{"id":40509,"date":"2019-10-10T21:46:54","date_gmt":"2019-10-10T19:46:54","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=40509"},"modified":"2019-10-10T21:46:54","modified_gmt":"2019-10-10T19:46:54","slug":"festival-suvremenog-njemackog-filma-u-zagrebu-rijeci-i-splitu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=40509","title":{"rendered":"Festival suvremenog njema\u010dkog filma u Zagrebu, Rijeci i Splitu"},"content":{"rendered":"

2. BERLINALE SPECIAL \u2013 FESTIVAL SUVREMENOG NJEMA\u010cKOG FILMA <\/strong>
17. listopada \u2013 27. studenog 2019.<\/strong><\/p>\n

Bogatu filmsku jesen obilje\u017eit \u0107e drugi po redu Berlinale Special koji od 17.10. do 27.11. u Zagrebu, Rijeci i Splitu donosi sedam atraktivnih naslova s najpresti\u017enijeg njema\u010dkog filmskog festivala. Manifestacija je osmi\u0161ljena u \u017eelji da se hrvatskoj publici pribli\u017ee najbolja ostvarenja suvremenog njema\u010dkog filma uz pregr\u0161t premijera i fokus na aktualne laureate Njema\u010dke filmske nagrade tzv. Lole. Od novih naslova velikana poput Andreasa Dresena ili Floriana Henckela von Donnersmarcka do najintrigantnijih ovogodi\u0161njih debitanata, o\u010dekuju nas nagra\u0111ivani i uzbudljivi filmovi koji svaki na svoj na\u010din utjelovljuju festivalsku krilaticu \u201eosobno je politi\u010dko\u201c i obra\u0111uju goru\u0107a dru\u0161tvena pitanja njema\u010dke svakodnevice.<\/p>\n

<\/p>\n

Program otvara audiovizualni spektakl \u2013 projekcija kultnog nijemog filma ‘Berlin \u2013 Simfonija velegrada’ uz glazbenu pratnju nagra\u0111ivanog jazz kvarteta Chui. Mladi glazbenici posebno su za ovu priliku pripremili originalnu skladbu koja prati u\u017eurbani ritam velegrada i njegovih stanovnika. Ruttmanov klasi\u010dni crno-bijeli portret weimarskog Berlina istovremeno je iscrpna fotoreporta\u017ea, pronicljiva dru\u0161tvena analiza i neobi\u010dna vizualna poema koja naginje geometrijskoj apstrakciji. Film je i vremenska kapsula koja nam do\u010darava lice i nali\u010dje starog Berlina prije nego \u0161to se na njega sru\u010dilo sveop\u0107e razaranje Drugoga svjetskog rata.<\/p>\n

Slijedi \u0161armantna i britka dramedija ‘Dje\u010daku treba svje\u017ei zrak’ koja nas podsje\u0107a kako je smijeh najbolja terapija. Debelju\u0161kasti Hans-Peter pronalazi utjehu od obiteljskih problema u svojem uro\u0111enom komi\u010darskom talentu i \u017eelji da nasmijava druge. Dirljiva pri\u010da iz djetinjstva jednog od najve\u0107ih njema\u010dkih zabavlja\u010da Hapea Kerkelinga snimljena je prema njegovoj autobiografiji koja se mjesecima nije skidala s vrha ljestvica najprodavanijih knjiga. Redateljsku palicu preuzela je jedna od najuspje\u0161nijih i najpoznatijih njema\u010dkih filmskih autorica Caroline Link koju pamtimo po Oscarom ovjen\u010danoj drami ‘Nigdje u Africi’ (2001.), a rezultat je najposje\u0107eniji film na ovogodi\u0161njoj dodjeli Njema\u010dkih filmskih nagrada.<\/p>\n

U nastavku programa gledat \u0107emo ‘Oray’ filmskog debitanta Mehmeta Akifa B\u00fcy\u00fckatalayja, sjajan dokumentaristi\u010dki portret koji prikazuje \u017eivot mladih migranata u procjepu izme\u0111u modernosti i tradicije, te potragu naslovnog junaka za vlastitim identitetom. Oray poku\u0161ava biti bolja osoba, ali njegov san da bude dobar musliman i savr\u0161en mu\u017e pada u vodu kad u sva\u0111i sa svojom \u017eenom triput izgovori islamsku formulu za razvod braka. Nalazi se rastrgan izme\u0111u svoje ljubavi prema vjeri i svoje vjere u ljubav. ‘Oray’ je na ovogodi\u0161njem Berlinaleu osvojio nagradu za najbolji filmski prvijenac, a hrvatsku premijeru imao je u sklopu natjecateljskog programa Motovun Film Festivala.<\/p>\n

