{"id":40793,"date":"2019-11-12T00:01:24","date_gmt":"2019-11-11T23:01:24","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=40793"},"modified":"2019-11-12T13:50:27","modified_gmt":"2019-11-12T12:50:27","slug":"frakturini-interliberski-naslovi-listopad-studeni-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=40793","title":{"rendered":"Frakturini interliberski naslovi – listopad \/ studeni 2019."},"content":{"rendered":"

John Williams<\/strong>
Krvnikov Prijelaz<\/strong><\/p>\n

S engleskog prevela Patricija Horvat
Naslov izvornika: Butcher’s Crossing<\/p>\n

<\/p>\n

Od autora svjetskih bestselera ‘Stoner’ i ‘August’<\/p>\n

‘Stoner’, ‘August’ i ‘Krvnikov Prijelaz’ tri su veli\u010danstvena romana kojima je svjetsku knji\u017eevnost zadu\u017eio ameri\u010dki pisac John Williams (1922.\u20131994.), autor kojega je nanovo otkrilo i me\u0111u klasike uvrstilo 21. stolje\u0107e.
Nezaboravnim Williamsovim junacima \u2013 sveu\u010dili\u0161nom profesoru Williamu Stoneru i rimskome caru Augustu \u2013 u ‘Krvnikovu Prijelazu’ pridru\u017euje se Will Andrews, student koji 70-ih godina 19. stolje\u0107a ostavlja studij na Harvardu i potaknut predavanjem Ralfa Walda Emersona odlazi na Zapad u potrazi za dobrotom, istinom i ljepotom, koje se (Emerson tvrdi) mogu prona\u0107i jedino u Prirodi. Ali Priroda, koja za Andrewsa po\u010dinje u Krvnikovu Prijelazu, gradi\u0107u izgubljenom u Kansasu, bit \u0107e druga\u010dija od one koju je o\u010dekivao i kakvoj se nadao. Pri\u010da o dolini skrivenoj u Stjenjaku Colorada, u kojoj zimuje nepregledno krdo bizona, potaknut \u0107e ga da se priklju\u010di iskusnome lovcu Milleru na epskom putovanju koje \u0107e ih kroz netaknute rajske predjele naposljetku dovesti do istinskog srca tame.
Smje\u0161taju\u0107i radnju svojega romana na Divlji zapad, John Williams ne \u017eeli napisati samo jo\u0161 jedan vestern. Ba\u0161 kao i druga dva njegova remek-djela, Krvnikov Prijelaz \u010ditatelja osvaja ponajprije svojom mudro\u0161\u0107u, jasno\u0107om i poznavanjem ljudske du\u0161e, ukazuju\u0107i se ujedno i kao prvi u nizu velikih romana koji bespo\u0161tedno propituju mitove i snove ugra\u0111ene u temelje moderne Amerike.<\/p>\n

\n

Gary Barker<\/strong>
Muzej izgubljenih ljubavi<\/strong><\/p>\n

S engleskog preveo Tomislav Kuzmanovi\u0107
Naslov izvornika: The Museum of Lost Love<\/p>\n

<\/p>\n

Kad na putu prema moru nakratko svrate u Zagreb, dvoje mladih Amerikanaca, psihoterapeutkinja Katia i sveu\u010dili\u0161ni predava\u010d Goran, posjete Muzej prekinutih veza. Me\u0111u eksponatima nailaze na pismo Goranove prve ljubavi iz izbjegli\u010dkog kampa u Bosni i shva\u0107aju kako ih sjena pro\u0161losti \u2013 sve dok s njom ne svedu ra\u010dune \u2013 ne\u0107e pustiti na miru. Istodobno, na drugom kraju svijeta, Katijin klijent Tyler, biv\u0161i ameri\u010dki vojnik i povratnik iz Afganistana, smisao \u017eivota pronalazi u neo\u010dekivanom o\u010dinstvu.
U ‘Muzeju izgubljenih ljubavi’ Gary Barker na izvrstan na\u010din kombinira svoj spisateljski talent i dugogodi\u0161nji rad borca za ljudska prava. Dirljivo i realisti\u010dno, Barkerovo pisanje poga\u0111a ravno u srce, a glavni junaci, unato\u010d svojim lo\u0161im startnim pozicijama, svesrdno se trude da ne zavr\u0161e kao samo jo\u0161 jedan izlo\u017eak u Muzeju prekinutih veza.<\/p>\n

