{"id":48921,"date":"2022-05-26T00:03:44","date_gmt":"2022-05-25T22:03:44","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=48921"},"modified":"2022-05-26T00:29:42","modified_gmt":"2022-05-25T22:29:42","slug":"ljeto-u-msu-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=48921","title":{"rendered":"Ljeto u MSU 2022"},"content":{"rendered":"

U Muzeju suvremene umjetnosti predstavljeno je novo izdanje Ljeta u MSU koje neprekinuto ide ve\u0107 devetu godinu za redom. Ljeto u MSU 2022 predstavili su Zdenka Badovinac (ravnateljica MSU), Branko Kostelnik (autor koncepta i glavni urednik programa), Ana \u0160kegro (kustosica MSU i urednica programa performansa) i Miranda Herceg (izvr\u0161na producentica programa i art-direktorica monografije \u201eLjeto u MSU\u201c). Od ovogodi\u0161njih izvo\u0111a\u010da, na konferenciji bili su Sara Renar, J. R. August i Vlado Kreslin. Poseban program \u2013 \u201eDani suvremenog estonskog kazali\u0161ta\u201c, u suradnji s Eurokazom predstavila je Gordana Vnuk.<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

Press konferencija – Foto RJ<\/p>\n

LJETO U MSU 2022.<\/strong>
\n30.05.2022 – 02.07.2022 \/ MSU<\/strong><\/p>\n

Multimedijalna doga\u0111anja tokom vi\u0161e od mjesec dana Ljeta u MSU donose izvrsne sadr\u017eaje, velike zvijezde i najnovija umjetni\u010dka otkri\u0107a po principu \u201e5 u 1\u201c: koncerti, izlo\u017ebe, kazali\u0161te, performans, film!<\/p>\n

Ove godine Ljeto u MSU po\u010dinje 30. svibnja \u2013 na Dan dr\u017eavnosti i nakon toga se nastavlja svake subote do 2. srpnja (obratite pa\u017enju da se samo otvorenje odr\u017eava u ponedjeljak, 30. svibnja, na Dan dr\u017eavnosti, a nakon toga se Ljeto nastavlja u svojem redovnom subotnjem terminu, svaki vikend do 2. srpnja). Program Eurijala \u2013 gostovanje estonskog kazali\u0161ta Vaba Lava odr\u017eava se od 10. do 12. lipnja.<\/p>\n

P R O G R A M<\/strong><\/p>\n

KONCERTI<\/strong>
\n30. svibnja \u2013 Pussy Riot: Riot Days Show Zagreb <\/strong>
\nRuski feministi\u010dki, anarhisti\u010dki, punk rock sastav sa sjedi\u0161tem u Moskvi poznat po izvo\u0111enju politi\u010dki motiviranih prosvjednih performansa. Osnovana u o\u017eujku 2011., grupa je na neuobi\u010dajenim javnim mjestima izvodila nedozvoljene i provokativne nastupe, iz kojih su nastali glazbeni spotovi objavljeni na Internetu. Teme koje je sastav opjevao uklju\u010divale su feminizam, LGBT prava i protivljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojeg grupa smatra diktatorom. Svjetsku slavu su stekli 2012. kada je pet \u010dlanova grupe izvelo performans u moskovskoj Katedrali Krista Spasitelja. 17. kolovoza 2012. tri \u010dlanice Pussy Riot kolektiva – Nade\u017eda Tolokonjikova, Marija Aljohina i Ekaterina Samutsevi\u010d osu\u0111ene su za huliganizam i poticanje na vjersku mr\u017enju, a svaka je osu\u0111ena na po dvije godine zatvora. \u201eRiot Days\u201d show je gostovao po cijelom svijetu, imao je vi\u0161e od 200 nastupa u Europi, SAD-u, Brazilu, Australiji i Novom Zelandu. Projekt je dobio presti\u017ene me\u0111unarodne nagrade, uklju\u010duju\u0107i Herald Angel Award i Total Theatre Award of Edinburgh Festivals. Sadr\u017eaj predstave \u010desto se mijenja, dodaju se nove epizode i nove pjesme koje govore o progonu politi\u010dkih zatvorenika i ruskoj agresiji na Ukrajinu.<\/p>\n