Dobitnik Srebrnog medvjeda i njema\u010dki kandidat za Oscara ‘Razbija\u010dica sustava’ mo\u017eda je najzvu\u010dniji naslov ovogodi\u0161nje selekcije. Benni je mala, ali opasna \u2013 ova nje\u017ena djevoj\u010dica silne energije ve\u0107 je postala \u201erazbija\u010dica sustava\u201c kako nazivaju djecu koja radikalno kr\u0161e sva pravila i malo-pomalo ispadnu iz svih modela pomo\u0107i za djecu i mlade. Gdje god prihvate tu devetogodi\u0161njakinju, ubrzo je ponovno izbace. A Benni upravo na to i cilja, jer sve \u0161to \u017eeli je vratiti se ku\u0107i i biti s mamom! Nora Fingscheidt stvara intenzivnu psiholo\u0161ku dramu o neobuzdanoj \u010de\u017enji djeteta za ljubavlju i za\u0161titom u kojoj mlada Helena Zengel ostvaruje nezaboravnu gluma\u010dku interpretaciju.<\/p>\n

Nizu razvikanih naslova pridru\u017eit \u0107e se i ‘Obi\u010dna \u017eena’ potresna i briljantno re\u017eirana drama snimljena prema istinitom doga\u0111aju. Film prikazuje tragi\u010dnu sudbinu Njemice turskih korijena Hatun Ayhrun S\u00fcr\u00fcc\u00fc i njezinu borbu za slobodan \u017eivot usprkos \u017eestokom otporu vlastite obitelji. Hatun je \u017ertva tzv. ‘ubojstva iz \u010dasti’ od kojeg godi\u0161nje na svijetu strada vi\u0161e od 5000 \u017eena. Njezinu pri\u010du ekranizirala je Sherry Hormann poznata po beskompromisnim filmovima sa sna\u017enim feministi\u010dkim pe\u010datom, me\u0111u kojima se isti\u010du ‘Pustinjski cvijet’, biografska drama o genitalnoj mutilaciji inspirirana \u017eivotom somalijske manekenke Waris Dirie i ‘3096’ dramatizacija podjednako uznemiruju\u0107e istinite pri\u010de Natasche Kampusch.<\/p>\n

Apsolutni pobjednik ovogodi\u0161njih Njema\u010dkih filmskih nagrada ‘Gundermann’ utemeljen je na \u017eivotu slavnog isto\u010dnonjema\u010dkog rock kantautora Gerharda \u201eGundija\u201c Gundermanna i njegovoj suradnji s tajnom policijom DDR-a. Gundi \u017eeli biti dobar radnik, dobar mu\u017e, bri\u017ean otac, umjetnik, klaun, politi\u010dar \u2013 i sve to u isto vrijeme. On je heroj i antiheroj, hodaju\u0107a kontradikcija, simbol nekada\u0161nje Isto\u010dne Njema\u010dke. Najnoviji film jednog od najuspje\u0161nijih suvremenih njema\u010dkih redatelja Andreasa Dresena fascinantan je portret dobro\u0107udnog ekscentrika ispri\u010dan u krajnje realisti\u010dnoj maniri. Film je osvojio \u010dak \u0161est Lola, izme\u0111u ostalog za najbolji film, najbolju re\u017eiju, najbolju mu\u0161ku glavnu ulogu i najbolji scenarij.<\/p>\n

Program zaklju\u010dujemo uz posebnu poslasticu \u2013 ‘Djelo bez autora’ je epska drama o umjetnosti, ljubavi i politici inspirirana nesvakida\u0161njom \u017eivotnom pri\u010dom slavnog njema\u010dkog slikara Gerharda Richtera. Turbulentan prikaz triju desetlje\u0107a njema\u010dke povijesti prepune kolektivnih i osobnih trauma, pri\u010da je o mo\u0107i umjetnosti i odricanjima na koja istinski umjetnik mora biti spreman. Film Floriana Henckela von Donnersmarcka bio je nominiran za nagrade Oscar i Zlatni globus u kategoriji najbolji strani film, te je postao drugi njema\u010dki film u povijesti nominiran za Oscara u vi\u0161e kategorija.<\/p>\n

