{"id":51897,"date":"2023-05-10T15:39:43","date_gmt":"2023-05-10T13:39:43","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51897"},"modified":"2023-05-10T15:42:29","modified_gmt":"2023-05-10T13:42:29","slug":"animafest-2023-hrvatski-filmovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=51897","title":{"rendered":"Animafest 2023: Hrvatski filmovi"},"content":{"rendered":"

HRVATSKI FILMOVI ANIMAFESTA 2023: <\/strong>BUDU\u0106NOST, LJUBAV I PONEKI APSURD<\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zagreb, 10. svibnja 2023. \u2013<\/strong> Natjecanje hrvatskog filma Animafesta 2023, \u010dije su sudionike izabrali Daniel \u0160ulji\u0107, Margit Antauer i Marina Ko\u017eul, najistaknutija je animiranofilmska revija i konkurencija u zemlji koja tijekom sve\u010dane festivalske subote privla\u010di protagoniste doma\u0107e scene na umjetni\u010dko slavlje pred o\u010dima svijeta. Devetnaest novih djela predvode ona koja su predstavljanje zaslu\u017eila i u me\u0111unarodnim konkurencijama Velikog i Studentskog natjecanja.<\/p>\n

<\/p>\n

Y ; Fotografiju ustupio Animafest<\/strong><\/a><\/p>\n

U VN kratkometra\u017enog filma Hrvatsku zastupaju Obiteljski portret <\/em>Lee Vidakovi\u0107 (koprodukcija s Francuskom i Srbijom, doma\u0107i producent je Adriatic Animation), Vrijeme koje dolazi <\/em>Natka Stipani\u010deva (Kino klub Split u koprodukciji s Dynamo Odense), Eeva<\/em> Lucije Mrzljak i Mortena T\u0161inakova (koprodukcija s Estonijom, hrvatski producent je Adriatic Animation) i Y <\/em>Matee Kova\u010d (Ustanova Zagreb film).<\/p>\n

Hrvatsko-srpska multimedijalna autorica prepoznatljiva ponajprije po lutka-filmu (Sestre<\/em>, The Vast Landscape \u2013 Porcelain Stories<\/em>) Lea Vidakovi\u0107 prvi puta sudjeluje u najpresti\u017enijem Animafestovu natjecanju crnohumornom opservacijom invazije i destrukcije obiteljskog doma u sumrak Austro-Ugarske kojoj tvori bizarni epitaf. Film impresivnih setova, minucioznih detalja, atmosferi\u010dnog osvjetljenja i nenadma\u0161ne taktilnosti u slu\u017ebi mizantropije nadahnut je ku\u0107om u Horgo\u0161u, a snimljen u francuskom Vend\u00f4meu. Eklekti\u010dni Natko Stipani\u010dev nakon Arke <\/em>vra\u0107a se u Veliko natjecanje Vremenom koje dolazi<\/em>, kra\u0107im radom slikarske ljepote u prikazu zimskih priobalnih metamorfoza na podlozi teksta “Du luxe et de l’impuissance” suvremenog, prerano preminulog francuskog dramati\u010dara Jean-Luca Lagarcea. Film kojim dominiraju motivi ptica, mora, oblaka i op\u0107enito krajolika, ali kojim promi\u010du i \u010dovjek i smrt, nastao je uz pomo\u0107 umjetne inteligencije te u suradnji s francuskim umjetnikom novog cirkusa Nicolasom Fraiseauom tijekom radionice cirkusa i izvedbenih umjetnosti Dynamo u danskom Odenseu. Nakon nagra\u0111ivanih i publici omiljenih Prikaza izvrsnosti u 4 \u010dina<\/em> i Rode<\/em> Lucija Mrzljak i Morten T\u0161inakov donose u svom prepoznatljivom, audiovizualno dodatno istan\u010danom stilu film Eeva<\/em>, jo\u0161 jednu crnohumornu apsurdisti\u010dku grotesku, ovoga puta o udovici koju od pogreba, preko karmina do reminiscencija, poku\u0161aja odlaska i nihilisti\u010dkog zaklju\u010dka prate savjest utjelovljena u djetli\u0107u, gramofonski zvuk opere i bezli\u010dna grupa pokojnikovih prijatelja i kolega. Eeva<\/em> je prikazana i na Berlinaleu, a nakon Animafesta \u010deka je glavni program Annecyja. Viroviti\u010dka animatorica Matea Kova\u010d na Animafestu se 2019. javila Osmijehom<\/em>, a u prvom nastupu u VN-u klasi\u010dnim crno-bijelim crte\u017eom (aktovi Darka Bakli\u017ee) filma Y<\/em> progovara o \u017eenskom tijelu, erosu i lezbijskom odnosu, ali i o liniji kao osnovnom elementu likovne umjetnosti, o simbolima i obrisima, uklapaju\u0107i se tako u bogatu tradiciju doma\u0107e erotske umjetnosti na intimno-metafilmski na\u010din. Tekst strastveno \u010dita Jadranka \u0110oki\u0107.<\/p>\n

