{"id":53939,"date":"2023-12-22T17:19:36","date_gmt":"2023-12-22T16:19:36","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=53939"},"modified":"2023-12-26T21:26:17","modified_gmt":"2023-12-26T20:26:17","slug":"muzej-krakova-pod-krzysztofory-palaca-i-povijesni-muzej-grada-krakova-pisu-i-fotografiraju-vendi-jukic-buca-i-berslav-buca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=53939","title":{"rendered":"Muzej Krakova \u2013 Pod Krzysztofory pala\u010da i Povijesni muzej Grada Krakova [pi\u0161u i fotografiraju Vendi Juki\u0107 Bu\u010da i Berslav Bu\u010da]"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

Muzej Krakova institucija je koja obuhva\u0107a brojne muzejske podru\u017enice na podru\u010dju Krakova. Ve\u0107inu smo posjetili i o njima \u0107emo pisati idu\u0107ih nekoliko mjeseci, a prvo predstavljamo Pod Krzysztofory pala\u010du u kojoj se nalazi Povijesni muzej Grada Krakova. Osim \u0161to je impresivan i arhitekturno i izlo\u017ebeno, Muzej organizira tradicionalni natje\u010daj za izbor najljep\u0161ih Bo\u017ei\u0107nih jaslica. Re\u010deno mi je da je Krakov nabolje posjetiti u prosincu upravo radi ovog natje\u010daja i prate\u0107e izlo\u017ebe koji se odr\u017eavaju prve subote.<\/p>\n

Pala\u010da se nalazi u Starom gradu, na zapadnom uglu Glavnog trga (polj. Rynek G\u0142\u00f3wny).. Od kad je izgra\u0111ena sredinom 17. stolje\u0107a, spajanjem triju goti\u010dkih gra\u0111evina, do\u017eivjela je brojne transformacije i promjene vlasnika. Ime je dobila po sv. Kristoforu \u010dija se skulptura nalazi na pro\u010delju iznad glavnog ulaza. Muzejom postaje 1965. godine, a trenutni stalni postav prikazuje ‘Krakov od po\u010detka, do bez kraja’ (‘Krakow from the beginning, to no end’). Izlo\u017eba se prostire na podru\u010dju podruma i prvog kata Pala\u010de. Kako navode autori, ‘do bez kraja’ ima trostruko zna\u010denje: o gradu postoje tolike pripovijesti i vezuje se uz toliko konteksta da ih je nemogu\u0107e sve obuhvatiti izlo\u017ebom, koliko god opse\u017ena bila, jer grad se razvija i u moderna vremena te naposlijetku, jer se posjetitelje poti\u010de na istra\u017eivanje grada nakon obilaska izlo\u017ebe \u0161etnjom, kroz literaturu te posjetom doga\u0111aja u organizaciji Muzeja.<\/p>\n

Izlo\u017eba zapo\u010dinje (a i zavr\u0161ava) izlo\u0161kom skulpture tradicionalnih krakovskih Bo\u017ei\u0107ih jaslica autora B. Pi\u0119cika iz 2002. godine. Krakovske jaslice, pored neophodnih protagonista, Isusa, Marije, Josipa u dru\u0161tvu Tri mudraca, an\u0111ela, pastira i ovaca, prikazuju i lokalne povijesne figure, kraljeve, narodne heroje i zna\u010dajne Poljake te imaginarne likove, poput Svira\u010da bugle, gospodina Tvardovskog i suvremene osobe, poput Lecha Wa\u0142\u0119sa ili pokojnog Pape Ivana Pavla II. Godi\u0161nji natje\u010daj inicirao je dr. Jerzy Dobrzycki 1937. godine. U po\u010decima, skulpture jaslica bile su skromne, izra\u0111ene uglavnom od kartona ili drveta i dekorirane obojanim papirima. Naknadno su popularizirane izrezima u papiru kroz koje je prolazilo svjetlo svije\u0107e (svije\u0107e su u ovoj upotrebi danas zabranjene). Suvremene jaslice uglavnom su osvjetljene elektri\u010dnom rasvjetom. S vremenom su umjetni\u010dka ekspresija i uvo\u0111enje novih materijala u njihovoj izradi rezultirali bogato dekoriranim, detaljnim i impresivnim skulpturama. Nakon natje\u010daja, Muzej otkupljuje najljep\u0161e primjerke jaslica za svoju kolekciju. Osobno su mi najdra\u017ei izlo\u017eak jaslice u pravoj veli\u010dini, na kraju izlo\u017ebe, u koje se ulazi kao u bajku, a prikazuju znamenite gradske spomenike poput tornjeva Crkve sv. Marije, Sigismundove kapele i Sukiennice (Dvoranu tkanina). Vi\u0161e o ovogodi\u0161njem natje\u010daju pro\u010ditajte na linku (na englsekom): http:\/\/www.arheologija.hr\/2023\/12\/21\/muzej-krakova-800th-anniversary-of-creation-of-the-first-nativity-scene-szopka-press\/<\/p>\n