**<\/p>\n

4. lipnja \u2013 Mizar\u00a0 <\/strong>
\nMizar je kultna makedonska gothic rock grupa nastala 1981. godine u Skoplju i jedna je od pionira dark zvuka na ovim prostorima. Ime nose po zvijezdi Mizar iz sazvje\u017e\u0111a Velikog medvjeda, zvijezdi vodilji mnogim putnicima. Jedinstveni po pjevanju na materinjem jeziku, u svoj zvuk su na jedinstveni na\u010din provukli prizvuke makedonskog etna i vizantijskih tradicija, upakirane u prili\u010dno mra\u010dnu atmosferu kojoj posebno doprinose duboki vokali zasnovani na crkvenom slavenskom pjevanju. Zbog avangardnog zvuka i imid\u017ea, njihovih pravoslavnih kr\u0161\u0107anskih sklonosti i podr\u0161ke makedonskom samoodre\u0111enju, biv\u0161i komunisti\u010dki re\u017eim njih je gledao s odre\u0111enim stupnjem sumnje. Ipak, grupa je dobila veliku medijsku pozornost uklju\u010duju\u0107i i brojna gostovanja na nacionalnoj televiziji. Od osnutka pa sve do danas, jedina konstanta Mizara je kompozitor, gitarist i ideolo\u0161ki lider grupe, Gorazd \u010capovski, a od ove godine Mizar \u0107e u\u017eivo nastupati u novo formiranoj, \u0161estero\u010dlanoj postavi.<\/p>\n

**<\/p>\n

11. lipnja \u2013 JR August <\/strong>
\nJedan od najzna\u010dajnijih kantautora nove generacije, sjajni J.R. August vi\u0161estruki je dobitnik doma\u0107ih glazbenih nagrada. Na velikom koncertu u MSU nastupit \u0107e u punom sastavu, sa svojim bendom i zborom. Na\u0161 istaknuti kantautor i producent iz Zaboka, doslovce je oborio s nogu doma\u0107u i regionalnu publiku i medije s maestralnim radom \u201eDangerous Waters\u201d. J.R. August je pobrao pohvale kritike i publike, a album se na\u0161ao i na listama najprodavanijih izdanja. Vlasnik je Porina za album godine, najbolji album alternativne glazbe, najbolji koncertni album, najbolji video broj te novog izvo\u0111a\u010da 2020. godine, a koncert u MSU bit \u0107e prilika da poka\u017ee za\u0161to ga zovu vanserijskim autorom i izvo\u0111a\u010dem svjetskog kalibra, te da poslu\u0161amo i materijale s novog studijskog albuma \u201eStill Waters\u201d.<\/p>\n

**<\/p>\n

18. lipnja \u2013 Gr\u0161e
\nGr\u0161e<\/strong> 2021. izbacuje svoj drugi po redu album \u201ePlatinum\u201c s kojim se etablira kao jedno od najzanimljivijih i najenergi\u010dnijih novih imena na hip-hop sceni \u0161to dokazuje rasprodanim solo koncertima i nastupima na svim ve\u0107im regionalnim festivalima. \u201ePrvi album \u201eTilurium\u201d do\u010dekan je s primjetnim entuzijazmom poja\u010danim hitom \u201eBadr Hari\u201d, no \u201ePlatinum\u201d u svojih 45 minuta pokazuje razinu autorske namjere i ambicije rijetko vi\u0111ene u sceni sve koncentriranoj na uspjeh individualnih pjesama. U tom smislu \u201ePlatinum\u201d me podsje\u0107a na \u201eMy Krazy Life\u201d debi YG-ja, jo\u0161 jedno ambiciozno ostvarenje koje predstavlja uvid u \u017eivotni stil koji me apsolutno ne zanima. Klju\u010dna za to je jedna naizgled jednostavna, ali u praksi rijetko prisutna stvar \u2013 vi\u0161eslojnost. Da je cijeli album sagra\u0111en oko prilagodbi UK i Brooklyn Drilla doma\u0107em terenu kao npr. u iznimno efektnoj \u201eGangland\u201d, vrlo bi brzo zaglavio u monotoniji, no varijacija u instrumentalima i stilu repanja (ako ve\u0107 ne u tematici) uzdi\u017eu album debelo iznad prosjeka.\u201d (Karlo Rafaneli, Music-box.hr)<\/p>\n