U Natjecanju studentskog filma doma\u0107u kreativnost osvijetlit \u0107e Sara Tomas (Strana strana<\/em>) i Dorotea Radu\u0161i\u0107 (Pansion Paun<\/em>), obje s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Nakon pro\u0161logodi\u0161njeg, dijelom autobiografskog i eksperimentalnog Diptiha<\/em> o slikarstvu, Sara Tomas ove se godine predstavlja kola\u017eno-rotoskopskim i digitalno crtanim radom Strana strana<\/em>, intimnim turisti\u010dkim obilaskom Zagreba koji sjajno inkorporira gradske vedute, ali i o\u0161te\u0107ene fasade i plo\u010dnike u tkivo filma. Djelo kroz eksplikaciju za strane o\u010di ujedno ukazuje na proturje\u010dja ovda\u0161njeg urbanizma i obnove te problematizira turisti\u010dki diskurs. Dorotea Radu\u0161i\u0107 ve\u0107 svojim prvim animafestovskim nastupom dobacuje do me\u0111unarodne pozornice visceralnom groteskom Pansion Paun<\/em> o brija\u010du, restorateru i klaoni\u010daru koji resurse i prakse navedenih zanimanja be\u0161avno integrira u apsurd. Mnogo vi\u0161e od vegetarijanskog manifesta, film je alegorija na bezgrani\u010dno ljudsko pro\u017ediranje koje se vi\u0161e ne osvr\u0107e na prirodne ili moralne kategorije, pa \u010dak ni na vlastitu egzistenciju kada prelazi u (auto)kanibalizam.<\/p>\n

Iz Natjecanja hrvatskog filma valja posebno izdvojiti novi rad Martine Me\u0161trovi\u0107 Haljina za finale<\/em> (produkcija: Kreativni sindikat) koji \u0107e se na festivalu u Annecyju boriti za glavnu nagradu. U kombinaciji stop (setovi, ve\u0107i dio scenografije, pozadine) i 2D animacije (junakinja i ono \u0161to doti\u010de) film donosi 4. prosinca 1985. u \u017eivotu jedne starice, dan naoko po svemu obi\u010dan i jednako usamljen poput bilo kojeg drugog, koji protje\u010de u mehani\u010dkim svakodnevnim radnjama s jedne i reminiscencijama s druge strane. Dirljiva u supostavljanju prizemne cikli\u010dnosti sama\u010dkog \u017eivota na koju se \u017eena privikla bez velike patetike, poeti\u010dnih sje\u0107anja (posebno se isti\u010de zaklju\u010dna sekvenca plesa i pretapanja dvaju obrisa tijela) i odlaska, kao i pro\u0161losti (\u0161lager Drage Dikli\u0107a, ko\u0161arka\u0161ka utakmica) i sada\u0161njosti (“Softest Tune” mlade kantautorice Mary May), Haljina za finale <\/em>zrelo je djelo velike umjetnice animiranog filma. Iz produkcije Kreativnog sindikata dolazi i Sjeti se kako sam jahala bijelog konja<\/em> majstora doma\u0107e stop animacije Ivane Bo\u0161njak i Thomasa Johnsona Volde, djelo nenarativne, asocijativne filmske strukture koje evokativno\u0161\u0107u lutaka, ambijenta, zvuka i konobari\u010dine struje svijesti koja uz aparat za kavu meandrira oko vitezova, konja, \u0161e\u0107era i zvu\u010dne vilju\u0161ke, tj. ukupnom audiovizualnom kakvo\u0107om i “opipljivo\u0161\u0107u” nadma\u0161uje \u010dak i njihovu uspje\u0161nicu Simulakra<\/em>. I ovaj film nakon Zagreba putuje u Annecy gdje \u0107e igrati u programu Perspektive. Blok “annecyjevskih” filmova zaklju\u010duje Darian Bakli\u017ea koji se nakon debija s malim metafilmom na Animafest vra\u0107a ambicioznijim radom Ispod Maske <\/em>(ALU) koji je zaslu\u017eio nastup u programu diplomskih filmova francuskog festivala. Adaptacija kratke pri\u010de “Terase” Mihovila Rismonda progovara o vr\u0161nja\u010dkom nasilju koriste\u0107i se kombinacijom 2D, 3D i stop animacije te glasom naratora koji ispovijeda svoju ulogu u zlostavljanju \u0161kolskog kolege. Efektno koriste\u0107i maske, kadrove le\u0111a i nogu, odn. simboli\u010dki prikaz zlostavljanja, autor izbjegavanjem lica podvla\u010di dehumaniziraju\u0107u prirodu nasilja koje se u odre\u0111enim godinama \u010dini bez neposrednog razloga. Dinami\u010dnom izmjenom perspektiva, osje\u0107ajem za ritam te sna\u017eno poentiranim zavr\u0161etkom Ispod Maske <\/em>kroz pojedina\u010dni slu\u010daj uspje\u0161no posreduje va\u017enu temu.<\/p>\n

