{"id":55460,"date":"2024-05-17T14:57:39","date_gmt":"2024-05-17T12:57:39","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=55460"},"modified":"2024-05-17T15:27:43","modified_gmt":"2024-05-17T13:27:43","slug":"animafest-2024-dugometrazni-filmovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=55460","title":{"rendered":"Animafest 2024: Dugometra\u017eni filmovi"},"content":{"rendered":"

VELIKO NATJECANJE DUGOMETRA\u017dNOG FILMA ANIMAFESTA 2024 –<\/strong> SF ANIME, FEMINISTI\u010cKA UTOPIJA, MA\u0110ARSKA NOSTALGIJA I OBITELJSKE PRI\u010cE<\/strong><\/p>\n

Zagreb, 17. svibnja 2024. \u2013 <\/strong>Veliko natjecanje dugometra\u017enog filma Animafesta 2024 prikazuje \u0161est \u017eanrovski, stilski i tehni\u010dki raznolikih djela od kojih su neka ve\u0107 primila najpresti\u017enije animacijske nagrade. Iako se nominalno otvaraju publici razli\u010dita ukusa, radovi dijele cjelovit senzorni do\u017eivljaj, kinematografsku rasko\u0161 koju je nu\u017eno iskusiti u mraku kinodvorane.<\/p>\n

<\/p>\n

Pelikan Blue ; Fotografiju ustupio Animafest<\/a><\/strong><\/p>\n

SF anime majstora Tezuke<\/strong><\/p>\n

Punokrvni, spektakularni znanstvenofantasti\u010dni anime Feniks: Sje\u0107anje na cvijet<\/em> adaptacija je pri\u010de iz nedovr\u0161enog ciklusa mangi Hi no Tori<\/em> legendarnog Osamua Tezuke koji ga je smatrao svojim \u017eivotnim djelom. Redatelju Shojiru Nishimiju, koji je rana iskustva stjecao na klasiku Akira<\/em>, a stil formirao oko atraktivnih akcijskih prizora i iznimno fluidne animacije, ovo je drugi dugometra\u017eni film. Kao i predlo\u017eak, film istra\u017euje teme \u017eivota, smrti, sje\u0107anja i me\u0111uljudskih odnosa u kontekstu humanog i kozmi\u010dkog vremena. Na dalekom planetu Edenu Zemljani George i Romi pronalaze novi dom, ali nakon njegove smrti pri pronalasku vode ona ostaje sama sa sinom Cainom i robotom Shivom. Romi odlu\u010di stupiti u kriogeni\u010dki san kako ne bi umrla od bolesti, a sina ostavlja robotu na brigu, no gre\u0161kom umjesto 13 prespava 1300 godina. Ono \u0161to \u0107e ugledati kada se probudi produkt je rafinirane znanstvenofantasti\u010dne ma\u0161te \u2013 njezina Odiseja tek po\u010dinje. Kao i svako djelo koje govori o ljubavi i \u010de\u017enji \u0161to nadilaze ontolo\u0161ke granice pa sadr\u017ei kozmi\u010dku tugu i nostalgiju za iskonom, Feniks: Sje\u0107anje na cvijet <\/em>emocionalno je zahtjevna SF pripovijest koja u drugom dijelu prelazi u fantasti\u010dno putovanje s ekolo\u0161kom opomenom, kritikom suvremene civilizacije, bajkovitim arhetipovima i rasko\u0161nim prikazima uistinu alternativnih svjetova.<\/p>\n

Ma\u0111arska nostalgija za 1990-ima<\/strong><\/p>\n

Pelikan plava<\/em>, film L\u00e1szla Cs\u00e1kija o grupi mladih krivotvoritelja \u017eeljezni\u010dkih karata tematizira otvaranje granica i \u010de\u017enju za putovanjem nakon pada komunizma u Ma\u0111arskoj. Rije\u010d je o dugometra\u017enom animiranom dokumentarcu (prvom u ma\u0111arskoj povijesti) temeljenom na audiozapisima trojice protagonista i drugih svjedoka, no iako se koristi i principima igranog filma (\u010desto je poigravanje \u017eanrovskim konvencijama, a pojedini kadrovi snimljeni su Super 8-icom kako bi se postigla estetika 90-ih), prije svega koristi evokativnu 2D animaciju u nostalgi\u010dnoj, obzirnoj i detaljnoj rekonstrukciji pro\u0161loga vremena u koje nas prenosi i adekvatni soundtrack<\/em>. Ritmi\u010dan, dinami\u010dno montiran i kadriran, Pelikan plava <\/em>film je sje\u0107anja na slobodu, zajedni\u0161tvo i vrijeme tranzicije \u2013 oda mladosti u europskim 1990-ima. Kako shema krivotvorenja (koju omogu\u0107uju \u010dinjenice da se karte pi\u0161u ru\u010dno uz pomo\u0107 naslovnog indigo papira i da zagrijani Domestos bri\u0161e tintu) prerasta iz privatne \u201ekombinacije\u201c u posao, film poprima i konture klasi\u010dnog caper <\/em>filma u isto\u010dnoeuropskom improvizacijskom ruhu, ali zadr\u017eava temeljno humoran ton i ispovjednu strukturu. Film prema ideji oskarovca G\u00e1bora Siposa (producenta \u0160aulovog sina<\/em>) nastajao je vi\u0161e od desetlje\u0107a, a zapo\u010deo je kao tabla stripa.<\/p>\n

