Primaju\u0107i Zlatnog lava na 76. Venecijanskom filmskom festivalu (gdje je film pozdravljen osmominutnom ovacijom), Todd Phillips je zahvalio izdava\u010dkoj ku\u0107i DC Comics i studiju Warner Bros na \u201eizlasku iz zone komfora\u201c i hrabrijem, nekonvencionalnom pristupu s reimaginacijom legendarnog zlikovca.<\/p>\n
Film je ve\u0107 na po\u010detku kino distribucije ostvario impresivnu zaradu a dojmovi su podijeljeni: od vje\u010dno razo\u010daranog Guardiana i kriti\u010dara portala Rotten Tomatoes, koji filmu zamjeraju pretencioznost, ozbiljnost s \u201eneozbiljnim\u201c materijalom, preglumljavanje i eksplicitno nasilje netipi\u010dno za adaptacije stripova do odu\u0161evljenih filmofila \u2013 kriti\u010dara, redatelja (primjer Michaela Moorea; proglasio je Jokera remek-djelom i najva\u017enijim ovogodi\u0161njim filmom za Amerikance, naciju koju je u svojem najpoznatijem uratku prikazao sukladno hrvatskom nazivu \u2013 ‘Ludi za oru\u017ejem’ (2002.) \u010diji se glavni motiv, u nijansama, zrcali u pozadini ‘Jokera’) i publike koja film nagra\u0111uje visokom ocjenom 9\/10 na IMDB-u i 90% na Rotten Tomatoes.<\/p>\n
<\/p>\n
Joker ; Fotografiju ustupio Blitz<\/p>\n
Dakle, prigovori na film sinkronizirani su s citatom (mo\u017eda) najcjenjenijeg filmskog Jokera \u2013 za\u0161to tako ozbiljno? A za\u0161to ne? Vratimo se nakratko uvodu – ‘Joker’ Todda Phillipsa doista je radikalan izlazak iz zone komfora za DC Comics i Warner Bros. Obo\u017eavatelji goti\u010dke fantazije Tima Burtona (‘Batman’; 1989., ‘Batman se vra\u0107a’; 1992. – moji osobni favoriti kad su ekranizacije ‘Batmana’ posrijedi) i ambicioznog akcijskog trilera Christophera Nolana (trilogija: ‘Batman: Po\u010detak’ (2005.); ‘Vitez tame’ (2008.) i ‘Vitez tame: Povratak’ (2012.))\u00a0 vjerojatno \u0107e biti zate\u010deni brutalnom zavr\u0161nicom. Nolanova trilogija sve je Batmanove bitke iznijela u PG-13 formatu, bez kapi krvi i bez vulgarizama. Mo\u017eda zbog nagla\u0161ene sterilne note nije moj favorit unato\u010d jakim ulogama negativaca (Cillian Murphy, Liam Neeson, Tom Hardy i naravno, Heath Ledger) koji su Nolanove filmove u\u010dinili boljima nego \u0161to to oni realno jesu. Phillipsov film ne zazire od nasilja i ne gradi napetost zabavnim akcijskim sekvencama.<\/p>\n
‘Joker’ je izvanredna studija mentalne bolesti i raspada li\u010dnosti. Fragilni Arthur Fleck, gra\u0111anin Gothama koji zara\u0111uje za \u017eivot kao klaun tvrtke Haha’s i pre\u017eivljava fantaziranjem da \u0107e se proslaviti kao veliki scenski komi\u010dar, postaje kolateralna \u017ertva svojih \u017eivotnih okolnosti. Mentalni poreme\u0107aj koji se manifestira mani\u010dnim napadima smijeha; zlostavljanje i zanemarivanje u svakom obliku \u2013 od majke, kolega na poslu, uli\u010dnih huligana –\u00a0 svaka pogre\u0161na nota od njega \u0107e napraviti ikonu kaosa. Uz ludilo koje prati (anti)junaka, od po\u010detka smo upoznati sa sveop\u0107im neredom i nepravdom u Gothamu osamdesetih: izra\u017eena klasna nejednakost (prosvjed smetlara, ukidanje sredstava dr\u017eavnim institucijama), verbalno i fizi\u010dko nasilje, osje\u0107aj bezna\u0111a… Glavna vijest u gradu je kandidatura Thomasa Waynea za gradona\u010delnika no gra\u0111ani mu ne iskazuju potporu jer je stereotipni predstavnik bogata\u0161ke elite. Majka Arthura Flecka biv\u0161a je zaposlenica tvrtke Wayne i ovdje se krije vrlo zanimljiv podzaplet kojim \u0107e \u017eivotna putanja Arthura Flecka ostati vezana uz dje\u010daka Brucea Waynea, jo\u0161 jedne (budu\u0107e) podvojene li\u010dnosti sklone vigilantizmu. Film je pri\u010da o porijeklu Jokera no Phillips ne zaboravlja da je dijelom jedne (jo\u0161) ve\u0107e pri\u010de.<\/p>\n
Scenaristi\u010dka rje\u0161enja vrlo su uvjerljiva, dr\u017ee pozornost no publiku \u0107e zarobiti pojava Joaquina Phoenixa koji je ponovno dokazao da je gluma\u010dka liga za sebe (rijetko koji filmofil ne\u0107e se slo\u017eiti da je Phoenix u ku\u0107noj zbirci ve\u0107 trebao imati barem tri zlatna kipi\u0107a). Njegova izvedba nastavlja se na onu legendarnu Heatha Ledgera (Vitez tame, 2008.) no obzirom da su kontekst radnje i filmski formati vrlo razli\u010diti, usporedba bi bila nepo\u0161tena. Ledgerov Joker mo\u017eda je uvjerljiviji kao mastermind kriminalne organizacije, Phoenixov lik \u017ertva je okolnosti – film sugerira da je njegova uloga kao simbola politi\u010dkog otpora puka slu\u010dajnost. \u0160to opet nije u kontradikciji s Jokerovim anarhisti\u010dkim kredom u ‘Vitezu tame’.\u00a0<\/p>\n