Predstavljanje knjige ‘Muzej izgubljenih ljubavi’ponedjeljak, 25. studenog, 18 sati Caf\u00e9 Muzeja prekinutih veza, Zagreb<\/p>\n

\n

Paolo Cognetti<\/strong>
Divlji dje\u010dak<\/strong><\/p>\n

S talijanskog prevela Ana Badurina
Naslov izvornika: Il ragazzo selvatico<\/p>\n

<\/p>\n

Potraga za jednostavnijim \u017eivotom u susretu s planinom i sa samim sobom<\/p>\n

Kada pripovjeda\u010d odlu\u010di pobje\u0107i iz grada u planinu gdje nije bio vi\u0161e od desetlje\u0107a, i ne sluti kamo \u0107e ga taj bijeg odvesti. U unajmljenoj ku\u0107ici, na prvi pogled daleko od civilizacije, polako uspostavlja svoj odnos s prirodom i planinom. Od travnja do kasnog listopada pro\u017eivi \u010detiri godi\u0161nja doba, i po\u010dinje polako shva\u0107ati prirodu, ali i sebe samoga.
Paolo Cognetti, jedan od najcjenjenijih suvremenih talijanskih autora, svjetsku je slavu stekao romanom ‘Osam planina’, a u ‘Divljem dje\u010daku’ pristupa prirodi iz drugoga kuta. Pomalo autobiografska, ova je proza od one vrste koja \u010ditatelja tjera da promi\u0161lja o sebi i svijetu. Naslanjaju\u0107i se na Waldena Henryja Davida Thoreaua i ‘Pri\u010du o planini \u00c9lis\u00e9ea Reclusa’, Cognetti ispisuje veli\u010danstvenu posvetu samo\u0107i i divljini, posvetu planini i \u010dovjeku u njoj. ‘Divlji dje\u010dak’ jedna je od onih knjiga koju \u017eelite \u010ditati polagano, onako kako i vrijeme u samo\u0107i prolazi. Divlji dje\u010dak proza je koja slavi jednostavnost \u017eivota i pomirenost s prirodom.<\/p>\n

Knjiga je objavljena u sklopu projekta Coping with Insecurities of Contemporary Europe sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa.<\/p>\n

\n

Kamel Daoud<\/strong>
Zabor ili Psalmi<\/strong><\/p>\n

S francuskog prevela Mia Pervan
Naslov izvornika: Zabor, ou les psaumes<\/p>\n

<\/p>\n

Jedna od najuzbudljivijih knjiga o odrastanju mladi\u0107a u krutom patrijarhalnom dru\u0161tvu i strastvena oda knji\u017eevnosti<\/p>\n

Pisac je jedina djelotvorna smicalica protiv smrti. Ljudi su poku\u0161avali s molitvom, lijekovima, magijom, ponavljanjem ajeta ili mirovanjem, ali samo je Zabor na\u0161ao rje\u0161enje: pisati. Kao \u0161to je \u0160eherezada pripovijedanjem odga\u0111ala svoju smrt, mladi\u0107 iz zabitog sela Abukira svoje susjede odr\u017eava na \u017eivotu svojim nesvakida\u0161njim talentom. Praunuk tkalje \u0107ilima s juga Al\u017eira, Zabor je odmalena bio poseban, \u0161to je u primitivnoj sredini zna\u010dilo obilje\u017een, a nakon \u0161to ga se obitelj odrekla, jedina mu je podr\u0161ka teta Had\u017eer. No kad mu se otac Had\u017ei Brahim na\u0111e na samrti, Zabor dobiva priliku da ga odr\u017ei na \u017eivotu i dobije kona\u010dno priznanje svoje obitelji. Ipak, odluka da potvrdi svoj magi\u010dni talent ili se ipak opredijeli za obi\u010dan \u017eivot nije nimalo laka.
‘Zabor ili Psalmi’ drugi je, vi\u0161e godina o\u010dekivani roman al\u017eirsko-francuskog pisca Kamela Daouda, u kojem on iskazuje svu rasko\u0161 svojeg spisateljskog talenta. Ovo je sjajna i potresna pri\u010da o potrebi da se pi\u0161e \u010dak i kad okolnosti piscu nikako ne idu na ruku, a njegov ga rad mo\u017ee dovesti u pogibelj.<\/p>\n