**<\/p>\n

25. lipnja \u2013 Vlado Kreslin <\/strong>
\nVlado Kreslin\u00a0ve\u0107 je tridesetak godina najpopularniji slovenski kantautor. Na\u017ealost, nedovoljno poznat u Hrvatskoj koliko bi to kvalitetom i emotivno\u0161\u0107u pjesama i glasa zaslu\u017eivao premda je sura\u0111ivao s hrvatskim glazbenicima i glazbenicama, te s ameri\u010dkim i europskim kantautorima poput\u00a0Chrisa Eckmana\u00a0(\u010diji su The Walkabouts svojevremeno obradili Kreslinovu kultnu skladbu \u201eTista \u010drna kitara”),\u00a0Stevea Wynna,\u00a0Allana Taylora,\u00a0Hansa Theesinka,\u00a0Mary Coughlan. Nedavno je na CMC-u bio prikazan izvrstan Kreslinov \u201elockwdown\u201d koncert, a kakav je bio njegov glazbeni put mo\u017eete saznati iz dokumentarnog filma \u201ePjevaj mi pjesmu\u201c (\u201ePoj mi pesem\u201d) scenarista i redatelja\u00a0Mirana Zupani\u010da. Nakon \u201esta\u017ea\u201c u sastavima Horizonti tijekom 70-ih i\u00a0Martin Krpan, Vlado Kreslin se po\u010detkom 90-ih etablira kao jedan od najboljih kantautora u Sloveniji, ali i \u0161ire, jo\u0161 otkako su rock-kantautorstvo na ove prostore uveli Drago Mlinarec i\u00a0Toma\u017e Pengov. \u010cesto ga nazivaju i \u201eslovenskim Dylanom\u201c ispred kojeg je dva puta nastupio, ali nijednom upoznao, a zbog iznimne sr\u010danosti i energi\u010dnosti jednom se od napora doslovce sru\u0161io na pozornici.<\/p>\n

**<\/p>\n

2. srpnja \u2013 Sara Renar <\/strong>
\nNagra\u0111ivana zagreba\u010dka kantautorica i pripada skupini najpriznatijih glazbenih imena nove generacije u regiji. Iza sebe ima pet samostalnih diskografskih izdanja u kojima potpisuje tekst i glazbu. U posljednje tri godine Sara je zabilje\u017eila oko 250 koncertnih nastupa diljem Europe i regije. Osim vlastite autorske glazbe, sura\u0111ivala je na projektima kazali\u0161ne skupine Monta\u017estroj i umjetni\u010dkog kolektiva SKROZ\u00a0, \u010desta je suradnica knji\u017eevnih manifestacija \u201eGoranovo prolje\u0107e\u201c, \u201eTko \u010cita?\u201c, \u201eSje\u0107anje na Tina\u201c i \u201eDoru\u010dak kod Krle\u017ee\u201c, sura\u0111uje sa svjetski priznatim DJ imenima (Insolate, Hibrid) te radi glazbu za multimedijske projekte. Dobitnica je raznih europskih priznanja\u00a0i stipendija, uklju\u010duju\u0107i\u00a0projekt\u00a0Europske Unije za potporu mladih glazbenika \u201eEuropean Music Incubator\u201c, europsku potporu za mobilnost umjetnika i-Portunus te OneBeat Balkan umjetni\u010dku rezidenciju.\u00a0Kritika je odli\u010dno recenzirala sva dosada\u0161nja izdanja i live nastupe koji su Saru stavili u sam vrh nove muzi\u010dke scene u regiji.<\/p>\n

\n

PERFORMANSI <\/strong><\/p>\n

30. svibnja –\u00a0\u00a0Ivan Lu\u0161i\u010di\u0107 LIIK<\/strong>
\n4. lipnja –\u00a0Nina Kamenjarin<\/strong>
\n11. lipnja –\u00a0 Marianna Nardini, Bruna Jakupovi\u0107 i Lana Lehpamer<\/strong>
\n18. lipnja –\u00a0 Mia \u0160tark i Yun Collective<\/strong>
\n25. lipnja –\u00a0 Mario Matokovi\u0107<\/strong>
\n2. srpnja –\u00a0 Zrinka U\u017ebinec<\/strong><\/p>\n

\n

KAZALI\u0160TE <\/strong>
\n10. \u2013 12. lipnja
\nProgram Eurijala \u2013 gostovanje estonskog kazali\u0161ta Vaba Lava (Tallin)<\/strong><\/p>\n

