pri\u010de \u2013 on tek zaokru\u017euje jedno njeno poglavlje \u2013 a Viti\u0107 \u0107e i dalje plesati.\u201d\u00a0Andrea Stani\u0107, \u201cDru\u0161tvena koreografija iza rasplesanog pro\u010delja\u201d,
\nKulturpunkt, 09.05.2023.<\/p>\n

[izvor informacije Baca\u010di sjenki<\/a><\/strong>]<\/p>\n