{"id":56394,"date":"2024-09-06T23:49:53","date_gmt":"2024-09-06T21:49:53","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=56394"},"modified":"2024-09-06T23:50:36","modified_gmt":"2024-09-06T21:50:36","slug":"izlozbe-mladena-stilinovica-bol-u-vodnjanskoj-apoteci-prostoru-za-suvremenu-umjetnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=56394","title":{"rendered":"Izlo\u017ebe ‘Mladena Stilinovi\u0107a – Bol’ u vodnjanskoj Apoteci, prostoru za suvremenu umjetnost"},"content":{"rendered":"

07. rujna \u2013 12. listopada 2024.<\/strong>
\nOtvorenje: 07. rujna 2024. u 20h<\/strong>
\nApoteka \u2013 prostor za suvremenu umjetnost (Trgova\u010dka 20, Vodnjan)<\/strong><\/p>\n

U subotu, 07. rujna 2024. u 20 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost odr\u017eat \u0107e se otvorenje izlo\u017ebe MLADENA STILINOVI\u0106A – BOL, a ostaje otvorena do 12. listopada 2024.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Apoteka<\/a><\/strong><\/p>\n

U hrvatskom standardnom jeziku razlikuju se imenica bol mu\u0161kog roda i ona \u017eenskog roda. Kad u mu\u0161kom ozna\u010dava osjet tjelesne patnje i trpljenja, a u \u017eenskom osje\u0107aj duhovne patnje i trpljenja. Iako je pro\u0161lo vi\u0161e od 10 godina i dalje se sje\u0107am trenutka kad nas je profesorica morfologije u\u010dila ovoj distinkciji te svog instinktivnog \u010du\u0111enja. Tada, jo\u0161 plaha i mlada, moje preispitivanje autoriteta bilo je tiho, no ta je informacija obilje\u017eila za\u010detak osobnog odnosa i razumijevanja ideolo\u0161ke podloge jezika. Par godina kasnije, upoznajem Stileta u njegovoj posljednjoj godini \u017eivota kako stoi\u010dki podna\u0161a bol (m.r.), a uronjavanjem u njegov rad, biblioteku i prostor, upoznajem i njegovo iskustvo boli (\u017e.r.).<\/p>\n

Iako prisutna i u Mladenovim najranijim radovima (njegovoj poeziji i eksperimentalnom filmu), on temu boli eksplicitno otvara 1970-ih radom Igra Bol. Na svako od 6 polja bijele kockice rukom ispisuje bol te poziva na sedmominutnu igru s vlastitim strpljenjem i pomirenosti s neizbje\u017enim i jednakim ishodom svakog bacanja kockice. Nastavlja u umjetni\u010dkim knji\u017eicama u kojima ispisuje dane u tjednu na stranice ili brojeve koje izjedna\u010dava s boli, a taj postupak kruni ”redakcijom” Oksfordskog rje\u010dnika engleskog jezika (Dictionary – Pain, 2003) u kojem na 523 stranica zna\u010denje svake rije\u010di prekriva bjelinom te stvara odsustvo kako bi ju zamijenio rije\u010dju – pain. Jer kao \u0161to Stile i sam ka\u017ee – ponavljanjem ne vje\u017eba\u0161 samo ponavljati, ve\u0107 i zaboraviti.<\/em><\/p>\n

Razmi\u0161ljaju\u0107i o boli, on je svoje intimno iskustvo boli, ti\u0161ine, odsustva i samo\u0107e vidio u bijeloj boji. Po\u010detkom devedesetih, nose\u0107i se s posebnim iskustvom zanijemjele boli i nemo\u0107i, producira seriju bijelih radova u kojima svakodnevne objekte prekriva bijelom bojom, bojom zidova koja stvari \u010dini nevidljivima unato\u010d njihovoj prisutnosti. Prostor obljepljuje praznim papirima i stvara odsustvo informacija. Bavi se nulama kojima dodaje i oduzima nule. Ni\u0161ta multiplicira i dijeli kako bi se opet svelo na svoju esenciju – nematerijalnost. ti\u0161inu. bol.<\/p>\n