Error 403 (re\u017eija: Nikolai Halezin, Natalia Kalida) <\/strong>
\nDrama Nikolaia Halezina govori o prvoj dokumentiranoj \u017ertvi revolucije u Bjelorusiji – Aleksandru Taraikovskom. Aleksandar je poginuo tijekom masovnog prosvjeda koji je zapo\u010deo nakon la\u017enih predsjedni\u010dkih izbora 10. kolovoza 2020. godine. 34- godi\u0161nji Taraikovsky ubijen je u centru Minska nakon \u0161to ga je pripadnik posebne policijske jedinice, koja je poslana da rastjera prosvjednike, pogodio sa\u010dmaricom u prsa. Glavni lik predstave, me\u0111utim, nije Taraikovski, ve\u0107 Nikita, pripadnik specijalne jedinice Almaz, koji je ispalio smrtonosni hitac. Almaz je posebna jedinica za borbu protiv terorizma bjeloruskog Ministarstva unutarnjih poslova. Osnovano prije 15 godina, Kazali\u0161te Halezin (Bjelorusko slobodno kazali\u0161te, BFT), trenutno smje\u0161teno u Londonu iz politi\u010dkih razloga, odabire svoje produkcije na temelju tri na\u010dela: socijalne pravde, zabranjenih tema i kr\u0161enja ljudskih prava. “Na\u0161 pristup usko je povezan s istra\u017eiva\u010dkim novinarstvom”, stoji na njihovoj web stranici. Ben Brantley, poznati glavni kazali\u0161ni kriti\u010dar The New York Timesa koji je nedavno podnio ostavku, prije nekoliko godina proglasio je BFT jednim od najvidljivijih i najcjenjenijih podzemnih kazali\u0161ta u svijetu.<\/p>\n

**<\/p>\n

I Had a Couisin (re\u017eija: Valters Silis)<\/strong>
\nDramaturginja predstave Rasa Bugavi\u010dute – P\u0113ce je napola Latvijka i napola Litvanka. Ovo je osobna pri\u010da o njoj i njezinom litavskom ro\u0111aku Deimantasu, s kojim je odrasla. Ona je postala spisateljica, a on jedna od vode\u0107ih osoba u kauna\u0161koj mafiji. 2015. godine ubila su ga dvojica estonskih ubojica. Imao je 27 godina. Pri\u010da ispri\u010dana iz Rasine perspektive Rase prati \u017eivotni put njezinog ro\u0111aka i njegov uspon kroz kriminalno podzemlje. Predstava poku\u0161ava prepoznati dru\u0161tvene okolnosti i osobne motive pojedinca koji \u017eeli postati kralj svijeta, \u010dak i pod cijenu \u017eivota.<\/p>\n

**<\/p>\n

Two Garages (re\u017eija: Elmars Senkovs)\u00a0 <\/strong>
\nRedatelj Elmars Senkovs o predstavi: \u201eMoj otac je imao gara\u017eu. Moj je otac popravljao perilice rublja. Moj se otac borio s reketarima. Otac je pio. Moj je otac glasno pjevao. Kad je pio. Ponekad \u010dak i kad nije pio. Kad sam u o\u010devom d\u017eepu na\u0161ao kondom i upitao \u0161to je to, dugo je \u0161utio, a zatim rekao da je to lijek protiv glavobolje. Otac me nau\u010dio kako udariti u lice \u010dovjeka koji te napada. Otac se nije igrao sa mnom, ali bi me odveo me u cirkus. Volio je klaunove. Otac mi je davao novac kada mi je trebao. Odnosno, ako je imao \u0161to dati. Otac je jednom putovao u Estoniju i donio mi magnet za hladnjak. Jo\u0161 uvijek imam ovaj magnet. O\u010deva gara\u017ea bila je puna plasti\u010dnih boca i nemam pojma za\u0161to ih je skupljao. Otac me znao \u0161kakljati. Tako je izrazio ljubav. Zatim je prestao, a umjesto toga po\u010deo pokazivati trikove s kutijama cigareta. Otac je nestao … a onda se vratio kad ga vi\u0161e nitko nije \u010dekao. Otac je prekinuo s mojom majkom. Moj otac je tako\u0111er skupljao limenke piva … ne znam za\u0161to. Otac je uvijek pu\u0161io, \u010dak i kod ku\u0107e. Miris cigareta i dalje me podsje\u0107a na djetinjstvo. Otac me nije nau\u010dio voziti jer nije imao dozvolu. A mo\u017eda je to i bila dobra stvar, jer je doista puno pio. Ne znam o \u010demu je razmi\u0161ljao. Ne znam o \u010demu je sanjao. Nekada sam ga se sramio. Ka\u017eem da me vi\u0161e nije briga, ali vjerojatno i dalje brinem. Moj otac nije netko o kome biste re\u017eirali predstavu. On nije heroj, iako se borio. Sa samim sobom. S vremenom. Cijelo vrijeme. A ja? I ja imam gara\u017eu. Zove se kazali\u0161te.\u201c<\/p>\n

