{"id":41702,"date":"2020-02-08T10:44:27","date_gmt":"2020-02-08T09:44:27","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=41702"},"modified":"2025-05-04T21:05:26","modified_gmt":"2025-05-04T19:05:26","slug":"film-skriveni-zivot-drama-biografski-osvrt-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=41702","title":{"rendered":"FILM: SKRIVENI \u017dIVOT, drama \/ biografski [osvrt Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

A Hidden Life (2020.)<\/strong>
\nRedatelj: Terrence Malick
\nGlume: August Diehl, Valerie Pachner, Maria Simon, Bruno Ganz, Michael Nyqvist<\/p>\n

Terrence Malick pravi filozofske filmove. Ne zato \u0161to \u2018filozofira\u2019 u svojim filmovima, ve\u0107 (u) njima postavlja temeljna pitanja o postanku i smislu postojanja, o svemiru, prirodi i \u010dovjekovoj prirodi. Veza Malicka i filozofije nije samo na\u010delna, ve\u0107 i profesionalna. On je osobitim uspjehom diplomirao filozofiju na Harvardu (1965.), a onda doktorsku tezu pripremao na Oxfordskom sveu\u010dili\u0161tu, na presti\u017enom Magdalen Collegeu (ovo pi\u0161em u Oxfordu i kad prolazim kraj Botani\u010dkog vrta prema lokalnom Sainburyju u St. Clementsu prolazim kraj reprezentativnog ulaza Magdalen Collegea). Ali Malick nije filmski ‘samouk’, ve\u0107 je prije svojih prvih radova novoholivuske atribucije, filmski zanat u\u010dio na Konzervatoriju AFI.<\/p>\n

<\/p>\n

Skriveni \u017eivot ; Fotografiju ustupio Blitz<\/p>\n

\u010cinjenica da nije doktorirao, pretpostavlja se zbog neslaganja s mentorom oko teze o Martinu Heideggeru, govori o njegovoj osobnosti. \u010cinjenica da je i bez doktorske titule predavao filozofiju na MIT-u govori o valorizaciji intelektualnih resursa u ameri\u010dkom visokoobrazovnom sustavu. A \u010dinjenica da je tema njegove disertacije bio Martin Heidegger, njema\u010dki filozof kompromitiran suradnjom s nacisti\u010dkim re\u017eimom, u relaciji je s filmom koji je predmet ovog osvrta. Njema\u010dka u postanku nacizma zastra\u0161uju\u0107i je kontekst za ispitivanje granica izdr\u017eljivosti ljudskosti u odnosu na pritisak dru\u0161tvenog sustava i Malick (na osnovu stvarnog slu\u010daja) ispituje koliko \u010dovjek mo\u017ee tog pritiska podnijeti.<\/p>\n

<\/p>\n

Magdalen College u Oxfordu – Foto RJ<\/p>\n

Anonimnost junaka<\/strong><\/p>\n

Dok je Antigona (kao i drugi mitolo\u0161ki, a i povijesni junaci), mogla ra\u010dunati na slavu kao kompenzaciju za svoju \u017ertvu (iako bi, kao Edipova k\u0107erka, i princeza gr\u010dke Tebe bila zapam\u0107ena i bez toga), junak ove pri\u010de ostaje anoniman. To da se za njegovo mu\u010deni\u0161tvo ne\u0107e znati i spominjati, te da svojom patnjom ne\u0107e ni\u0161ta promijeniti niti posti\u0107i, neukom austrijskom seljaku koji se odbija zakleti Hitleru na vjernost, nagla\u0161avaju svi koji su uklju\u010deni u njegov slu\u010daj. To nisu samo oni koji ga mrze zbog ideolo\u0161kih razlika ili njegove tvrdoglavosti, ve\u0107 i oni koji mu \u017eele pomo\u0107i, a koji se i sami moraju pretvarati i prihva\u0107ati kompromise kako bi pre\u017eivjeli. To \u010dine \u010dak i oni koji ga proganjaju po slu\u017ebenoj du\u017enosti, a medju njima se u sjajnoj epizodi pojavljuje Bruno Gans, kao sudac s integritetom, nezaslijepljen ideologijom.<\/p>\n

Taj \u2018misterij moralnosti\u2019, tu neobja\u0161njivost vrline prezentira i pona\u0161anje nositelja te ljudske osobine. Franz J\u00e4gerst\u00e4tter (August Diehl) ne zna za\u0161to je nepopustljiv ni kad je to postao (do tada je vodio \u2018normalan\u2019 mladena\u010dki \u017eivot), on ne mo\u017ee iznijeti obrazlo\u017eenje ili opravdanje, ali ne mo\u017ee odustati. U odnosu na svoju moralnost subjekt je pasivan, pa ni najja\u010di argumenti koje mu upu\u0107uju ne mogu djelovati na njega.<\/p>\n

Filmska transcendencija<\/strong><\/p>\n

\u00a0Pri\u010da o malom \u010dovjeku koji se prometne u \u017ertvu i junaka, sama ne oblikuje dimenzije monumentalnog filma, kakvim ga je Malick u\u010dinio. On i od pojedina\u010dnog predmeta i konkretnog slu\u010daja \u010dini univerzalno, kategori\u010dno, sve\u010dano djelo. Ono \u010dime nas Malick fascinira je filmska izvedba pri\u010de, ritam koji apsorbira njeno trajanje (174 minute ne osjetimo kako prolaze), kamera koja snima umjetni\u010dka platna s temom ljepote i prolaznosti, slijed promi\u0161ljeno komponiranih kadrova s vi\u0161ezna\u010dnim o\u010di\u0161tima, formama i sadr\u017eajem.<\/p>\n