A polazi\u0161te boli? Temeljni je konflikt ideolo\u0161ki. Jezi\u010dni. Po\u010detak iskustva – koko\u0161 ili jaje, papir ili novac, sve po\u010dinje s jezikom. Pojam bol si nau\u010dio s jezikom, ka\u017ee L. Wittgenstein, no ona nije u jeziku. Jezik boli. 4 Isklju\u010divost postojanja unutar ograni\u010denog sustava stvara elementaran osje\u0107aj bezizlaznosti i bespomo\u0107nosti. Stile kamen omotava u papir s ispisanim stihom Mandelj\u0161tamove pjesme u preplitanju te\u017eine i lako\u0107e. Pjesnikovo lak\u0161e je kamen podi\u0107i nego ime ti izgovoriti pomalo podsje\u0107a na onu jezi\u010dnu razdiobu te pita koja je nemo\u0107 te\u017ea – ona koja nam ne omogu\u0107ava slobodu duha i misli ili ona koja nam su\u017eava slobodu kretanja?<\/p>\n

Branka Stipan\u010di\u0107 u vodnjanskoj Apoteci kurira malenu \u201cbiblioteku\u201d Mladenovih boli.<\/p>\n

Na police smje\u0161ta njegove knjige: Janje moje malo, Oduzimanje nula, I have no time. Iznad polica smje\u0161ta Stiletove foto serije i knjige, njegov reprezentativan Artist at work i Odnos noga kruh. U ladice u kojima su se nekad skladi\u0161tili lijekovi pohranjuje fragmente Stiletovih misli i ideja te citate koje je volio, s namjerom da iz njih gotovo \u010dujemo njegov glas. U prvoj nas prostoriji suo\u010dava s nemo\u0107i na svakom kutku, ona je jasno pred nama, no i skrivena u malim, nepravilnim zakutcima. Publika postaje sudionik, ako se na to, naravno, odva\u017ei, jer tko zna \u0161to se mo\u017ee otkriti kad se upusti u otvaranje ladica boli? Proces je i dodatno egzaltiran ogledalima koja nude mogu\u0107nost dodatnog obra\u010dunavanja sa sobom u tom istra\u017eivanju. Dubljim ulaskom u prostor, dobivamo maleni trenutak za predah do posljednje prostorije, gdje smo obra\u010dunati i okru\u017eeni surovosti boli. Iako se pronalazimo u sli\u010dnom procesu \u010ditanja, kao \u0161to je to slu\u010daj s knji\u017eicom I have no time, ovdje nam Dictionary – Pain ostavlja dodatan prostor za intimno iskustvo i promi\u0161ljanje vlastitog odnosa s boli.<\/p>\n

Branka izlo\u017ebom Mladen Stilinovi\u0107 – Bol poeti\u010dno povezuje prostore boli. Prostor biv\u0161e apoteke, iako sna\u017eno obilje\u017een konceptom boli, predstavlja i maleno uto\u010di\u0161te od nje. Trudi se ponuditi rje\u0161enja. Sli\u010dan postupak mo\u017eemo vidjeti i u Stiletovom radu, bogatom sjeci\u0161tu filozofske misli, poetskog naslje\u0111a i njegovog intimnog iskustva koje sve te segmente povezuje i oblikuje. Razumjev\u0161i su\u0161tinu ljudskog iskustva i njezine nemo\u0107i, on se boli ne suprotstavlja agresivno, previ\u0161e svjestan apsurda takve borbe, ve\u0107 prihva\u0107a bezizlaznost ljudskog iskustva te se posve\u0107uje njezinoj antitezi koja nije ugoda, u\u017eitak ili lako\u0107a. Antiteza boli je sloboda, ideal ljudskog duha li\u0161en hladne i \u017eeljezne sustavnosti gramatike, nazivlja i definicija. Vrijednosti i tr\u017ei\u0161ta. Svrhovitosti.<\/p>\n

Tekst:<\/strong> Sabina Softi\u0107
\nKustosica: <\/strong>Branka Stipan\u010di\u0107<\/p>\n

Mladen Stilinovi\u0107 (ro\u0111en u Beogradu 1947. \u2013 preminuo u Puli 2016.). Od 1969. do 1977. radio je s eksperimentalnim filmom. Bio je \u010dlan Grupe \u0161estorice umjetnika u Zagrebu (1975. \u2013 1979.). Vodio je Galeriju PM u Zagrebu (1982. \u2013 1991.). Njegovi radovi uklju\u010duju kola\u017ee, fotografije, umjetni\u010dke knjige, slike, instalacije, akcije, filmove i video.<\/p>\n