**<\/p>\n

KAZALI\u0160TE \u2013 POPRATNI PROGRAM <\/strong>
\nEstonsko dru\u0161tvo pisaca, \u010dije \u0107emo predstavnike ugostiti u Zagrebu, na nekoliko okruglih stolova upoznati \u0107e nas s estonskom suvremenom dramskom praksom, ali i dru\u0161tvenim, politi\u010dkim, uop\u0107e civilizacijskim dosezima te Hrvatskoj javnosti relativno nepoznate zemlje koja je posljednjih desetlje\u0107a napravila nevjerojatan napredak na svim \u017eivotnim podru\u010djima.<\/p>\n

Program se realizira u suradnji s Eurokazom.<\/p>\n

\n

IZLO\u017dBE
\n<\/strong><\/p>\n

Tu\u017ene pjesme rata \/ Zbirka kao glagol <\/strong>
\n\u201eTu\u017ene pjesme rata\u201c, prva izlo\u017eba u novom kontinuranom MSU ciklusu \u201eZbirka kao glagol\u201c, predstavlja djela iz fundusa Muzeja koja odgovaraju na trenuta\u010dnu dru\u0161tvenu, politi\u010dku i kulturnu situaciju. Izlo\u017eba izra\u017eava \u017eelju za iskazivanjem solidarnosti i empatije s Ukrajinom, zemljom koja pro\u017eivljava ono \u0161to je ove prostore obilje\u017eilo ratnih devedesetih. Izlo\u017eba je naziv dobila prema zvu\u010dnom radu litavskog umjetnika Deimantasa Narkevi\u010diusa, koji je nastao 2014. u vrijeme prvih protesta, nemira i stradanja upravo u Ukrajini, na kijevskom Trgu nezavisnosti. Vi\u0161e o izlo\u017ebi \u201eTu\u017ene pjesme rata\u201c i ciklusu \u201eZbirka kao glagol\u201c: http:\/\/www.msu.hr\/dogadanja\/zbirka-kao-glagol-tuzne-pjesme-rata\/922.html<\/a><\/p>\n

**<\/p>\n

Gostuju\u0107a izlo\u017eba:<\/p>\n

Novi talas u Beogradu \u2013 Paket aran\u017eman (1981-2021) <\/strong>
\nNa albumu \u201ePaket aran\u017eman\u201c, u izdanju nekada\u0161njeg Jugotona (danas Croatia Records), u velja\u010di 1981. godine prvi put zajedno su se predstavile tada najtalentiranije nove grupe u gradu: \u0160arlo akrobata, Idoli i Elektri\u010dni orgazam, svaka sa po nekoliko pjesama, od kojih su skoro sve trenuta\u010dno postale klasici. Radilo se o dotad najradikalnijem manifestu nove estetike unutar jugoslavenskog rokenrola, gde je na jednom mestu definirano \u0161ta je to \u201enew wave\u201c na na\u0161 na\u010din, i \u0161ta on sve mo\u017ee biti. I danas impresionira stilska \u0161irina tri benda: zastupljeni su punk, reggae, ska, neo-psihodelija, camp, minimalisti\u010dki eksperiment … \u2013 nevjerojatno, ogromno bogatstvo mogu\u0107nosti, odjednom otvorenih pred na\u0161om scenom. Pjesme \u0160arla, Idola i Orgazma, njihov nastup i stav, bili su toliko originalni da se ovo izdanje i danas smatra prekretnicom u jugoslavenskoj popularnoj muzici, i jednom od najuticajnijih plo\u010da u na\u0161oj rok istoriji. \u201ePaket aran\u017eman\u201c bio je, naime, prvi primjer kako se kod nas mo\u017ee biti autenti\u010dan i svoj u rokenrolu, ne kopiraju\u0107i nikog iz sveta i izvode\u0107i pjesme na na\u0161em jeziku. Ovaj album bio je tako predvodnik naj\u010duvenije generacije beogradskih \u201enovotalasnih\u201c bendova, ali i cijele jedne kulturne revolucije koja je po\u010detkom 1980-ih zauvijek promijenila dru\u0161tvena shva\u0107anja u tada\u0161njoj SFRJ, jer smo upravo zahvaljuju\u0107i ovom pokretu kona\u010dno uhvatili korak sa svijetom, bar kad je u pitanju pop kultura.<\/p>\n