Kompletan festivalski program i raspored potra\u017eite na web stranici Goethe-Instituta.<\/p>\n

Festival Berlinale Special \u2013 Suvremeni njema\u010dki film nastao je u izboru i organizaciji Goethe-Instituta Kroatien, a u suradnji s kinom Tu\u0161kanac u Zagrebu (17. \u2013 21. 10. 2019.), Art-kinom u Rijeci (23.\u00a0 \u2013 26. 10. 2019.) i kinotekom Zlatna vrata u Splitu (6. \u2013 27. 11. 2019.).<\/p>\n

\n

BERLIN, SIMFONIJA VELEGRADA<\/strong><\/p>\n

Kultni eksperimentalni dokumentarac tijekom jednog dana, od zore do sumraka, prati u\u017eurbani ritam velegrada i njegovih stanovnika. Ova amblemska gradska simfonija strukturirana je u pet \u010dinova i prikazuje Berlin kao \u017eivi organizam me\u0111uovisnih dru\u0161tvenih slojeva i njihovih rituala, stavljaju\u0107i naglasak na monumentalnost gra\u0111evina i tehnologije. Ruttmanov klasi\u010dni crno-bijeli portret Berlina tijekom ludih 1920-ih istovremeno je iscrpna fotoreporta\u017ea, pronicljiva dru\u0161tvena analiza i neobi\u010dna vizualna poema koja naginje geometrijskoj apstrakciji. Ruttman portretira iznimno dinami\u010dan, dobrostoje\u0107i grad u vje\u010dnom pokretu ali na rubu gubitka kontrole. Ova meditacija o modernizmu u prvi plan stavlja odnos \u010dovjeka i stroja, te glorificira mehani\u010dku efikasnost. U pitanju je \u017eanrovski hibrid koji odlikuje dokumentaristi\u010dka poetika, no domi\u0161ljati, ritmizirani i za\u010dudni monta\u017eni sklopovi upu\u0107uju na sna\u017ean utjecaj eksperimentalnog filma, osobito sovjetske monta\u017ene \u0161kole. Kontroverzno djelo njema\u010dke avangarde nosi brojne sli\u010dnosti s remek-djelom Dzige Vertova \u010covjek s filmskom kamerom<\/em>, no Ruttmana su mnogi kritizirali zbog dehumanizacije berlinske metropole i njezinih \u017eitelja. Tome doprinosi njegov kasniji anga\u017eman za naciste – poginuo je na ruskoj fronti snimaju\u0107i propagandni film Pobjeda na istoku<\/em> (1941). Bilo kako bilo, u pitanju je djelo velike formalne ljepote i vrijedan povijesni dokument koji je iznimno utjecao na daljnji razvoj eksperimentalnog i dokumentarnog filma. Film je i svojevrsna vremenska kapsula koja nam do\u010darava lice i nali\u010dje starog mondenog Berlina prije nego \u0161to se na njega sru\u010dilo sveop\u0107e razaranje Drugoga svjetskog rata.<\/p>\n