Sveti ljudi <\/em>Davida Lovri\u0107a (Adriatic Animation) izvanredno su, pak, lijep, te\u0161ko proni\u010dan filozofsko-simboli\u010dki, \u0161amansko-alkemijski postapokalipti\u010dni SF-u koji podsje\u0107a na Jodorowskog i Moebiusa, ali u zagasitijim naran\u010dasto-sme\u0111im tonovima sumraka u kojima iskazuje izvanredan osje\u0107aj za sjenu na tragu franko-belgijske \u0161kole. Tako\u0111er filozofski i simboli\u010dki, ali satiri\u010dki stop-animirani (lutke i piksilacija) film Antonije Begu\u0161i\u0107 Republika <\/em>(Zagreb film) nadahnut je Dubrova\u010dkom Republikom i Platonovom Dr\u017eavom<\/em>, ali je prostorno-vremenski neodre\u0111en, tj. sinkreti\u010dno kombinira stvarnu i izmi\u0161ljenu arhitekturu, artefakte pro\u0161losti i sada\u0161njosti te zvukove razli\u010ditih razdoblja u prikazu orgijasti\u010dkih, karnevalesknih i kanibalisti\u010dkih bakanalija. Pritom iza povijesno utemeljenih likova stoje arhivska i etnografska istra\u017eivanja koja podupiru kreaciju silikonskih lutaka i njihovih maski. Autori\u010dine klasi\u010dne inspiracije uklju\u010duju \u0160vankmajera, Servaisa i bra\u0107u Quay, ali film je semioti\u010dkim kori\u0161tenjem medija najsli\u010dniji radu Kona\u010dnost zove<\/em> Jaspera Kuipersa (Animafest, 2018) te bez obzira na druk\u010diju tehniku sadr\u017ei i daleke odjeke Narathova Levijatana<\/em>. Pod okriljem Zagreb filma nastala je i asocijativna adaptacija Borgesova djela Aleph <\/em>Slobodana Tomi\u0107a, crno-bijeli film o\u0161trih kontura, ali glatkih prijelaza. Naglasak je na neprestanim metamorfozama, kao i na atmosferi tjeskobe koju nadopunjuju \u0161umovi iz radijskih i TV izvora, krikovi, i dr. Tomi\u0107ev prikaz “svijeta u jednoj to\u010dci” doima se klasi\u010dnim, ali je kao i njegov raniji animafestovski film Perforacije<\/em> obilje\u017een suvremenim iskustvom \u2013 u Alephu <\/em>onim grada i ekrana.<\/p>\n

Trinaest<\/em> Helene Schultheis Edgeler i Richarda Edgelera (produkcija Elestra u.o.) eksperimentalni je video koji propituje aspekte djelovanja ljudske svijesti i kreativnosti u kontekstu ubrzanog razvoja informati\u010dkih tehnologija. U ovoj kozmi\u010dkoj analizi prominentno figuriraju statue Moai, zmaj, ljudsko tijelo i point cloud<\/em> estetika. Preostali naslovi Natjecanja hrvatskog filma nastali su u produkciji ALU-a. Kiberpankerska Druga ko\u017ea<\/em> debitantice Dore Klanac prikazuje junakinju koja pred ogledalom s obzirom na razli\u010dite parametre bira novo tijelo. Izvrstan prolog budu\u0107eg duljeg SF filma ili serije realiziran je realisti\u010dnom 2D animacijom te postavlja uobi\u010dajena pitanja (pod)\u017eanra proiza\u0161la iz kasnog kapitalizma. I novi film Morane Marije Vuli\u0107 Horizont<\/em> smje\u0161ten je u distopijsku, ovdje postapokalipti\u010dnu pusto\u0161, u visoki betonski toranj u kojem antropomorfna lavica-djevoj\u010dica \u017eivi spojena za kabele nekog nepoznatog mehanizma od kojega se \u010dezne odvojiti. Alegorijski film izrazite melankolije ostvaren je fluidnom punom animacijom kakvu ina\u010de prispodobljujemo dugometra\u017enim klasicima dje\u010djeg filma.<\/p>\n