<\/p>\n

Prvo se obilaze podrumske prostorije. Idu\u0107a prostorija prikazuje stvorenja, \u010duda i \u017eivotinje Krakova (realne i imaginarne). Brojne gradske skulpture izradio je B. Chromy (1925-2017), uklju\u010duju\u0107i i skulpturu zmaja na ulazu u Zmajsku spilju podno Dvorca Wavel (tekst slijedi). Izlo\u017eena mu je skulptura pauna \u0161irokog, rastvorenog repa te nekoliko skulptura izra\u0111enih u kombinaciji kamena i metala, a na podu se nalazi osvijetljeni motiv zmaja. Ovdje se nalazi prvi od brojnih satova raspore\u0111enih po izlo\u017ebi.<\/p>\n

<\/p>\n

Na prostoru biv\u0161eg kafi\u0107a Krzysztofory, otvorenog 1958. godine u podrumu Pala\u010de, nalazili su se galerija Krakovske gupe II te kino Cricot 2. Danas se ovdje nalazi stalna izlo\u017eba ovih postratnih institucija.<\/p>\n

Idu\u0107e prostorije prikazuju osnutak Krakova, glavnog grada Poljske od 11. do 14. stolje\u0107a, te legendu o osniva\u010du Krakusu i njegovoj k\u0107eri nasljednici Wandi. Smatra se da su dva obli\u017enja bre\u017euljka za koje se smatra da potje\u010du iz bron\u010danog doba njihova po\u010divali\u0161ta, a ja sam obi\u0161la Wandu pri posjeti muzeju u Nowa Huti, tekst naknadno na FILM-mag.net-u. Ovaj dio izlo\u017ebe pripovijeda o krakovskim herojima, vladarima i drugim legendama vezanima uz grad, poput one koja tvrdi da su brojni krakovski golubovi zapravo za\u010darani vitezovi Vojvode Henrika IV. Pravi\u010dnog (13. stolje\u0107e). Izlo\u017eena je ofenzivna (ma\u010devi) i defenzivna (oklopi) ratni\u010dka oprema te portreti kraljeva i znamenitih Krakov\u010dana. Zanimljivi izlo\u0161ci obuhva\u0107aju znamenja gradona\u010delnika iz 16. stolje\u0107a, prsten i skeptar te grb Erazma Czeczotka, poznatog kao Krvavi gradona\u010delnik. Me\u0111u legendama isti\u010de se i ona koja se ve\u017ee uz vrijeme mongolske invazije na Krakov u 13. stolje\u0107u. Tatarska strijela pogodila je svira\u010da bugle za vrijeme sviranja upozorenja stanovnicima na nadolaze\u0107i napad. Danas se ova legenda obilje\u017eava na na\u010din da se na puni sat svira bugle s vrha tornja Bazilike sv. Marije (poljski Ko\u015bci\u00f3\u0142 Mariacki<\/em>), a nastup u podne prenosi se u\u017eivo putem radija.<\/p>\n