DJE\u010cAKU TREBA SVJE\u017dI ZRAK <\/strong><\/p>\n

Dirljiva pri\u010da iz djetinjstva jednog od najve\u0107ih njema\u010dkih zabavlja\u010da Hapea Kerkelinga vodi nas u Rursku oblast 1972. godine. Debelju\u0161kasti devetogodi\u0161njak Hans-Peter odrasta pod paskom svoje vesele rodbine, koja se \u010desto i rado zabavlja. Svoj izniman talent za nasmijavanje drugih Hans-Peter svakodnevno vje\u017eba u du\u0107an\u010di\u0107u svoje bake \u00c4nne. No, ipak nije sve ru\u017ei\u010dasto. Tamne sjene nadviju se nad dje\u010dakovom svakodnevicom nakon \u0161to mu majka zavr\u0161i na operaciji, poslije koje postaje sve poti\u0161tenija. Za Hansa-Petera to je poticaj da jo\u0161 intenzivnije usavr\u0161i svoj komi\u010darski dar. \u0160armantna i britka dramedija snimljena je prema Kerkelingeovoj autobiografiji koja je u Njema\u010dkoj odmah po izlasku postala bestseler, a podsje\u0107a nas na terapeutsku ulogu smijeha. Redateljsku palicu preuzela je jedna od najuspje\u0161nijih i najpoznatijih njema\u010dkih filmskih autorica Caroline Link koju pamtimo po Oscarom ovjen\u010danoj drami Nigdje u Africi <\/em>(2001.). Ova vi\u0161estruko nagra\u0111ivana epska pri\u010da o \u017eidovskoj obitelji koja bje\u017ei od nacista i uto\u010di\u0161te pronalazi u Keniji tako\u0111er je bila utemeljena na uspje\u0161nom autobiografskom romanu. Dje\u010daku treba svje\u017ei zrak<\/em> osvojio je zlatnu Lolu za najbolju \u017eensku sporednu ulogu (Luise Heyer) i bron\u010danu Lolu u kategoriji najboljeg igranog filma, te je bio najposje\u0107eniji film na ovogodi\u0161njoj dodjeli Njema\u010dkih filmskih nagrada.<\/p>\n

ORAY<\/strong><\/p>\n

Oray poku\u0161ava biti bolja osoba, ali njegov san da bude dobar musliman i savr\u0161en mu\u017e pada u vodu kad u sva\u0111i sa svojom \u017eenom triput izgovori \u201etalak\u201c – islamsku formulu za razvod braka. Ispunjen kajanjem, obra\u0107a se imamu koji nala\u017ee da se Oray i \u017eena razdvoje na tri mjeseca. Ne\u017eeljeni prekid na\u0161 junak koristi da bi oti\u0161ao u K\u00f6ln i zapo\u010deo novi \u017eivot. Tamo pronalazi posao na buvljaku, ali i novu vjersku zajednicu koju vodi mladi imam Bilal. Oray uskoro i sam po\u010dne propovijedati te postane omiljen, naro\u010dito me\u0111u mla\u0111im \u010dlanovima zajednice, \u0161to kod imama Bilala izazove zavist. Kada Burcu iznenada posjeti mu\u017ea, oboje uvide da im je pauza godila. Jo\u0161 uvijek se vole. Stoga Oray moli Bilala za savjet, ali Bilal zastupa stro\u017ee tuma\u010denje islamskog prava od imama u njegovoj biv\u0161oj zajednici: izgovaranje \u201etalaka\u201c ne podrazumijeva pauzu, nego kona\u010dnu rastavu. Oray je rastrgan izme\u0111u svoje ljubavi prema vjeri i svoje vjere u ljubav. Filmski debitant Mehmet Akif B\u00fcy\u00fckatalay u dokumentaristi\u010dkom stilu prikazuje \u017eivot mladih migranata u procjepu izme\u0111u modernosti i tradicije, te suo\u010davanje pojedinca sa slo\u017eenim sustavom religije. Oray <\/em>je na ovogodi\u0161njem Berlinaleu osvojio nagradu za najbolji filmski prvijenac, a hrvatsku premijeru imao je u sklopu natjecateljskog programa Motovun Film Festivala.<\/p>\n