Knjiga je objavljena u sklopu projekta Coping with Insecurities of Contemporary Europe sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa.<\/p>\n

\n

Cees Nooteboom<\/strong>
533 dana<\/strong><\/p>\n

S nizozemskog prevela Romana Pere\u010dinec
Naslov izvornika: 533. Een dagenboek<\/p>\n

<\/p>\n

Kao da se seoskom cestom polako spu\u0161tate niz brijeg i upijate krajolik, tako savr\u0161eno jasno, tako hipnotiziraju\u0107e napisano<\/p>\n

Je li va\u017enije ono \u0161to se gleda ili ono \u0161to se vidi, i kako se zapi\u0161e? Izme\u0111u 1. kolovoza 2014. i 15. sije\u010dnja 2016. Cees Nooteboom u svojoj je knjizi dan\u00e2, za po\u010detak, odlu\u010dio promatrati svoj vrt. No tajni \u017eivot kaktusa i kornja\u010da, cvije\u0107a i raslinja oko njegove ku\u0107e na voljenom otoku Menorci za jednog od najzna\u010dajnijih suvremenih svjetskih autora tek je po\u010detak putovanja. Nooteboomovi nas pogled i misao, ono \u0161to iz dana u dan gleda, vidi i zapisuje, nepogre\u0161ivo vode do intimnih pejza\u017ea rijetke ljepote, do dubljeg iskustva svijeta u kojemu se glazba susre\u0107e s botanikom, filozofija s geografijom, a knji\u017eevnost s povije\u0161\u0107u.
Potaknuta Voltaireovim pozivom da se obra\u0111uje svoj vrt, 533 dana Ceesa Nootebooma veli\u010danstvena je pohvala mudrosti, smirenosti i sporosti, knjiga kakvu danas trebamo vi\u0161e nego ikada. Vje\u010dno znati\u017eeljan i zaigran, duh njezina autora jo\u0161 jednom potvr\u0111uje da je za najve\u0107e me\u0111u piscima vrt isto \u0161to i svijet, a svijet isto \u0161to i vrt.<\/p>\n

\n

Amos Oz<\/strong>
Fima<\/strong><\/p>\n

S hebrejskog prevela Andrea Weiss Sadeh
Naslov izvornika: Fima<\/p>\n

<\/p>\n

Portret \u010dovjeka koji sanja plemenite snove, ali ih ne pretvara u stvarnost<\/p>\n

\u0160to je to, tijekom pedeset \u010detiri godine koliko ih je proveo na ovom svijetu, postigao Efraim Nomberg Nisan, zvan Fima? Da, imao je nekoliko ljubavi i nekoliko briljantnih ideja, jednu zbirku pjesama koja je svojevremeno budila mnoga o\u010dekivanja, priskrbio si je i dva razvoda i nekoliko prijatelja za cijeli \u017eivot, imao svoja razmi\u0161ljanja o smislu svemira i budu\u0107nosti Izraela, ali danas, u ovo mutno i ki\u0161no jeruzalemsko jutro 1989. godine, sve mu to vi\u0161e nije dovoljno i on vi\u0161e nego ikada osje\u0107a potrebu da u \u017eivotu okrene novi list. I, kakav je rezultat?
Povremeni pjesnik i sanjar na puno radno vrijeme, britki polemi\u010dar i nespretni zavodnik, recepcionar u ginekolo\u0161koj klinici i moralna savjest nacije; u galeriji veli\u010danstvenih likova koje je stvorio Amos Oz, Fima zauzima posebno mjesto. Dok u oblaku misli luta Jeruzalemom, Fima se pod perom jednog od najve\u0107ih pisaca na\u0161eg vremena prome\u0107e u prizmu kroz koju se prelamaju najva\u017enija pitanja \u0161to si ih ljudsko bi\u0107e mo\u017ee postaviti. S mnogo humora, topline i poznavanja ljudske du\u0161e, svojim dobro nam znanim, iznimnim pripovjeda\u010dkim darom, Amos Oz u Fimi nam daje portret jednog \u010dovjeka.<\/p>\n

\n

Jurij Andruhovy\u010d<\/strong>
Leksikon intimnih gradova<\/strong>
Slobodni priru\u010dnik iz geopoetike i kozmopolitike<\/p>\n