<\/p>\n

Zanimljiva je prostorija u kojoj su prikazane igre i zabave organizirane u Krakovu od srednjeg vijeka do danas. Posebice su bile omiljene dvorske zabave, a razvoj kafi\u0107a omogu\u0107io je susrete u javnom prostoru umjetnika te su postali mjesto razvoja novih ideja tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Izlo\u017eeni fragment zida potje\u010de s gra\u0111evine koja se smatra najstarijom na podru\u010dju Krakova – rezidencijalnog i obrambenog tornja iz druge polovice 13. stolje\u0107a. Velike glave potje\u010du s Hale tkanina gdje su zamijenjene replikama nakon o\u0161te\u0107enja u velikoj oluji 2002. godine.<\/p>\n

Berislavu je najzanimljivija bila prostorija koja prikazuje misti\u010dne i ‘magi\u010dne’ pojave, ljude i \u017eivotinje. Predstavljaju se mitski gospodin Twardowski, alkemi\u010dar koji je poku\u0161ao nadmudriti Vraga, ali je zavr\u0161io na Mjesecu, gdje se nalazi i danas te brojne realne osobe koje su se bavile znano\u0161\u0107u i magijom tijekom 16. i 17. stolje\u0107a. Izlo\u017een je i stol te osobni predmeti suvremene gatare Dzidzianne Solske (1929.-2017.) te njezin portret s brojnim ma\u010dkama (ma\u010dke smo s rado\u0161\u0107u zamje\u0107ivali posvuda po postavu). Utjelovljeni su brojni duhovi, poput Crne Dame, ranije vlasnice Pala\u010de Krzysztofory, koja predvi\u0111a datume smrti osoba koje susre\u0107e.<\/p>\n

<\/p>\n

Idu\u0107ih nekoliko prostorija posve\u0107eno je gra\u0111evinama, zidinama i najamnim ku\u0107ama. Fotografije, crte\u017ei i slike prikazuju nekada\u0161nje vizure grada. Za obilje\u017eavanje najamnih ku\u0107a isprva su se koristili plitki reljefi, s prikazima biljnih i \u017eivotinjskih motiva. Naknadno je uveden sistem naziva ulica (koje su \u010desto mijenjane u odnosu na ideologiju) i ku\u0107nih brojeva. Prikazan je razvoj grada – model prikazuje Krakov prije njegova osnutka 1257. godine, projicira se film o Krakovu sredine 17. stolje\u0107a, a na staklenom panou postavljena je satelitska snimka modernog Krakova. Iznad ove prostorije nalazi se izdu\u017eeni prostor izra\u0111en tijekom arheolo\u0161kih istra\u017eivanja. Iza za\u0161titnog stakla, nalazi je prednji zid tipi\u010dnog krakovskog arhitekturnog elementa – uzdignu\u0107a ispod kojeg se nalazi tzv. cellarium ante domum<\/em> (eng. stoop) te dio poplo\u010denja ulice uz Glavni trg, koji se originalno nalazio ispod dana\u0161nje razine (posebna izlo\u017eba nalazi se ispod razine dana\u0161njeg trga, o njoj pi\u0161emo naknadno). Ovi ulazni podrumi Krzysztofory pala\u010de bili su najve\u0107i u Krakovu (80 m2). Izgra\u0111eni sredinom 14. stolje\u0107u, obuhva\u0107ali su dvije prostorije nadsvo\u0111ene ba\u010dvastim svodom dogra\u0111ene na fasadu rezidencijalne gra\u0111evine iz prve polovice 14. stolje\u0107a ispred uzvi\u0161enja najamne zgrade. U njima se uglavnom \u010duvala trgova\u010dka roba. Tijekom ranog 17. stolje\u0107a iznad ulaznih podruma nalazila se terasa natkrivena krovom na drvenim stupcima. Ovi podrumi istra\u017eeni tijekom arheolo\u0161kih istra\u017eivanja jedini su arheolo\u0161ki i arhitekturni lokalitet u Poljskoj koji prikazuje njihov interior i eksterior.<\/p>\n