Izlo\u017eba po prvi put na jednom mestu predstavlja antologijske snimke \u010detvero uglednih fotografa, koji su tokom 1980. i 1981. izuzetno kreativno pratili razvoj ove scene: Goranke Mati\u0107, Gorana Vejvode, Brajana Branislava Ra\u0161i\u0107a, te Branka Gavri\u0107a, autora omota za legendarnu kompilaciju \u201ePaket aran\u017eman\u201c. Njihove fotografije nas bez suvi\u0161ne nostalgije uvode u atmosferu prije i poslije snimanja ovog albuma, vra\u0107aju\u0107i nas, kroz prizore sa ulica i iz koncertnih prostora, slobodarskom beogradskom duhu onog doba i njegovim glavnim muzi\u010dkim herojima, tada hrabrim dvadesetogodi\u0161njacima punim planova.<\/p>\n

Dizajn izlo\u017ebe: Dobrila Stevani\u0107
\nAutori: Zorica Koji\u0107 i Dragan Ambrozi\u0107<\/p>\n

\n

FILMOVI<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 jedan dah<\/strong> (Bir Nefes Daha), glazbena drama, 97 minuta, Turska, 2021.
\nRedatelj: Nisan Dag; Glume: Katia Pascariu, Claudia Ieremia, Olimpia M\u0103lai, Nicodim Ungureanu, Alexandru Potocean, Andi Vasluianu
\nFehmi je 19-godi\u0161nji talentirani reper iz siroma\u0161ne istanbulske \u010detvrti koji bi \u017eelio postati glazbena zvijezda. Radi kao ispomo\u0107 u trgovini i povremeno konzumira jeftinu sinteti\u010dku drogu bonzai<\/em>. Nakon \u0161to upozna 25-godi\u0161nju DJ-icu Devin, zaljubljuje se i zapo\u010dinje s njom strastvenu vezu i glazbenu suradnju. Uskoro ga kontaktira producent iz velike izdava\u010dke ku\u0107e, no na putu prema glazbenom uspjehu, ali i sretnom ljubavnom odnosu s Devin, stoji Fehmijeva sve ve\u0107a ovisnost o drogi. Ovu emotivnu pri\u010du s ulica Istanbula prati sna\u017ean reperski soundtrack koji je za film sastavio jedan od najcjenjenijih turskih repera, Da Poet.<\/p>\n

**
\nToma<\/strong>, biografska drama, 146 minuta, Srbija, 2021.
\nRedatelj: Dragan Bjelogrli\u0107; Glume: Milan Mari\u0107, Tamara Dragi\u010devi\u0107, Milena Radulovi\u0107, Petar Ben\u010dina, Denis Muri\u0107
\nImpresionisti\u010dki portret Tome Zdravkovi\u0107a koji prikazuje njegove po\u010detke i vrhunce slave, ali i ljubavi koje su ga inspirirale prilikom skladanja nekih od najve\u0107ih hitova. Zorno je prikazan i njegov odnos s velikim brojem prijatelja koje je imao u umjetni\u010dkom miljeu biv\u0161e Jugoslavije. Pored Tome, film prikazuje i \u017eivote poznatih umjetnika tog vremena poput Zorana Radmilovi\u0107a, Mike Anti\u0107a, Tozovca i drugih. Toma Zdravkovi\u0107, osim po pjesmama i glasu, upam\u0107en je i kao veliki boem o \u010demu film vjerno progovara, kao i o njegovom djetinjstvu u Pe\u010denjevcima, bolesti, odnosu sa Silvanom Armenuli\u0107, neslu\u0107enim visinama popularnosti, ali i \u017eivotnom dnu.<\/p>\n