S ukrajinskog prevele
Ana Dugand\u017ei\u0107 i Dariya Pavle\u0161en
Naslov izvornika: \u041b\u0435\u043a\u0441\u0438\u043a\u043e\u043d \u0456\u043d\u0442\u0438\u043c\u043d\u0438\u0445 \u043c\u0456\u0441\u0442<\/p>\n

<\/p>\n

Roman s geografijom \u2013 i u ljubavnom smislu i kao knji\u017eevni \u017eanr<\/p>\n

\u201cPoznato je: Ukrajince je lak\u0161e vezati nego ujediniti. U SAD-u se na\u0161a uzajamna posva\u0111anost poja\u010dava svim vrstama emigracijskih podjela i manija. Tako da \u010dak ni Sjedinjene Dr\u017eave ne mogu ni\u0161ta sjediniti: svi ukrajinski valovi susre\u0107u se jedino u nedjelju u crkvama, ali \u010dak se i tada radije mole u odvojenim grupicama\u201d, jedan je od duhovitih i nadahnutih uvida Jurija Andruhovy\u010da u ‘Leksikonu intimnih gradova’.
Knjiga slagalica, kako je naziva ovaj neumorni ukrajinski pisac-putnik, koja na izniman i intiman na\u010din obra\u0111uje 111 gradova, od Aaraua do Zagreba, jedinstveni je sklop autobiografije i geografije. Leksikon intimnih gradova tako je svojevrsna \u201cautobiogeografija\u201d u kojoj \u201cgeo\u201d i \u201cbio\u201d postaju jedinstvena i nerazdvojna cjelina, dok \u201cauto\u201d \u010desto zalebdi na granici stvarnosti i ma\u0161te.
Slo\u017eeni abecednim redom prema zemljopisnim nazivima, ovi tekstovi razli\u010ditih \u017eanrova, od eseja i pri\u010da do pjesama u prozi, zajedno tvore atlas Andruhovy\u010deva svijeta bogat atmosferom, slikama, mirisima i okusima, ali i dubljim refleksijama, lirizmom i tugom, ironijom i sarkazmom \u2013 svim onim zbog \u010dega komunikacija pojedinca sa svijetom dobiva obilje\u017eja intimnosti.<\/p>\n

Knjiga je objavljena u sklopu projekta Coping with Insecurities of Contemporary Europe sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa.<\/p>\n

\n

Miljenko Jergovi\u0107<\/strong>
Herkul<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

Miljenko Jergovi\u0107 kakvog jo\u0161 niste \u010ditali<\/p>\n

Godina je 2020-i-neka, Hrvatska je i dalje \u010dlanica Europske Unije, no njezino je gospodarstvo na koljenima, turizam se uru\u0161io zbog prekomjerne gradnje i epidemije trbu\u0161nog tifusa za koji su neprovjereno optu\u017eeni islamski teroristi. Jedina svijetla to\u010dka i dalje je nogometna reprezentacija, koja \u017eanje uspjeh za uspjehom.
General, veteran i heroj ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Anto Gavran, zvan \u0106umur, u svojoj velebnoj ku\u0107i na jadranskoj obali u mjestu Bri\u017enik daje intervju upravo na dan va\u017ene nogometne utakmice izme\u0111u reprezentacija Hrvatske i Srbije. Istovremeno nakon vi\u0161e od trideset godina izbjegli\u0161tva i upornog izbjegavanja povratka u Sarajevo uspje\u0161ni grafi\u010dki dizajner i njegova supruga arhitektica odlu\u010duju svojim jaguarom prvi put do\u0107i na odmor na jadransku obalu. Te ve\u010deri, na magistrali koja prolazi kroz Bri\u017enik, dogodi se nesre\u0107a, s kojom zapo\u010dinje odvijanje jedne stra\u0161ne, ne\u017eeljene povijesti.
‘Herkul’ Miljenka Jergovi\u0107a ubojita je, opominju\u0107a satira kontra svakog, a posebno doma\u0107eg, nacionalizma i lokalnog fa\u0161izma. Ovo je knjiga koja je i mra\u010dna i smije\u0161na, knjiga iz koje nam iska\u010de nevoljna budu\u0107nost svijeta.
‘Herkul’ je kratak roman o opasnosti svakog fanatizma i prelaganog baratanja velikim rije\u010dima, opomena za nas ovda\u0161nje. Roman nad kojim \u0107emo plakati, smijati se i u\u017easavati, istovremeno.<\/p>\n