Samostalne izlo\u017ebe<\/strong>:Galerija Nova (Zagreb, 1976.), Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb, 2003.), Galerija \u0160KUC (Ljubljana, 2005.), Kunstverein (Graz, 2006.), Platform Garanti (Istanbul, 2007.), Vanabbe Museum (Eindhoven, 2008.), Centar za suvremenu umjetnost (Glasgow, 2008.), Galerija u Taxis Palaisu (Innsbruck, 2008.), Index Gallery (Stockholm, 2009.), VOX (Montreal, 2010.), E-flux (New York, 2010.), Muzej moderne umjetnosti (Var\u0161ava, 2010.), Sing!, Muzej Ludwig (Budimpe\u0161ta, 2011.), Zero for Conduct, Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb, 2012. \u2013 2013.), 1 + 2 =, MuAC (Mexico City, 2015.), On Work, Academia Moderna (Zagreb, 2018.), Smiles, Galerie Martin Janda (Be\u010d, 2019.), Primer 1, 2, 3, Galerie Frank Elbaz (Pariz, 2019.), Mladen Stilinovi\u0107: Ako nemaju kruha, neka jedu kola\u010de, Hunt Kastner (Prag, 2020.), Mladen Stilinovi\u0107: Portret umjetnika kao mladi\u0107a \u201eFilmovi, fotografije i kola\u017ei\u201c 1973. \u2013 1978. (Bratislava, 2021.), Word Images: Mangelos \u2013 Mladen Stilinovi\u0107, 1MIRA Madrid (Madrid, 2021.), Mladen Stilinovi\u0107: Crveno \u2013 Rozo: Refleksija o boji, Galerija Nova (Zagreb, 2022.), Mladen Stilinovi\u0107: Jer sam mogao, Galerija Prozori (Zagreb, 2022.), Nezamjenjivi \u010dovjek \u2013 Uvjeti kreativnosti u doba AI, Louisiana Museum of Modern Art (Kopenhagen, 2024.), itd.<\/p>\n

Grupne izlo\u017ebe:<\/strong> Biennale de Paris (1977.), Works and Words, De Appel (Amsterdam, 1979.), Sydney Biennale (1992.\/93.), After the Wall, Moderna Museet (Stockholm, 1999.), Aspekte \/ Positionen, Muzej moderne umjetnosti SLW (Be\u010d, 1999.), In den Schluchten des Balkan, Kunsthalle Fridericianum (Kassel, 2003.), 50. Bijenale u Veneciji (2003.), Sydney Biennale (2006.), Documenta 12, Kassel (2007.), Istanbul Biennale (2009.), Promises of the Past, Centre Pompidou (Pariz, 2010.), Ostalgia, New Museum of Contemporary Art (New York, 2011.), Carnegie International, Pittsburgh (2013.), Personal Cuts, Carr\u00e9 d\u2019Art Mus\u00e9ee d\u2019Art Contemporain, N\u00eemes (2014.), 57. Bijenale u Veneciji (2017.), My Sweet Little Lamb (Everything We See Could Also Be Otherwise), The Showroom (London, 2017.), Left Performance Histories, nGbK (Berlin, 2018.), Hello World – Revisions of a Collection: Sites of Sustainability – Pavilions, Manifestos and Crypts, Hamburger Bahnhof (Berlin, 2018.), … of bread, wine, cars, security and peace, Kunsthalle (Be\u010d, 2020.), Amuse-bouche. The Taste of Art, Museum Tinguely (Basel, 2020.), After the Wall, MoMA (New York, 2020.), Enjoy, MUMOK (Be\u010d, 2021.), How Sleep the Brave, Nest Gallery (Den Haag, 2022.), From Scratch (New York, 2022.), I am only the housekeeper, but I don’t know…, Ple\u010dnikova hi\u0161a (Ljubljana, 2022.), The Act of Seeing that Unfolds, Colecci\u00f3n Susana y Ricardo Steinbruch, Museo Reina Sofia (Madrid, 2022.), The Irreplaceable Human \u2013 Conditions of Creativity in the Age of AI, Louisiana Museum of Modern Art (Kopenhagen, 2024.), itd.<\/p>\n

Podr\u0161ka:<\/strong> Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Zaklada Kultura nova, Grad Vodnjan, Istarska \u017eupanija, TZ Vodnjan, Medea vina.<\/p>\n

[izvor informacije Apoteka Vodnjan<\/a><\/strong>]<\/p>\n