<\/p>\n

Nakon podrumskih prostorija uspinje se na razinu prizemlja Pala\u010de, gdje je multimedijalna prostorija oblikovana kao garderoba Lajkonikove pratnje. Legenda pripovijeda o herojskim tegleni\u010darima koji su otklonili prijetnju Tatara te u \u010dast pobjedi odr\u017eali ceremonijalnu paradu u odje\u0107i pora\u017eenih. Radi ove legende jedan od najpoznatijih motiva je bradati jaha\u010d u orijentalnoj odje\u0107i i za\u0161iljenoj kapi. I danas se odr\u017eava procesija Lajkonika tijekom koje centrom grada od Zwierzynieca do Gralvnog trga tijekom Tijelova prolazi Lajkonik, a vjeruje se da \u0107e onaj koga palicom dotakne u rame, imati puno sre\u0107e u nadolaze\u0107oj godiiu. Lajkonik je popularan motiv na malim suvenir-zna\u010dkama, uz goluba i okruglo krakovsko pecivo obwarzanek krakowski (jako fino!).<\/p>\n

Tematski drugi dio izlo\u017ebe nastavlja se na prvom katu Pala\u010de, reprezentativnom piano nobile<\/em>. Kako se navodi u Vodi\u010du, izlo\u017eeni su najdragocjeniji dijelovi kolekcije Muzeja, radovi poljskih nacionalnih umjetnika s prijelaza 19. na 20. stolje\u0107e. Kao najzna\u010dajniji i najpoznatiji od njih isti\u010de se Jan Matejko (1838.-1893.). Velika izlo\u017eba njegovih djela otvorena je do 7. sije\u010dnja 2024. u Nacionalnom muzeju Krakova (pi\u0161emo naknadno).<\/p>\n

Impresivna Baldassare Fontana dvorana neko\u0107 je bila popri\u0161te odr\u017eavanja balova i presti\u017enih dru\u0161tvenih doga\u0111anja za krakovsku elitu. Na stropu prostorije Pad Faetona izra\u0111en je oko 1700. godine u \u0161tuku i sa\u010duvan u originalu. Prikazuje gr\u010dki mit o tragi\u010dnoj sudbini Faetona, Helijevog sina, koji je po\u017eelio voziti sun\u010devu ko\u010diju. Pribli\u017eiv\u0161i se previ\u0161e povr\u0161ini zemlje, Zeus ga je prostrijelio munjom te se Faeton sru\u0161io u rijeku Eridan. Ovo djelo smatra se najzna\u010dajnijim djelom talijanskog baroka u Krakovu. Pogled kroz prozore ove dvorane prostire se po Glavnom trgu. Put nastavlja u galeriju znamenitih Krakov\u010dana 19. stolje\u0107a te jo\u0161 jednu prostoriju ukra\u0161enu \u0161tukom, tzv. kapelu. U motivima iz rimske mitologije, prepoznaje se kr\u0161\u0107anska simbolika.<\/p>\n

<\/p>\n

Idu\u0107e prostorije prikazuju sadr\u017eaj svakodnevnog \u017eivota Krakov\u010dana te razvoj na\u010dina stanovanja kroz nekoliko stolje\u0107a (od srednjeg vijeka do industrijske revolucije). Izlo\u017een je namje\u0161taj, uporabni i fotografski materijal vezan uz slikare, pisce (Stanislav Lem!), politi\u010dare, socijalne aktiviste te tradicionalna no\u0161nja.<\/p>\n

<\/p>\n

Posebno je istaknut odnos Krakov\u010dana i njihovih ljubimaca te flore i faune unutar grada. U izlo\u017eenom paviljonu prikazane su krakovske zelene zone, a portreti prikazuju Krakov\u010dane i njihove ljubimce, primjerice Jerzy Paneka s njegovim ljubimcem psom Pimpekom. Golubovi su simbol Krakova i zaista ih velik broj obitava na Glavnom trgu. Nekoliko fotografija je posve\u0107eno njima (u Hali tkanina, a i drugdje u Krakovu, mogu\u0107e je kupiti pli\u0161ance u obliku golubova, koji su kvalitetno i realisti\u010dno izra\u0111eni).<\/p>\n