\n

Djela Miljenka Jergovi\u0107a – II. kolo<\/strong>
Otac<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

“Grandiozni poku\u0161aj prekidanja obiteljske i nacionalne \u0161utnje.”
\u2013 J\u00f6rg Magenau, Der Tagesspiegel<\/p>\n

\u201cProvala\u201d privatnoga ja u tekst, i biografsko-obiteljski materijal kao gra\u0111a, neki su od karakteristi\u010dnih elemenata Jergovi\u0107eve knji\u017eevne strategije jo\u0161 od ranih proza u knjigama ‘Karivani’ i ‘Mama Leone’. No, u tim prozama izme\u0111u privatnoga i autorskoga\/pripovjeda\u010devog ja jo\u0161 uvijek je bilo mjesta za neodre\u0111enost, za fluidno pretapanje. Knjiga ‘Otac’ u tom pogledu ne ostavlja nikakve nedoumice: privatno, autorsko i pripovjeda\u010devo ja izjedna\u010deni su potpuno. Izme\u0111u slavne prve re\u010denice u Camusovu ‘Strancu’ (Danas je majka umrla.) i prve re\u010denice u Jergovi\u0107evu ‘Ocu’ (Umro mi je otac.), osim formalne, nema nikakve druge sli\u010dnosti, ni\u010dega zajedni\u010dkog. Ono prvo \u201cgovori\u201d Mersault, ujedno pripovjeda\u010d i lik romana, fikcijska figura. Ovo drugo je naprosto \u010dinjenica iz Jergovi\u0107eva privatnog \u017eivota, i tako se, kao hladna \u010dinjenica i izgovara, zapo\u010dinju\u0107i jedan tekst \u010diju je \u017eanrovsku prirodu te\u0161ko odrediti, ali \u010dija je knji\u017eevna energija izuzetna. Ispisuju\u0107i pri\u010du o ocu, te i pri\u010du o samomu sebi, a u logi\u010dnim pro\u0161irenjima i pri\u010du o mnogim obiteljskim rukavcima, Jergovi\u0107 u ovoj autovivisekcijski bespo\u0161tednoj prozi istovremeno rastvara mnogo \u0161iri tematski registar. Obiteljska povijest stalno je u fokusu, ali nikad bez \u0161irega povijesnog (i politi\u010dkog, itekako!) konteksta, a taj obuhva\u0107a zapravo cijelo dvadeseto stolje\u0107e.
Ivan Lovrenovi\u0107<\/em><\/p>\n

\n

Djela Miljenka Jergovi\u0107a – II. kolo<\/strong>
ma\u010dka \u010dovjek pas<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

“Pri\u010de (…) o po\u010detku svake mr\u017enje i samilosti; o odnosu prema ma\u010dkama i psima, kao najsigurnijem pokazatelju kakvi su ljudi an\u0111eli i monstrumi.”
– Vladislava Gordi\u0107 Petkovi\u0107<\/p>\n

Kratke pri\u010de u knjizi ‘ma\u010dka \u010dovjek pas’ tematski su povezane pojmovima iz naslova. No nije to knjiga o ljubimcima, o psu i ma\u010dki kao ni\u017eim bi\u0107ima, a o \u010dovjeku kojemu pas i ma\u010dka, kao vi\u0161em i gospodaru, slu\u017ee u njegovoj dosadi, \u010duda\u0161tvu, samo\u0107i, emocionalnoj osuje\u0107enosti itd., itsl. Kao \u0161to sugerira ve\u0107 sam na\u010din na koji je naslov ispisan, u ovim pri\u010dama to su tri ravnopravna entiteta, njihovi \u017eivoti (i smrti, o, smrti naro\u010dito!) vezuju se jedan uz drugi i ovise jedan o drugome kao u stvorenj\u00e2 autonomnih, nepodre\u0111enih. Oni \u010dine zajedni\u010dki svijet, u kojemu se doga\u0111aju stvari u isti mah za\u010dudne i svakida\u0161nje uvjerljive, a sve to zahvaljuju\u0107i vrsnome umije\u0107u stvaranja kratke pri\u010de. Tko zna, kada se sve slegne i prosije kroz receptivno sito i re\u0161eto, ne\u0107e li se pokazati da je u samomu temelju Jergovi\u0107eve knji\u017eevnosti uvijek i bila ba\u0161 umjetnost kratke pri\u010de?
Ivan Lovrenovi\u0107<\/em><\/p>\n