Indijska feministi\u010dka utopija<\/strong><\/p>\n

Sultanin san <\/em>Isabel Herguere naslonjen je na istoimenu dulju pripovijetku bengalske spisateljice i aktivistice Begum Rokeye Hossain koja je 1905. zamislila feministi\u010dku, tehnolo\u0161ki naprednu utopiju Ladyland inverzne rodne segregacije u kojoj su mu\u0161karci zatvoreni u ku\u0107e, a \u017eene vladaju svijetom na temeljima znanosti, obrazovanja i zdravog razuma. Simboli\u010dki pregnantni film meditativna ritma i snolike atmosfere najve\u0107im dijelom prati me\u0111utim \u0161panjolsku animatoricu Ines koja se u Indiji odu\u0161evi pri\u010dom pa putem umjetnosti i razli\u010ditih susreta kre\u0107e u identitetsku, rodnu i filozofsku potragu za autoricom i aktualizacijom njezina teksta. Mogu\u0107e dijelom autobiografsko, to je ujedno i terapijsko traganje djevoj\u010dice koja je s jedanaest godina iskusila male gaze<\/em>. Izme\u0111u zami\u0161ljaja i jave, indijskog kulturnog imaginarija, \u0160panjolske i Italije, eklekti\u010dan Sultanin san<\/em> sadr\u017ei i ispjevanu biografiju Rokeye Hossain i druge pjevne umetke, njezine citate iz usta ansambla likova te cameo<\/em> uloge slavnih znanstvenika Mary Beard i Paula B. Preciada. Film kombinira tamnije, rukom slikane vodene boje, kola\u017e, siluete i estetiku mehndi tetova\u017ea s digitalnim likovima, posti\u017eu\u0107i stanovitu transparentnost i mizanscenski raspored koji je istovremeno plo\u0161an i vi\u0161eplanski, s mno\u0161tvom detalja u ornamentalnom prikazu fantasti\u010dnog svijeta. Isabel Herguera (r. 1961) afirmirana je baskijska autorica s me\u0111unarodnom karijerom redateljice, profesorice i kriti\u010darke kojoj je Sultanin san <\/em>dugometra\u017eni debi.<\/p>\n

Bajka i slapstick za cijelu obitelj<\/strong><\/p>\n

\u0160iroko i Kraljevstvo vjetrova<\/em>, francusko-belgijski film Beno\u00eeta Chieuxa, rasko\u0161na je obiteljska bajkovita fantazija koja je svojim ma\u0161tovitim svjetotvorstvom i likovima zaslu\u017eila Nagradu publike Annecyja. Nadrealisti\u010dka logika i onirizam te povremena psihodeli\u010dna estetika neke su kriti\u010dare podsjetili na klasike \u017duta podmornica <\/em>Georgea Dunninga i Fantasti\u010dni planet <\/em>Ren\u00e9a Lalouxa, ali za razliku od njih ovaj je film u potpunosti prilago\u0111en i mla\u0111im uzrastima jer je ma\u0161ta, uz sestrinsku ljubav i iscjeliteljsku mo\u0107 pripovijedanja, tema djela. Galeriju protagonista \u010dine sestre Juliette i Carmen (pretvorene u ma\u010dke prelaskom u fantasti\u010dni svijet kroz igru \u0161kolice), dje\u010dja spisateljica Agnes, usamljeni \u010darobnjak \u2013 gospodar oluja \u0160iroko i pticolika pjeva\u010dka diva Selma, ali i \u010ditav niz drugih neobi\u010dnih bi\u0107a (poput \u010dangrizave igra\u010dke \u010dije izra\u017eavanje nakon kvara otkli\u017ee u apsurd) koja ponekad prizivaju Avanture male Chihiro <\/em>i Mojeg susjeda Totora<\/em>, a ponekad Alisu u Zemlji \u010dudesa <\/em>i \u010carobnjaka iz Oza<\/em>. U kinu iznimno imerzivan i \u010desto duhovit, film je ipak da\u0161kom melankolije no\u0161enja s gubitkom bliske osobe i sna\u017enim emocijama adresiran i na odrasle gledatelje koji \u0107e zajedno s djecom u\u017eivati u animiranom letu iznad prekrasnih prizora, pamtljivoj simfonijskoj partituri i besprijekornom pripovijedanju. Ako ove godine sti\u017eu pogledati samo jedan animafestovski film, obiteljima bi \u0160iroko i Kraljevstvo vjetrova<\/em> trebao biti prvi izbor jer podsje\u0107a na lijepa vremena klasi\u010dnih, visoko produciranih animiranih bajki.<\/p>\n