RAZBIJA\u010cICA SUSTAVA<\/strong><\/p>\n

Bernadette ili Benni, kako \u017eeli da je zovu, nje\u017ena je djevoj\u010dica silne energije i ve\u0107 je postala \u201erazbija\u010dica sustava\u201c. Tako nazivaju djecu koja radikalno kr\u0161e sva pravila, protive se strukturama i malo-pomalo ispadnu iz svih modela pomo\u0107i za djecu i mlade u Njema\u010dkoj. Gdje god prihvate tu devetogodi\u0161njakinju, ubrzo je ponovno izbace. A Benni upravo na to i cilja, jer sve \u0161to \u017eeli je vratiti se ku\u0107i i biti s mamom! Ali Bianca se boji vlastite k\u0107eri i nije ni najmanje spremna nositi se s njezinom neura\u010dunljivo\u0161\u0107u. Gospo\u0111a Bafan\u00e9 iz slu\u017ebe za za\u0161titu djece poku\u0161ava sve \u0161to je u njezinoj mo\u0107i kako bi prona\u0161la stalno mjesto za Benni. Zapo\u0161ljava Michu, trenera za upravljanje gnjevom, kao Bennijevu \u0161kolsku pratnju i odjednom se pojavljuje tra\u010dak nade. Ho\u0107e li Michi uspjeti ono \u0161to nikome dosad nije po\u0161lo za rukom i kona\u010dno prodrijeti do Benni? Prema vlastitom vi\u0161estruko nagra\u0111ivanom scenariju Nora Fingscheidt stvara intenzivnu psiholo\u0161ku dramu o neobuzdanoj \u010de\u017enji djeteta za ljubavlju i za\u0161titom u kojoj mlada Helena Zengel ostvaruje nezaboravnu gluma\u010dku interpretaciju. Film ujedno opisuje i neumorne poku\u0161aje odgojitelja\/ica da djeci koja nepredvidivim ispadima predstavljaju prijetnju sebi i drugima pru\u017ee perspektivu, oslanjaju\u0107i se na po\u0161tovanje, povjerenje i pouzdanje. Dobitnik Srebrnog medvjeda (nagrada Alfred Bauer) te njema\u010dki kandidat za Oscara prikazan je na brojnim me\u0111unarodnim filmskim festivalima a hrvatsku premijeru imao je na Vukovar Film Festivalu gdje je osvojio glavnu nagradu Zlatni \u0161lep za najbolji dugometra\u017eni igrani film.<\/p>\n

OBI\u010cNA \u017dENA <\/strong><\/p>\n

Potresna i briljantno re\u017eirana drama snimljena prema istinitom doga\u0111aju. Film prikazuje sudbinu Njemice turskih korijena Hatun Ayhrun S\u00fcr\u00fcc\u00fc i njezinu borbu za slobodan, samoodre\u0111en \u017eivot usprkos \u017eestokom otporu vlastite obitelji. Hatunina bra\u0107a ne \u017eele prihvatiti njezin \u017eivotni stil, pa vrije\u0111anja i prijetnje postaju sve grublji. Mlada \u017eena na kraju podnosi prijavu protiv najstarijeg brata, vi\u0161e se ne osje\u0107a sigurno kod ku\u0107e i s djetetom odseli kod prijateljice. Obitelj istovremeno poku\u0161ava prona\u0107i \u017eenu za brata, koji \u0107e se pretvoriti u ubojicu. Mladu Turkinju Melek u samo nekoliko tjedana uspiju preodgojiti u strogu muslimanku. Ona postaje dio plana: nakon Hatunine smrti preuzet \u0107e malenog dje\u010daka i brinuti se o njemu. Zatim se dogodi ubojstvo. Vi\u0161e od 5.000 \u017eena godi\u0161nje \u017ertve su tzv. ‘ubojstava iz \u010dasti’, koje po\u010dine mu\u0161ki \u010dlanovi njihove obitelji zbog sumnje da su obe\u0161\u010dastile obiteljsko ime. Njema\u010dko-ameri\u010dka redateljica Sherry Hormann poznata je po beskompromisnim filmovima sa sna\u017enim feministi\u010dkim pe\u010datom, me\u0111u kojima se isti\u010du Pustinjski cvijet<\/em> (Desert Flower, <\/em>2009.<\/em>), biografska drama o genitalnoj mutilaciji inspirirana \u017eivotom somalijske manekenke Waris Dirie i 3096<\/em> (2013.) dramatizacija podjednako uznemiruju\u0107e istinite pri\u010de Natasche Kampusch nazvana prema broju dana koje je potonja provela u zato\u010deni\u0161tvu. Njezin najnoviji film Obi\u010dna \u017eena<\/em> prikazan je na presti\u017enom Tribeca Film Festivalu a na ovogodi\u0161njoj dodjeli Njema\u010dkih filmskih nagrada bio je nominiran za najbolju fotografiju.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>GUNDERMANN<\/strong><\/p>\n