<\/strong><\/p>\n

Predstavljeni su i brojni znanstvenici. Vjerojatno najpoznatiji je Nikola Kopernik, koji je u Krakovu studirao. Predstavljena je i tvorni\u010dka aktivnost i proizvodnja.<\/p>\n

Izlo\u017eba zavr\u0161ava izlo\u0161cima koji se odnose na socijalne aktivnosti, za\u0161titu materijalnog naslije\u0111a grada te spiritualnost i religiju.<\/p>\n

U posljednjoj prostoriji nalaze se velike jaslice koje smo opisali na po\u010detku ovog \u010dlanka.<\/p>\n

<\/p>\n

Na drugom katu nalaze se privremene izlo\u017ebe. U trenutku na\u0161eg posjeta organizirana je bila izlo\u017eba o liku i djelu slikara W\u0142odzimierza Tetmajera (1861.-1923.), ‘W\u0142odzimierz Tetmajer. Mo\u0107 boja i temperamenta’, povodom stote obljetnice umjetnikove smrti. Ova monografska izlo\u017eba prva je izlo\u017eba ovog tipa i razmjera opusa Tetmajera. Ve\u0107i dio izlo\u017ebe posve\u0107en je \u0161tafelajnom\u00a0 i monumentalnom slikarstvu te uklju\u010duje uljane slike, skice za slike i nacrte za polikromiranje i ilustracije. Izlo\u017ebeni prostor ima zasebne tematske priloge posve\u0107ene temama: biografska nit, etnografska djelatnost, ilustrativna djelatnost, politi\u010dka djelatnost. Senat Republike Poljske proglasio je 2023. godinu godinom W\u0142odzimierza Tetmajera, umjetnika, slikara, vode\u0107eg predstavnika Mlade Poljske, politi\u010dara i borca \u200b\u200bza neovisnost. Izlo\u017ebu nadopunjuju muzejska doga\u0111anja koja prate izlo\u017ebu.<\/p>\n

<\/p>\n

Pored stalnog postava, Pala\u010da sadr\u017ei knji\u017enicu (druga najve\u0107a kolekcija krakovskih knjiga, nakon zbirke Sveu\u010dili\u0161ta Jagiellonian) i arhiv, edukacijske, administracijske, komercijalne i gastronomske prostore te konferencijsku dvoranu. Osim muzejske, institucija vr\u0161i i druge funkcije \u2013 odr\u017eavanje koncerata, literarnih susreta, debata, predavanja i edukativnih radionica. Muzejski shop nudi asortiman korisnih suvenira s motivima Krakova i lokalnih umjetnika, a Centar za posjetitelje informacije o instituciji Muzej Krakova.<\/p>\n

Iz vestibula se pogled prostire na atrij pala\u010de, ugodan vanjski prostor s restoranom, a mi smo popili najpjenu\u0161aviji latte u Krakovu.<\/p>\n

<\/p>\n

Ulaz u Pala\u010du slobodan je utorkom.<\/p>\n

Vendi Juki\u0107 Bu\u010da i Berislav Bu\u010da
\nKopenhagen, 22. prosinca 2023.<\/p>\n

Izabrana literatura
\nNiechaj, ‘Krak\u00f3w Nativity Scene’, Muzeum Krakowa, Krak\u00f3w.
\nHapanowicz, K. Stasiak, ‘The Pod Krzysztofory Palace – Guidebook’, Muzeum Krakowa, Krak\u00f3w, 2022.
\nhttps:\/\/www.artistiticinesi-ineuropa.ch\/ita\/fontana-b-ita.html<\/a>
\nhttps:\/\/culture.pl\/pl\/tworca\/wlodzimierz-przerwa-tetmajer<\/a>
\nhttps:\/\/mnk.pl\/exhibitions\/matejko-the-painter-and-history<\/a>
\nhttps:\/\/muzeumkrakowa.pl\/en<\/a><\/p>\n