{"id":54407,"date":"2024-02-27T14:57:36","date_gmt":"2024-02-27T13:57:36","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=54407"},"modified":"2024-02-27T14:59:58","modified_gmt":"2024-02-27T13:59:58","slug":"izlozba-dobrodosao-medu-porazene-u-zagrebackoj-galeriji-sc","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=54407","title":{"rendered":"Izlo\u017eba ‘Dobrodo\u0161ao me\u0111u pora\u017eene’ u zagreba\u010dkoj Galeriji SC"},"content":{"rendered":"

Izlo\u017eba \u201cDobrodo\u0161ao me\u0111u pora\u017eene\u201d nagra\u0111ivanog umjetnika Svena Klobu\u010dara bit \u0107e otvorena u petak, 1. o\u017eujka 2024. u Galeriji SC s po\u010detkom u 19 sati. Izlo\u017eba je otvorena do 16. o\u017eujka, radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.<\/strong><\/p>\n

Sven Klobu\u010dar,<\/strong>\u00a0ro\u0111en osamdesetih, autenti\u010dna je umjetni\u010dka pojava u svojoj generaciji, ne samo na lokalnoj sceni nego i drugdje. Suvremeni umjetnici koji ne robuju trendovima \u0161to ih diktiraju kulturne politika neoliberalnog dru\u0161tva, odnosno umjetnici koji nisu sljedbenici razli\u010ditih \u201eizama\u201d i neoavangardnih pravaca, mogu se nabrojiti na prste. U umjetni\u010dkom svijetu dana\u0161njice u kojemu je sociopoliti\u010dki anga\u017eman va\u017ena predispozicija za razvoj karijere umjetnika, Klobu\u010dar se usu\u0111uje stvoriti vlastit svijet koji nadahnu\u0107e pronalazi u \u017eanru horora, fantastike, odnosno naslje\u0111a gotskog romana. Narativ strukturira na dvjema razinama \u2013\u00a0preko crte\u017ea (ili fotomonta\u017ee), koji razvija u smjeru groteske, i teksta, koji nerijetko prati crte\u017e i koji nije samo njegov integralni dio nego ga umjetnik ispisuje zasebno na zid galerije.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio sczg.unizg.hr\/kultura<\/strong><\/a><\/p>\n

Sadr\u017eaj pak gradi kroz dijapazon razli\u010ditih likova, \u0161to imenovanih i karakterno razvijenih, \u0161to sporednih i bezimenih, koji se nalaze u razli\u010ditim prostorima omiljenih u \u017eanru horora kao \u0161to je \u0161uma, bolnica ili groblje, a unutar njih pojavljuju se i ponavljaju odre\u0111eni simboli, kao lijes u aktualnoj izlo\u017ebi. Ipak, na ovoj izlo\u017ebi nije naglasak na likovima ve\u0107 poznatima publici, poput \u017eive grobljanske cvje\u0107arice Magde i mrtvoga poljskog vojnika Voj\u010deka, zlog doktora Klea Schuberta ili grobara Wolfganga Gringa, iako je sigurno da \u0107emo ih negdje u aleji likova susresti. Ne, ovdje autor ponovno, po postupku kojim se ve\u0107 koristio u nekim prethodnim izlo\u017ebama, dekonstruira narativ. Postupak dekonstrukcije i rekonstrukcije narativa sastoji se u tome da Klobu\u010dar izla\u017ee ve\u0107 izlagane radove, od kojih je nekoliko bilo na izlo\u017ebi Jagorova \u0161uma (Salon Gali\u0107, Split, 2022.), te im kroz vrijeme, u svjetlu nove izlo\u017ebe, namjenjuje posve drugi narativ koji \u0107e ispisati na zidu. Rije\u010d je o eksperimentalnom postupku koji zapravo pokazuje da Klobu\u010darovi crte\u017ei i pri\u010de nastaju odvojeno, i da njegovo stvarala\u0161tvo ne pronalazi izravan uzor u stripu.<\/p>\n

