{"id":55740,"date":"2024-06-18T01:01:18","date_gmt":"2024-06-17T23:01:18","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=55740"},"modified":"2025-03-24T10:27:52","modified_gmt":"2025-03-24T09:27:52","slug":"otvorenje-izlozbe-uzajamna-prisutnost-galerija-artcerze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=55740","title":{"rendered":"Otvorenje izlo\u017ebe ‘Uzajamna prisutnost’, Galerija Art&CeRZe"},"content":{"rendered":"

Uzajamna prisutnost<\/strong>
\nGalerija Art&CeRZe \/ otvorenje 19. 6. 2024. u 19 sati<\/strong><\/p>\n

Na izlo\u017ebi\u00a0Uzajamna prisutnost\u00a0<\/strong>prvi puta izla\u017eemo radove umjetnika iz Zbirke marginalne umjetnosti MSU-a zajedno s radovima umjetnika s intelektualnim pote\u0161ko\u0107ama koji djeluju u okviru inkluzivne galerije Art & CeRZe, Centra za rehabilitaciju Zagreb. Iako u nas jo\u0161 nije u potpunosti dru\u0161tveno prihva\u0107eno izlagati umjetnike koji nemaju formalno likovno obrazovanje, a da ne govorimo o prezentaciji umjetnika koji su korisnici Centra za rehabilitaciju, unutar konvencionalnog izlaga\u010dkog prostora, ovom izlo\u017ebom \u017eelimo pokazati da umjetnost oduvijek pomi\u010de granice, kako u percipiranju umjetni\u010dkog djela, tako i u prihva\u0107anju razli\u010ditosti.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio MDC.hr<\/a><\/strong><\/p>\n

Zbirka marginalne umjetnosti jedina je u Hrvatskoj koja jo\u0161 od 1990-ih pro\u0161loga stolje\u0107a sakuplja radove marginalnih umjetnika\u00a0\u2013 autsajdera<\/em>. Ve\u0107 i pojam marginalno sugerira da je rije\u010d o ne\u010demu \u0161to ne slijedi ustaljene tokove, nego skre\u0107e s puta. U slu\u010daju marginalne umjetnosti, to podrazumijeva umjetnike koji, barem u na\u0161oj sredini, zbog druga\u010dijeg pristupa i ve\u0107inom neformalnog likovnog obrazovanja, \u010desto nisu op\u0107e prihva\u0107eni na umjetni\u010dkoj sceni. Tako uvijek postoje \u201eoni\u201c koji se po ovome ili onome razlikuju od \u201enas\u201c. Tko su to \u201eoni\u201c a tko \u201emi\u201c? Ograni\u010denja koja su kontinuirano prisutna u na\u0161em dru\u0161tvu ne dopu\u0161taju nam da razmi\u0161ljamo bez predrasuda. Na ovoj izlo\u017ebi umjetnost je ta koja daje odgovor. Nije bitno tko je tko, nego \u0161to stvaramo. Umjetnost \u201emarginalaca\u201c iskrena je, nekonvencionalna, neukro\u0107ena, druga\u010dija. Njihov izri\u010daj nastaje neoptere\u0107en zadanim okvirima, oni stvaraju isklju\u010divo radi sebe.<\/p>\n

Arthur C. Danto u knjizi\u00a0Madona budu\u0107nosti<\/em>\u00a0napisao je: \u201e\u010cini mi se da autsajderska umjetnost, bez obzira na to \u0161to joj naziv sugerira stanje isklju\u010denosti, nije u skladu s politi\u010dkom granicom izme\u0111u priznate i nepriznate umjetnosti. Istinski autsajder je netko duboko izvan institucionalnih okvira umjetni\u010dkog svijeta.\u201c[1]<\/a><\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i pak Jeanu Dubuffetu, utemeljitelju pravca\u00a0art brut<\/em>, koji je prije vi\u0161e od osamdeset godina po\u010deo sakupljati radove \u201edruga\u010dijih umjetnika\u201c, napravljen je povijesni iskorak. Dubuffet je 1950-ih na poziv psihijatra Lea Navratila do\u0161ao u Psihijatrijsku kliniku Maria Gugging u Klosterneuburgu, u blizini Be\u010da, i prepoznao izniman umjetni\u010dki talent kod pojedinih pacijenata. Upravo zahvaljuju\u0107i njemu neke od tih pacijenata prepoznala je struka i danas su dio pojedinih zbirki najve\u0107ih muzeja i galerija u svijetu poput MUMOK-a u Be\u010du, Philadelphia Museum of Art, Setagaya Museum u Tokiju i drugih. Gugging danas vi\u0161e nije klinika za psihijatriju nego jedinstven muzej unutar kojeg od 2001. godine djeluje otvoreni atelje.<\/p>\n

Vo\u0111eni Dubuffeovom politikom, pu\u0161tamo umjetnost da progovara sama radi sebe i bri\u0161emo granice.<\/p>\n

\u201e\u2026Oni radovi koji nastaju iz samo\u0107e i tvore \u010diste i autenti\u010dne stvarala\u010dke porive u koje se ne upli\u0107u briga za konkurenciju, slavu i dru\u0161tvenu promociju. Upravo su zbog tih \u010dinjenica dragocjeniji od produkcija profesionalaca\u2026\u201c[2]<\/a><\/p>\n

Postojanje Zbirke marginalne umjetnosti unutar muzeja ostavlja nam nadu da na recentnoj umjetni\u010dkoj sceni ipak ima mjesta za predstavljanje ove grane umjetnosti. Uvr\u0161tavanjem na izlo\u017ebu umjetnika koji nisu dio verificirane umjetni\u010dke scene podi\u017eemo letvicu vi\u0161e, u \u017eelji da se umjetni\u010dki rad percipira bez prethodnog propitkivanja \u201etko bi trebao biti umjetnik?\u201c<\/p>\n

Daniela Bilopavlovi\u0107 Bedenik, voditeljica Zbirke marginalne umjetnosti<\/p>\n

Kustosica izlo\u017ebe: Daniela Bilopavlovi\u0107 Bedenik<\/p>\n

\n

[1]<\/a>\u00a0Arthur C. Danto,\u00a0The Madonna of the future. Essays in a pluralistic art world<\/em>, Farrar, Straus and Giroux, New York, 2000. Ulomak iz knjige, poglavlje:\u00a0Outsider art<\/em>, 242-249.
\n[2]<\/a>\u00a0Jean Dubuffet, Make Way for Incivism, Art & Text, br. 27 (December 1987 \u2013 February 1988), str. 36.<\/p>\n

Izlo\u017eba \u0107e biti otvorena do 2. 8. 2024.<\/strong><\/p>\n

[izvor informacije Muzej suvremene umjetnosti<\/a><\/strong>]<\/p>\n