\n

Kristijan Vuji\u010di\u0107<\/strong>
Kad su padali zidovi<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

Konac je 1980-ih, vrijeme kada Zagreb izranja iz sna, klubovi su prepuni, a no\u0107 se \u010dini jo\u0161 itekako mlada. Dok velikani svjetske glazbe dolaze odr\u017eati koncerte i demokracija kuca na vrata, budu\u0107nost se, barem ve\u0107ini, \u010dini sretna i dobra. Istovremeno se osje\u0107aju i promjene u zraku, koji se \u010dak kao \u010disti prodaje u konzervama. Crni, glavni junak romana ‘Kad su padali zidovi’, mladi je nadobudan de\u010dko koji voli filozofiju i rock ‘n’ roll, odrasta u pomalo nesre\u0111enim obiteljskim odnosima u centru grada i asfalt je njegov drugi dom. On i njegovi prijatelji na kraju srednjo\u0161kolskog obrazovanja razmi\u0161ljaju o djevojkama i o tome kako \u0107e promijeniti svijet.<\/p>\n

‘Kad su padali zidovi’ autenti\u010dan je roman o odrastanju u Zagrebu krajem osamdesetih u kojem Kristijan Vuji\u010di\u0107 plasti\u010dno i \u017eivo, s puno humora, opisuje dogodov\u0161tine gomile mladi\u0107a i djevojaka u prijelomnim godinama njihovih \u017eivota. Od euforije do straha, od neobuzdanih partijanja do zra\u010dnih uzbuna, od prijateljstava do mr\u017enje, od ljubavi do bijega, od internacionalizma do nacionalizma, od komunizma do vi\u0161estrana\u010dja \u2013 sve to sabijeno je u ovom romanu brzoga ritma.<\/p>\n

‘Kad su padali zidovi’ kronika je odrastanja na gradskim ulicama u kojoj se ne \u0161tedi nikoga, ni djecu ni roditelje, jer svi moraju odrasti i promijeniti se da bi opstali u novom novom vremenu.<\/p>\n

Predstavljanje knjige ‘Kad su padali zidovi’ utorak, 19. studenog, 18 sati Hrvatski glazbeni zavod, Zagreb<\/p>\n

\n

Igor \u0160tiks<\/strong>
W<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

Globalna tema, maestralna izvedba \u2013 politi\u010dki triler Igora \u0160tiksa<\/p>\n

Igor \u0160tiks je pari\u0161ki lijevi intelektualac koji nakon vi\u0161e od dvadeset pet godina ponovo dolazi na Jadran na \u010ditanje oporuke Waltera Stiklera, konzervativnoga francuskoga filozofa koji je pod nerazja\u0161njenim okolnostima ubijen na dalmatinskom Otoku. Tamo upoznaje zavodljivu aktivisticu Tessu Simon. Njih dvoje u Walterovoj ku\u0107i polako upoznaju jedno drugo te tajnovitu, napetu i vratolomnu storiju o Walteru, koji je od ljevi\u010dara iz 1968. postao vode\u0107im desni\u010darskim misliocem, i njegovu prijatelju Wladimiru, najutjecajnijem lijevom militantu, \u010diji je teroristi\u010dki rukopis uvijek odavao dozu ironije i koji nastavlja inspirirati sve mlade buntovnike dana\u0161njice.<\/p>\n

Pri\u010da o Walteru i Wladimiru otvara se pred Igorom i Tessom kao napeti politi\u010dki triler suvremene europske povijesti koji nas vodi u sve kutke kontinenta.<\/p>\n

Najnoviji roman Igora \u0160tiksa ‘W’, pisan u maniri najboljih skandinavskih trilera i vrhunske knji\u017eevne kombinatorike, prepun intriga i obrata, daje nam presjek posljednjih pola stolje\u0107a europske i svjetske ljevice, njezinih borbi, padova i \u0107orsokaka. Ovaj roman koji atmosferom i stilom podsje\u0107a na Paula Austera ili Javiera Cercasa, a uzbudljiv je poput serije Babylon Berlin, nikoga ne ostavlja ravnodu\u0161nim.<\/p>\n