U otu\u0111enom i zaga\u0111enom crno-bijelom gradu neke neodre\u0111ene bliske pro\u0161losti iz filma Ma! Ljubav je boja! <\/em>Nikoline \u017dab\u010di\u0107 ljubav i analogna fotografija jedine \u010dovjeku mogu dati malo boje. Retro glazbe, floralnih motiva i metafora, s naklonom prema klasicima Zagreba\u010dke \u0161kole u plo\u0161nosti perspektive i razigranoj liniji jednostavnog, blago karikaturalnog crte\u017ea, rad nudi naslovno emocionalno stanje kao botani\u010dku alternativu suvremenim simulakrumima. Jo\u0161 jedan film o fenomenologiji ljubavnog odnosa je i Ku\u0107ica za ptice <\/em>Petre Paveti\u0107 Kranj\u010dec koja se pti\u010djom simbolikom slu\u017ei za nje\u017enu meditaciju o romanti\u010dnim projekcijama, razlikama u o\u010dekivanjima, prekidu i osobnom rastu. Paveti\u0107 Kranj\u010dec Ku\u0107icu za ptice <\/em>ostvarila je ra\u010dunalnom crno-bijelom animacijom sa sna\u017enom sugestijom klasi\u010dne olovke. Ako ve\u0107 ne u boji, u minimalisti\u010dkom pristupu te fino\u0107i linija, pokreta i prijelaza njezin rad pomalo podsje\u0107a i na suvremeno \u017eensko pismo japanske animacije. Zagrobna humoreska s blagim horor-zombi obratom Ma\u010dja hrana <\/em>Antonija Klasi\u0107a simpati\u010dna je pri\u010da o duhu koji \u017eeli jo\u0161 jednom nahraniti i pomaziti ma\u010dkicu prije kona\u010dnog rastanka. Za\u010dudna i pomalo duhovita makabri\u010dno-bajkovita premisa o baki koja se zaljubljuje u rasplesanu kosturicu Babu\u0161ka ima novog de\u010dka <\/em>Deana Hamera ne\u0161to govori o druk\u010dijem rezoniranju u starosti, ali se mo\u017ee gledati na vi\u0161e na\u010dina \u2013 film posve\u0107en autorovim prijateljima snimljen je na njihovu jeziku i prema scenariju Aleksandre Vartsabe te mo\u017eda govori o nezavidnu polo\u017eaju u svjetlu suvremenih doga\u0111aja, a mo\u017eda je rije\u010d i o op\u0107enitoj afirmaciji drugog i druk\u010dijeg kroz queer<\/em> identitet.<\/p>\n

U tako\u0111er me\u0111unarodnom Natjecanju filmova za djecu mo\u0107i \u0107e se vidjeti Hu Hu ro\u0111endanska zabava<\/em> (r. Vjekoslav \u017divkovi\u0107, pr. Recircle studio) i Putovanje<\/em> (r. Mirela Ivankovi\u0107 Bielen, pr. Luma film), a u Obiteljskom programu dugometra\u017eni Cvr\u010dak i mravica<\/em> Luke Rukavine (produkcija Diedra). U programu CEE Talents 2022 mnogi \u0107e pozdraviti priliku za ponovno gledanje Cockpere<\/em> Kate Gugi\u0107.<\/p>\n

U retrospektivnim programima Animafesta 2023 bit \u0107e prikazano vi\u0161e hrvatskih klasika. U sklopu tematskog programa posve\u0107enog znanstvenoj fantastici treba posebno izdvojiti izbor SF-ova Zagreb filma. Daju se Krava na Mjesecu<\/em> Du\u0161ana Vukoti\u0107a, Posjet iz svemira<\/em> Zlatka Grgi\u0107a, Miss Link<\/em> Jo\u0161ka Maru\u0161i\u0107a, Vremeplov<\/em> Darija Kuki\u0107a, \u010coban<\/em> Matije Pisa\u010di\u0107a i Flimflam<\/em> Marka Beli\u0107a. U segmentu “Science Friction \u2013 kola\u017e u svemiru” mo\u0107i \u0107e se vidjeti We Used to Call it: Moon<\/em> Marka Tadi\u0107a i Marienbad First Aid Kit<\/em> Dalibora Bari\u0107a. Retrospektiva Aleksandra Marksa sadr\u017ei ponajbolje filmove \u0161to ih je ovaj velikan Zagreba\u010dke \u0161kole realizirao sa stalnim suradnikom Vladimirom Jutri\u0161om (Opsesija<\/em>, Pogrebnik<\/em>, Mora<\/em>, Muha<\/em>, Bijeli osvetnik<\/em>), kao i filmove Vatroslava Mimice kojima je dao zna\u010dajan doprinos (Inspektor se vratio ku\u0107i!<\/em>, Kod fotografa<\/em>).<\/p>\n

Svjetski festival animiranog filma \u2013 Animafest Zagreb odr\u017eat \u0107e se u Zagrebu od 5. do 10. lipnja 2023.<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0Animafest<\/a><\/strong>]<\/p>\n