Linda \u017eeli pile!<\/em> Sebastiena Laudenbacha i Chiare Malte, pobjednik Annecyja, tako\u0111er je prilago\u0111en mla\u0111im uzrastima. U sredi\u0161tu komi\u010dne fabule jurnjava je za koko\u0161i od koje samohrana majka \u017eeli k\u0107eri napraviti omiljeno jelo koje je sje\u0107a na oca. Bogat ansambl likova (bedasti policajac, zaljubljeni kamiond\u017eija pjesni\u010dke du\u0161e i zlo\u010desta trenerica joge) francuskog grada u kojem se upravo zbiva \u0161trajk doprinosi realisti\u010dkoj ambijentaciji, ali i najboljem francuskom humoru situacije. Blago ekscentri\u010dan odnos majke i k\u0107eri sna\u017enih karaktera, dje\u010dje nepodop\u0161tine i usmjerenost na vlastite ciljeve, ali i op\u0107enita anarhi\u010dnost doga\u0111anja (duh pobune) prispodobiva slapsticku daju dopadljiv, energi\u010dan i nerijetko urnebesan film, iako se ustvari radi o razgradnji \u017ealovanja usmjerenjem na \u017eivot, dje\u010dje \u017eelje i sretne uspomene. Metafori\u010dki potencijal djela ne mora dakle biti u prvom planu za mla\u0111eg gledatelja, iako je doista rije\u010d o gladi prije svega za emocijama, odnosno o prikazu nekonvencionalnog no\u0161enja s tugom i krivnjom. Lindina piletina, naime, njezin je kola\u010di\u0107 madlen u kojemu se krije otac, Talijan izvanrednih kulinarskih sposobnosti, kojega se jedva sje\u0107a. Film nimalo povr\u0161no nudi uvid i u izazove samohranog maj\u010dinstva, ali zahvaljuju\u0107i i elementima mjuzikla, brzom tempu i fluidnom pokretu zadr\u017eava vedar ton i lepr\u0161avost. Zaigrano \u0161arenilo ekspresivnih boja (nijanse \u017eute i naran\u010daste, ljubi\u010daste i ru\u017ei\u010daste te crvene) naneseno je unutar sna\u017enih crnih crta pone\u0161to skicoznih likova \u010diji rubovi po potrebi nestaju (ili se boja preko njih prelije u eksterijerima pa sjaje poput krijesnica) kako bi se posredovala emocionalna stanja, a posebno kreativno rije\u0161eni su no\u0107ni prizori. Stil je to koji donekle podsje\u0107a na Laudenbachov pro\u0161li animafestovski film Djevojka bez ruku<\/em>, a pomalo i na ambicioznije slikovnice i stripove franko-belgijske \u0161kole.<\/p>\n

Dirljiva karikatura odrastanja<\/strong><\/p>\n

Adam se polako mijenja<\/em>, kanadski coming of age <\/em>film s kojim je Jo\u00ebl Vaudreuil slavio na A festivalu u Ottawi temelji se na karikaturalno-grotesknom, relativno minimalisti\u010dkom stilu pomalo nalik Beavisu i Buttheadu<\/em> i crnom humoru postvarenih metafora pri\u010de o tinejd\u017eeru \u010dije se tijelo mijenja u skladu sa zlonamjernim bakinim komentarima i vr\u0161nja\u010dkim nasiljem. Uz niz tipi\u010dnih motiva filmova o odrastanju (prijateljstvo, ljubav, ljetni poslovi, bande, nespretnost i nesigurnost, samopouzdanje, obitelj, pitanja identiteta, klasne razlike), Adam se polako mijenja <\/em>suprotno mogu\u0107im o\u010dekivanjima name\u0107e se kao djelo sna\u017enih emocija koje unutar prizora neugode (bizarne situacije razigravaju sporogore\u0107i prikaz svakodnevice) kriju autenti\u010dni potencijal empatije. Smje\u0161ten u malom kvebe\u010dkom gradi\u0107u 1990-ih, film uspijeva veristi\u010dki zahvatiti mnoge aspekte teme dok o\u010du\u0111enje posti\u017ee i zvukom (mogu\u0107e nadahnutim midi glazbom onodobnih videoigara) i pomaknutim zami\u0161ljajima\/snovima. Stil filma i Vaudreuilovo ime bit \u0107e poznati pravim Animafestovim \u0161mekerima koji \u0107e se sjetiti Niskog rije\u010dnog toka<\/em> prikazanog 2014. godine u Velikom natjecanju kratkometra\u017enog filma.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Svjetski festival animiranog filma \u2013 Animafest Zagreb odr\u017eat \u0107e se u Zagrebu od 3. do 8. lipnja 2024.<\/strong><\/p>\n

[izvor informacije Animafest<\/a><\/strong>]<\/p>\n