Finalni narativ koji \u0107e posjetitelj i\u0161\u010ditavati nastaje i slu\u010dajno jer ni autor ne zna kakvu \u0107e pri\u010du uobli\u010diti prije no \u0161to je vizualizira kroz izlo\u017ebeni postav. Stoga se ne \u010dudimo kad saznamo da je on kipar po struci, a prostor ima va\u017enu ulogu u njegovu radu. Jo\u0161 manje za\u010du\u0111uje, jer to je o\u010dekivan iskorak za pripovjeda\u010da poput Klobu\u010dara, da trenuta\u010dno zavr\u0161ava eksperimentalni film o istoj spomenutoj Jagorovoj \u0161umi. Kroz stvarala\u0161tvo koje funkcionira poput neke vrste serijala u nastavku, \u0161uma postaje sr\u017e Klobu\u010darove multimedije \u2013 ona je istodobno set za film, inspiracija za vi\u0161e razli\u010ditih izlo\u017ebi o Jagorovoj \u0161umi, a naposljetku postaje platforma za novi narativ u kojemu onaj o imenovanoj \u0161umi postaje sekundaran \u2013 rije\u010d je o imaginarnom pro\u017eivljavanju eutanazije. Za autora koji se opsesivno bavi temom tanatosa razmi\u0161ljanje o eutanaziji prirodno se name\u0107e kao samo jo\u0161 jedno polje istra\u017eivanja nedoku\u010dive nam smrti. Klobu\u010dar je napisao pri\u010du o eutanaziji koja se ne bavi samo eutanazijom nego i propitkivanjem smrtne kazne. Lik je, paradoksalno, \u201eosu\u0111en na eutanaziju\u201d jer nije sam izabrao smrt niti zna zbog \u010dega mora umrijeti, \u0161to je kafkijanski, odnosno nabokovski moment.<\/p>\n

Antiutopijski roman Vladimira Nabokova Poziv na smaknu\u0107e (1934.) doga\u0111a se u zatvoru izmi\u0161ljene dr\u017eave i prati posljednjih dvadeset dana Cincinnatusa C. koji ne zna kad \u0107e biti smaknut, a osu\u0111en je za \u201egnosti\u010dku pokvarenost\u201d, besmislenu frazu koja se, \u010dini se, odnosi na njegovu neprilago\u0111enost apsurdnoj birokraciji koja nadja\u010dava individualnost. Na kraju romana, nakon \u0161to mu je odrubljena glava, on ustaje i slobodno silazi s odra, kako bi njegov duh sad nastavio postojati u ma\u0161tovitijem i duhovnijem svijetu. Klobu\u010dar pak zavr\u0161ava pri\u010du s re\u010denicom koja pripada ovoj realnosti, i to je mo\u017eda taj trenutak kad u pri\u010du ulaze crte\u017e i \u0161uma. Tek ondje, unutar tu\u0161em precizno izvedene crta\u010dke fantazije, ne samo promatra\u010d nego i autor sam dobivaju klju\u010d za vrata posmrtnog \u017eivota. U \u0161umi, kao simbolu nedoku\u010divog, mra\u010dnog mjesta u kojem se u bajkama doga\u0111a transformacija likova, mo\u017eda i lik iz pri\u010de o eutanaziji do\u017eivljava vlastitu transformaciju, sazrijevaju\u0107i i otkrivaju\u0107i sama sebe.<\/p>\n

Izvire li odatle i naslov izlo\u017ebe Dobrodo\u0161ao me\u0111u pora\u017eene? Naravno, Klobu\u010dara ni ovaj put nije zaobi\u0161ao humor. (predgovor,\u00a0Neva Luki\u0107)<\/strong><\/p>\n

Sven Klobu\u010dar<\/strong> ro\u0111en je 13.7. 1981. godine u Zagrebu. Maturirao je 1999. u \u0160koli primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2007. godine (klasa prof. Slavomira Drinkovi\u0107a). Dominantan medij kojim se bavi je crte\u017e, a najvi\u0161e ga okupira tema smrti koju interpretira slu\u017ee\u0107i se, izme\u0111u ostalog, referencama na popularnu kulturu \u2013 stripove i horror filmove. \u017divi i radi u Dubrovniku i Zagrebu.<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0Kultura promjene<\/a><\/strong>]<\/p>\n