\n

Fe\u0111a Gavrilovi\u0107<\/strong>
Konkvistadori s kistom<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

Iscrpan uvid u najnovije hrvatsko slikarstvo<\/p>\n

\u201cPanorama slikara koju nam Gavrilovi\u0107 predstavlja i nudi unosi doista novu dimenziju i daje svje\u017einu na\u0161oj likovnoj suvremenosti. Pritom su pi\u0161\u010deve analize i interpretacije iznimno pertinentne i kompetentne, ispisane temperamentom i polemi\u010dno\u0161\u0107u strastvenog zagovornika, prvog literata na zadatku tuma\u010denja i vrednovanja aktualnih pojava. Mnoge se stranice \u010ditaju upravo s u\u017eitkom u tekstu, a lucidno osvjetljavaju i pribli\u017eavaju nam djela o kojima je rije\u010d.\u201d
Tonko Maroevi\u0107<\/em><\/p>\n

\u201cPonekad retori\u010dki \u017eovijalan i otvoreno polemi\u010dan, a redovito revno i iskreno zauzet za sudbinu slikarstva u slikarskom djelu nesklonim vremenima na\u0161e multimedijalne suvremenosti, Fe\u0111a Gavrilovi\u0107 bilje\u017ei kroniku onih autora i tendencija u na\u0161oj likovnoj sredini (oslanjaju\u0107i se ujedno i na \u0161iri kontekst srodnih stremljenja u svijetu) koji se kista la\u0107aju sa zamjetnim udjelom elana, ne bi li u stvarnosti koja ih okru\u017euje prona\u0161li jo\u0161 koji pedalj slikom neosvojenog prostora. Konkvistadori s kistom svojim djelima tako nastoje (po tuma\u010denju autora) ukazati na \u2018transformativni potencijal slikarstva\u2019, pro\u017eet svojevrsnim likovnim \u00e9lan vital, potencijal je to kojim ti slikari \u2013 na tragu likovnih zasada transavangarde, nove slike i drugih bli\u017eih nam i daljih slikarskih stremljenja \u2013 iznova aktualiziraju zanemarene mogu\u0107nosti discipline koja (uskrsnula poput Lazara) slikom osvjetljuje izvorne spoznajne uvide u, rije\u010dima neproni\u010dnu, zbilju na\u0161e dana\u0161njice.\u201d
Jagor Bu\u010dar<\/em><\/p>\n

\n

Slavko Goldstein<\/strong>
Proslovi za bolju zemlju<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

Knjiga intelektualca uvijek spremnoga govoriti istinu<\/p>\n

Slavko Goldstein bio je urednik, publicist, izdava\u010d, povjesni\u010dar, leksikograf, novinar, scenarist, re\u017eiser, politi\u010dar, \u017eidovski aktivist, no prije svega bio je humanist. U svim je segmentima svoga djelovanja ostavio va\u017ean trag. Od mladosti do smrti dosljedno je brinuo za op\u0107e interese, pretpostavljaju\u0107i ih vlastitima. Bio je predan demokratskim vrijednostima, bio je u opoziciji autokratima i tiranima, prezirao je nacionaliste i \u0161oviniste.
Iz golema opusa Slavka Goldsteina prire\u0111iva\u010di i urednici Proslova za bolju zemlju Boris Paveli\u0107 i Ivo Goldstein izabrali su tekstove koji protokom vremena nisu izgubili na zanimljivosti, pa ni aktualnosti.
Proslovi za bolju zemlju obuhva\u0107aju tekstove od Partizanskoga dnevnika iz 1943. koje zapisuje mladi\u0107 sa \u0161irokim krugom interesa, budu\u0107i intelektualac, pa sve do prvih poglavlja Goldsteinove posljednje, nikad dovr\u0161ene knjige. Svi tekstovi u knjizi pokazuju nam intelektualca uvijek spremnoga govoriti istinu, znati\u017eeljnoga da razumije ne samo vlastitu zemlju ve\u0107 i \u010ditav svijet, \u010dovjeka beskompromisnog u \u017eelji da se stalno i iznova bori za pravednije dru\u0161tvo i svijet, mislioca koji \u017eeli da i njegova domovina dosljedno po\u0161tuje najbolje liberalnodemokratske standarde.<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0Fraktura<\/a><\/strong>]<\/p>\n