Tijekom cijelog \u2018Skrivnog \u017eivota\u2019, dok u prvom planu pratimo likove i \u2018glavnu\u2019 radnju, u pozadini se, kao na renesansnim flamanskim platnima, prikazuju genrovski prizori, detalji seoskih poslova i \u017eivota, donekle idealiziranog slikovito\u0161\u0107u austrijskog planinskog pejza\u017ea. Tako pratimo godi\u0161nja doba i poslove vezane za ra\u0111anje, sjetvu, berbu i plodove, napose \u017eito, uz simboli\u010dki proces pripreme kruha. \u017divot na zemlji i od zemlje (idealiziran, ali ostvariv) predstavljen je kao temeljna vrijednost i prirodno stani\u0161te \u010dovjeka i njegove obitelji, pa ako je protagonist iz nekog izvora dobio snagu za moralnu ustrajnost, \u010dini se da bi to bilo iz zemlje, s rukama kao korijenjem kojim iz nje izvla\u010di arhetipske minerale. Taj doslovni prizor ostvaruju ruke njegove \u017eene, koja u podr\u0161ci mu\u017eu ne samo ustraje, nego se, snose\u0107i posljedice suprugove nepokolebljivosti, a bez njegovih uvjerenja, \u010dini kao jo\u0161 dublje potisnuta \u017ertva.<\/p>\n

Uvjerljivi likovi ostvareni su i medju negativcima te kompromisnim i konvencionalnim karakterima koji \u010dine ve\u0107inu ljudskog (ne samo seoskog) svijeta. U kratkoj i sna\u017enoj ulozi biskupa nastupio je Michael Nyqvist (1960. \u2013 2017.) u svojoj zadnjoj filmskoj ulozi. Sje\u0107amo ga se iz akcijskih drama: \u2018Kursk: The Last Mission\u2019 (2018.) Thomasa Vinterberga, \u2018Hunter Killer\u2019 (2018.) Donovana Marsha, \u2018John Wick\u2019 (2014.) Chada Stahelskiog, \u2018Mission: Impossible – Ghost Protocol\u2019 (2011.) Brada Birda\u2026 Najpoznatiji je po ulozi novinara Mikaela Blomkvista u \u0161vedskom serijalu \u2018Millennium\u2019: \u2018The Girl with the Dragon Tattoo\u2019 (M\u00e4n som hatar kvinnor; 2009.) Nielsa Ardena Opleva te \u2018The Girl Who Played with Fire\u2019 (Flickan som lekte med elden; 2009.) i \u2018The Girl Who Kicked the Hornets’ Nest\u2019 (Luftslottet som spr\u00e4ngdes; 2009.) u re\u017eiji Daniela Alfredsona. Istu ulogu \u2018ponovio\u2019 je i u televizijskoj mini seriji \u2018Millennium\u2019.<\/p>\n

Uz fantasti\u010dan izbor glumaca, lokacija, glazbe, kostima i drugih sinergijski usmjerenih sastavnica, ‘Skriveni \u017eivot’ predstavlja jo\u0161 jedno veliko izdanje u reprezentativom (ne brojnom) opusu Terrencea Malicka.<\/p>\n

O autoru<\/strong><\/p>\n

Ro\u0111en 1943., Malick prvi igrani film snimio je kao tridesetogodi\u0161njak (\u2018Badlands\u2019, 1973.), a svakom novom naslovu prethodile su godine stanke i priprema. Najve\u0107a stanka, koja se mogla u\u010diniti i kao kraj filmskih dana Terrencea Malicka, bila je izmedju njegovih \u2018Days of Heaven\u2019 (1978.) i \u2018The Thin Red Line\u2019 (1998.). \u2018The New World\u2019 (2005.) prikazan je kod nas na Human Rights Film festivalu 2006. Godine su usadjene i u \u2018Drvo \u017eivota\u2019 (The Tree of Life, 2011.). Slijede \u2018To the Wonder\u2019 (2012.), \u2018Knight of Cups\u2019 (2015.) i \u2018Song to Song\u2019 (2017.).<\/p>\n

Njegovo fascinantno \u2018Putovanje vremenom: Put \u017eivota\u2019 (Voyage of Time Life\u2019s Journey, 2016) jedini je njegov dugometra\u017eni dokumentarni film ( vidi LINK<\/strong><\/a>).<\/p>\n

Neke konstante Malickovog stila (medju kojima je i off glas koji iznosi stavove protagonista (odnosno autora ili apstraktnog autoriteta) mogu zamoriti dio publike, ali se mogu prihvatiti i kao potpis autora na umjetni\u010dkom originalu.<\/p>\n

Ada Juki\u0107<\/strong>
\nOxford, 6. velja\u010de 2020.<\/p>\n

Informacije o filmu:<\/strong><\/h3>\n

Skriveni \u017eivot<\/strong>
\nFox Searchlight | MISTER SMITH ENTERTAINMENT, 2019.
\nTrajanje: 173 min.
\nFormat: 2.35 : 1
\nColor: Color Black and White
\nZvuk: Dolby Atmos| SDDS| Dolby Digital
\nScenarij: Terrence Malick
\nGlazba: James Newton Howard
\nJo\u0161 glume: Matthias Schoenaerts, Karin Neuh\u00e4user, Tobias Moretti, Ulrich Matthes, Franz Rogowski, Karl Markovics, Wolfgang Michael, Johannes Krisch, Johan Leysen, Martin Wuttke<\/p>\n

Film je pogledan u kinu CineStar Branimir<\/a><\/em><\/p>\n

Skriveni \u017eivot \u2013 Movie Site<\/strong><\/a>
\nA Hidden Life \u2013 IMDb<\/strong><\/a><\/p>\n