**<\/p>\n

Cyrano <\/strong>(Cyrano), romanti\u010dni mjuzikl, 123 minute, Velika Britanija, Kanada, SAD, 2021.
\nRedatelj: Joe Wright; Glume: Peter Dinklage, Haley Bennett, Kelvin Harrison, Ben Mendelsohn
\nBezvremenska pri\u010da nagra\u0111ivanog redatelja Joea Wrighta o ljubavnom trokutu, uz pregr\u0161t emocija i lijepu glazbu. Bazirana je na kazali\u0161noj predstavi s kraja 19. stolje\u0107a o Cyranu de Bergeracu, francuskom pjesniku koji je \u017eivio i stvarao u 17. stolje\u0107u. Cyrano je \u010dovjek ispred svog vremena, koji zadivljuje \u017eestokom igrom rije\u010di na verbalnom natjecanju i briljantnim ma\u010devanjem u dvoboju. Nesiguran u svoj fizi\u010dki izgled, uvjeren je kako nije dostojan ljubavi odane prijateljice, blistave Roxanne. Cyrano tek treba izjaviti svoje osje\u0107aje prema Roxanne, ali ona se na prvi pogled zaljubljuje u drugog mu\u0161karca.<\/p>\n

**<\/p>\n

Dokumentarni program:<\/strong>
\nMizar – zvezda nade<\/strong>, dokumentarni, 18 minuta, Makedonija, 2014. Redatelj: Marko D\u017eambazoski
\nFilm obuhva\u0107a razdoblje od stvaranja grupe krajem 1981. godine, do 1986. godine. To je dio povijesti benda koji je najmanje poznat, kad se u Skopju budi disharmoni\u010dni, ljutiti sastav, \u010diji su tada veoma mladi i buntovni \u010dlanovi \u017eeljeli promjene na muzi\u010dkoj sceni i u dru\u0161tvu. U filmu su kori\u0161teni uglavnom do sada neobjavljeni audio i video zapisi benda, jednim dijelom demo snimci, a jednim dijelom materijali koji su ve\u0107 dva i pol desetlje\u0107a zaboravljeni duboko u arhivi Makedonske Radio Televizije. Radnja filma zasniva se na sje\u0107anjima \u010dlanova Mizara iz tog perioda \u2013 Gorazda \u010capovskog, Pante D\u017eambazoskog, Ilije Stojanovskog, Gorana Tanevskog i Slobodana Stojkova. Film je bio prikazan na nekoliko internacionalnih festivala.<\/p>\n

Vlado Kreslin<\/p>\n

Elektri\u010dni orgazam<\/p>\n

(Raspored projekcija i vi\u0161e o dokumentarnim filmovima uskoro.)<\/p>\n

\n

O LJETU U MSU <\/strong><\/p>\n

Ljeto u MSU jedno je od sredi\u0161njih kulturnih i zabavnih doga\u0111anja tokom ljetnih mjeseci u Zagrebu. Ovaj program Muzeja suvremene umjetnosti je okosnica urbane kulture Zagreba u ljetnim mjesecima i omiljeni sadr\u017eaj kako za lokalne posjetitelje, tako i za goste i turiste koji se\u00a0zateknu\u00a0u gradu .<\/p>\n

2022. godne Ljeto u MSU odr\u017eava se 9. put.<\/p>\n

Autor i urednik programa: mr. sc. Branko Kostelnik
\nKustosica programa performansa: Ana \u0160kegro
\nUrednik filmskog programa: Zlatko Vida\u010dkovi\u0107
\nIzvr\u0161na produkcija:\u00a0Miranda Herceg<\/p>\n

**<\/p>\n

Cijene ulaznica:
\nPussy Riot: 99 kuna
\nCjelodnevni paket programa (4. 6. \u2013 2. 7.): 79 kn
\nPo\u010detak koncerata u 21 sat.
\nRadno vrijeme MSU subotom \u2013 od 11 do 18 sati.
\nProdaja ulaznica: Eventim.hr i recepcija MSU<\/strong><\/p>\n

Projekt su podr\u017eali:\u00a0Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH, Turisti\u010dka zajednica Grada Zagreba,\u00a0Veleposlanstvo Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj,\u00a0Veleposlanstvo Republike Sjeverne Makedonije u Republici Hrvatskoj, Hrvatsko dru\u0161tvo skladatelja i Eventim.hr<\/p>\n

Sponzori projekta: Zagreba\u010dka pivovara d.o.o., Zagrebinspekt d.o.o.
\nMedijski pokrovitelji: Radio Yammat FM, RTL, T-portal, Muzika.hr, CMC, Jutarnji list
\nPratite kanale MSU za to\u010dan raspored doga\u0111anja.
\nMSU zadr\u017eava pravo izmjene programa.<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0Muzej suvremene umjetnosti<\/a><\/strong>]<\/p>\n