{"id":56391,"date":"2024-09-06T23:22:24","date_gmt":"2024-09-06T21:22:24","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=56391"},"modified":"2024-09-06T23:23:16","modified_gmt":"2024-09-06T21:23:16","slug":"danas-gotovo-zaboravljena-djela-clanica-kluba-likovnih-umjetnica-izlozena-u-galeriji-klovicevi-dvori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=56391","title":{"rendered":"Danas gotovo zaboravljena djela \u010dlanica Kluba likovnih umjetnica izlo\u017eena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori"},"content":{"rendered":"

Zagreb, 6. rujna 2024. \u2013 Muzej za umjetnost i obrt ju\u010der je u Galeriji Klovi\u0107evi dvori otvorio veliku izlo\u017ebu posve\u0107enu djelovanju i recepciji umjetnica \u010dlanica Kluba likovnih umjetnica osnovanog u Zagrebu 1927. godine kao prvog i jedinog \u017eenskog likovnog udru\u017eenja u prvoj polovici 20. stolje\u0107a na ovim podru\u010djima. Izlo\u017eba naziva Jedna za sve \u2013 Sve za jednu \/ Klub likovnih umjetnica 1927. \u2013 1940.<\/em><\/strong> plod je vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja autorice i kustosice izlo\u017ebe Dunje Neki\u0107, vi\u0161e kustosice i voditeljice Zbirke starije fotografije MUO i dr. sc. Darije Alujevi\u0107, stru\u010dne savjetnice u Arhivu za likovne umjetnosti Kabineta za arhitekturu i urbanizam HAZU.<\/p>\n

<\/p>\n

Dunja Nekic\u0301, kustosica izloz\u030cbe ; Fotografiju ustupio MUO<\/a><\/strong> – Fotografije Se\u0107ko Budek i Vedran Benovi\u0107, MUO<\/p>\n

Izlo\u017eba je otvorena u prisustvu izaslanice Ministrice kulture i medija RH, dr\u017eavne tajnice Dra\u017eene Vrselja i izaslanice gradona\u010delnika Grada Zagreba, Maje Novoselec, pomo\u0107nice pro\u010delnice za kulturne djelatnosti i medije iz Gradskog ureda za kulturu i civilno dru\u0161tvo.<\/p>\n

Na izlo\u017ebi je predstavljeno trideset i devet \u010dlanica Kluba, kroz dvjestotinjak radova, ve\u0107inom slika, grafika, skulptura, djela primijenjene umjetnosti i arhivskog gradiva, posu\u0111enog iz dvadesetak umjetni\u010dkih institucija iz Hrvatske i Slovenije te desetak privatnih zbirki. Prikazani su povijesni tijek i okolnosti djelovanja i recepcija Kluba, kao i uvid u stvarala\u0161tvo niza danas gotovo zaboravljenih umjetnica koje su bile njegov dio, ali i dio onovremene umjetni\u010dke scene. Naslov izlo\u017ebe Jedna za sve \u2014 sve za jednu<\/em> bio je nepisano pravilo Kluba koji se spominje u zapisnicima kao varijanta poznatog mu\u0161ketirskog mota, odnosno najprije za Klub, a onda za sebe. Svrha kluba bila je, unapre\u0111ivanje svih likovnih umjetnosti i umjetni\u010dkog obrta, ali u kona\u010dnici svrha je bila udru\u017eiti umjetnice na profesionalnoj razini, a ne ideolo\u0161ki, u svojevrsnu stale\u0161ku organizaciju koja \u0107e im olak\u0161ati mogu\u0107nost izlaganja, a time i vidljivost te dostupnost na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Osnutak Kluba likovnih umjetnica uslijedio je nakon vrlo uspje\u0161nog samostalnog izlo\u017ebenog nastupa Naste Rojc u Londonu 1926. godine. Neposredan povod bio je poziv engleskog Women\u2019s International Art Cluba (WIAC) Nasti Rojc da sudjeluje na njihovoj izlo\u017ebi 1927. godine i tu je mogu\u0107nost odlu\u010dila iskoristiti za ve\u0107u me\u0111unarodnu promociju i drugih umjetnica, pa na sudjelovanje poziva i slikarice Zdenku Ostovi\u0107 Pexidr-Sri\u0107a, Linu Crn\u010di\u0107 Virant i Lucie Ku\u010dera Buhmeister. U tom trenutku rodila se ideja o osnivanju Kluba likovnih umjetnica, kako bi se taj nastup lak\u0161e realizirao. Osim dviju glavnih inicijatorica ove ideje koje su ujedno postale predsjednica, Lina Crn\u010di\u0107 Virant i tajnica Nasta Rojc, ostale \u010dlanice osniva\u010dice bile su slikarice: Duna Peyer, Zdenka Ostovi\u0107 Pexidr \u2013 Sri\u0107a, Mira Mayr Marochino, Mary Striborsky, Zenaida Bandur, Lucie Ku\u010dera Buchmeister i Sonja Kova\u010di\u0107 \u2013 Taj\u010devi\u0107. Klubu su se tijekom godina u najve\u0107em broju pridru\u017eile i slovenske umjetnice Elda Pi\u0161\u010danec, sestre Henrika i Augusta \u0160antel, Mara Jeraj Kralj i dr. te umjetnice iz Bosne, slikarica Adela Behr Vuki\u0107 te kiparica Iva Simonovi\u0107 Despi\u0107 koja tada \u017eivi u Sarajevu, kao i pojedine umjetnice iz Srbije poput Milice Be\u0161evi\u0107 i Bete Vukanovi\u0107 koje nisu bile \u010dlanice, no gostovale su na izlo\u017ebama KLU i \/ ili odr\u017eavale kontakt s njegovim \u010dlanicama.<\/p>\n

U gotovo 13 godina aktivnog djelovanja Klub likovnih umjetnica okupio je preko pedeset \u010dlanica, organizirale su 11 klupskih i nekoliko gostuju\u0107ih izlo\u017ebi, sura\u0111ivale su s drugim \u017eenskim udru\u017eenjima, poput Narodnog \u017eenskog saveza i Udru\u017eenja univerzitetski obrazovanih \u017eena, i odr\u017eavale su predavanja o umjetnosti. Najve\u0107i broj klupskih izlo\u017ebi odr\u017ean je u Zagrebu, ali i u Osijeku, Su\u0161aku, Dubrovniku te Ljubljani. Jedna od najzna\u010dajnijih me\u0111unarodnih suradnji bila je organizacija izlo\u017ebe jedne od tada najpoznatijih suvremenih grafi\u010darki, K\u00e4the Kollwitz u Umjetni\u010dkom paviljonu 1936. u Zagrebu.<\/p>\n

Iako su aktivnosti nakon 1940. bile minimalne, Klub likovnih umjetnica (od 1940. Klub hrvatskih likovnih umjetnica) skra\u0107eno KLU, formalno je postojao do 1947. godine kada \u010dlanice Kluba postaju \u010dlanice Udru\u017eenja likovnih umjetnika Hrvatske u Zagrebu.<\/p>\n

Javnost \u0107e izlo\u017ebu mo\u0107i razgledati od 6. rujna do 3. studenoga 2024.<\/p>\n

[izvor informacije Muzej za umjetnost i obrt<\/a><\/strong>]<\/p>\n