Film je utemeljen na \u017eivotu slavnog isto\u010dnonjema\u010dkog rock kantautora Gerharda \u201eGundija\u201c Gundermanna (1955-1998) i njegovoj suradnji s tajnom policijom DDR-a Stasi<\/em>. Gundi je bio poznat po svojim inteligentnim, melankoli\u010dnim stihovima koji su bili pro\u017eeti dru\u0161tvenom kritikom. Tijekom cijele svoje glazbene karijere nastavio je raditi kao bagerist jer je smatrao kako bi njegova glazba ina\u010de izgubila svoju autenti\u010dnost. Nakon ujedinjenja Njema\u010dke stekao je kultni status, pogotovo kod Isto\u010dnih Nijemaca koji su se osje\u0107ali izgubljeno u novoj dr\u017eavi i s nostalgijom prisje\u0107ali starih dana. On je pjesnik, klaun i idealist koji sanja, nada se, voli i bori. On je uhoda koju uhode. Rastreseni borac za bolji svijet koji ne zna bolje. Gundi je heroj i antiheroj, hodaju\u0107a kontradikcija, simbol nekada\u0161nje Isto\u010dne Njema\u010dke. Gundermann<\/em> je podjednako film o ljubavi i glazbi, kao i o potiskivanju te suo\u010davanju s vlastitom krivnjom. Andreas Dresen jedan je od najcjenjenijih i najuspje\u0161nijih suvremenih njema\u010dkih redatelja a retrospektivu njegovih nagra\u0111ivanih ostvarenja doma\u0107a publika imala je priliku vidjeti na 14. Zagreb Film Festivalu, tako\u0111er u suradnji s Goethe-Institutom. Njegov najnoviji film Gundermann <\/em>fascinantan je portret nesvakida\u0161nje li\u010dnosti ispri\u010dan u krajnje realisti\u010dnoj maniri, a stilski se oslanja na njegove prethodne filmove koji su uvijek fokusirani na \u2018obi\u010dne\u2019 ljude i njihove \u2018male\u2019 sudbine, zbog \u010dega ga podjednako vole i kriti\u010dari i publika. Apsolutni pobjednik ovogodi\u0161njih Njema\u010dkih filmskih nagrada Gundermann<\/em> je osvojio \u010dak \u0161est Lola u kategorijama najbolji film, najbolja re\u017eija, najbolja mu\u0161ka glavna uloga, najbolji scenarij, najbolja scenografija i najbolja kostimografija.<\/p>\n

DJELO BEZ AUTORA<\/strong><\/p>\n

Mladi umjetnik Kurt Barnert upoznaje ljubav svog \u017eivota, studenticu Elizabeth, s kojom se uskoro vjen\u010da. Netom prije izgradnje Berlinskog zida par uspijeva pobje\u0107i iz DDR-a u Saveznu Republiku Njema\u010dku. Ali, time za Kurta ne po\u010dinje miran \u017eivot \u2013 previ\u0161e ga mu\u010de traume iz djetinjstva i mladosti koje je pretrpio za vrijeme vladavine nacista i SED-a. Nakon brojnih poku\u0161aja kona\u010dno mu polazi za rukom naslikati platna kojima uspijeva prebroditi vlastita iskustva i utjeloviti do\u017eivljaje cijele jedne generacije. Kurtovu sre\u0107u, me\u0111utim, zasjenjuje te\u017eak odnos s kompleksnim tastom, profesorom Seebandom jer on snosi podosta krivice za va\u017ene doga\u0111aje u Kurtovu \u017eivotu… Turbulentan prikaz triju desetlje\u0107a njema\u010dke povijesti prepune kolektivnih i osobnih trauma, pri\u010da je o mo\u0107i umjetnosti i odricanjima koja postajanje umjetnikom zahtijeva. Epska drama o umjetnosti, ljubavi i politici inspirirana je \u017eivotnom pri\u010dom slavnog njema\u010dkog slikara Gerharda Richtera. Florian Henckel von Donnersmarck svojim debitantskim filmom \u017divot drugih<\/em> preko no\u0107i se prometnuo u klju\u010dnu figuru suvremene njema\u010dke kinematografije, osvojiv\u0161i Oscara za najbolji strani film i rekordnih sedam Njema\u010dkih filmskih nagrada. Film Djelo bez autora <\/em>imao je svjetsku premijeru na pro\u0161logodi\u0161njoj venecijanskoj Mostri gdje je konkurirao za Zlatnog lava. Bio je nominiran za nagrade Oscar i Zlatni globus u kategoriji najbolji strani film, kao i za Oscara u kategoriji najbolja fotografija. Time je postao drugi njema\u010dki film u povijesti koji je nominiran za Oscara u vi\u0161e kategorija (prvi je bio Das Boot <\/em>Wolfganga Petersona iz 1981. godine).<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0Goethe Institut<\/a><\/strong>]<\/p>\n