Zanimljiva epizodna uloga je Robert De Niro kao komi\u010dar Murray; njegov televizijski stand up show izvor je fantazije i optimizma za Arthura ali i kona\u010dna destinacija za preobra\u017eaj u Jokera.<\/p>\n
De Nirova prisutnost, osim gluma\u010dke, ima i simboli\u010dku vrijednost. Phillips je kao glavne inspiracije za svoj film naveo dva kultna ostvarenja Martina Scorseseja, s De Nirom u glavnoj ulozi: ‘Taksist’ (1976.) i ‘Kralj komedije’ (1982.). Pored toga, inspiraciju je prona\u0161ao u klasicima ‘Serpico’ (1973.), ‘Let iznad kukavi\u010djeg gnijezda’ (1975.) i ‘Paklena naran\u010da’ (1971.). Neobi\u010dni predlo\u0161ci za adaptaciju stripa iz fran\u0161ize o superjunaku no svakako su pridonijeli kvaliteti i originalnosti djela. Odre\u0111ene scene evociraju sli\u010dnu notu crnog humora kao recimo, ‘Ameri\u010dki psiho’ (2000.), vrlo odva\u017eno za film s blockbuster potencijalom.<\/p>\n
Uz sve superlative kojima mo\u017eemo opisati Phillipsovo ostvarenje (od gluma\u010dke virtuoznosti Phoenixa, dojmljive scenografije i kinematografskog rada Lawrencea Shera) tu je i neizostavan dru\u0161tveni komentar. O mentalnoj bolesti i bolesnima, kulturi ismijavanja. O temi se mnogo pi\u0161e u medijima, naj\u010de\u0161\u0107e u rubrici crne kronike (primjerice, vijesti o samoubojstvima slavnih koji su dulji period bolovali od depresije: gluma\u010dki velikan Robin Williams, rock zvijezde Chris Cornell i Chester Bennington). Na\u017ealost, jedan od (sada trojice) legendarnih filmskih Jokera, Heath Ledger preminuo je u dvadeset i osmoj godini \u017eivota usred reakcije na lijekove za depresiju i nesanicu. Mentalno zdravlje zanimljivo je medijima samo u kombinaciji s mrtvim zvijezdama. Ili, okrenete li listove \u017eenskih \u010dasopisa; popularne Instagram profile, YouTube kanale – nai\u0107i \u0107ete na mno\u0161tvo \u201egood vibes only\u201c preporuka za samoozdravljenje koje ne nude ni\u0161ta osim banalne sugestije da navu\u010dete svoje sretno lice. Film se obra\u010dunava s trivijalnim poimanjem mentalnih poreme\u0107aja, zauzima empati\u010dan stav (primjerice, scena gdje vidimo isje\u010dak iz Arthurova dnevnika \u2013 \u201eKod mentalne bolesti najgore je \u0161to svi o\u010dekuju da se pona\u0161a\u0161 kao da je nema\u201c, u jednom slovu ironi\u010dno je ucrtan smje\u0161e\u0107i emotikon).\u00a0<\/p>\n
Nadalje, Arthurov dnevnik ujedno je i bilje\u017enica potencijalnih \u0161ala za nastupe. \u010cesto ponavlja opservaciju da \u0161ale o seksu dobro prolaze – Arthur to zaklju\u010duje obilaze\u0107i uspje\u0161ne stand up komedije. Imaju\u0107i na umu aktivisti\u010dku notu filma, dalo bi se protuma\u010diti kao elegantna kritika seksizma i opsjednutosti seksom u mainstream medijima.<\/p>\n
U kona\u010dnici, nasilje. Verbalno, fizi\u010dko, obiteljsko, seksualno, politi\u010dko. Iako smje\u0161ten u osamdesete, prije ere pametnih telefona i svih nuspojava tog proizvoda, Phillips je na\u0161ao dobar na\u010din da u pri\u010du ugradi i obrazac cyberbullyinga (reprodukcija snimke Arthurovog nastupa).\u00a0<\/p>\n
Nasilje zaga\u0111uje Gotham i dobiva svoju ikonu (ili maskotu, kako se uzme) u ‘Jokeru’. Velikom dijelu ameri\u010dke publike, film \u0107e biti podsjetnik i goru\u0107e upozorenje na tragedije masovnih pucnjava (npr. poznata pucnjava na projekciji filma ‘Vitez tame:Povratak’, u Coloradu 2012.). Najve\u0107a kontroverza Jokera strah je od imitatora, potencijalnih patnika koji \u0107e u filmu na\u0107i utjehu i poziv da jo\u0161 bolju utjehu potra\u017ee sa sa\u010dmaricom na nekom javnom mjestu. No film nije puko glorificiranje vigilantizma i nasilja (kako sugeriraju neki kriti\u010dari) ve\u0107 naprotiv, u zavr\u0161nom antiklimaksu, \u017ertva kroz nasilje postaje karikatura (simbol otpora u kojeg ne vjeruje). Po\u010detni vigilantizam samo je korak prema potpunoj pomr\u010dini i (samo)uni\u0161tenju lika. Zanimljivo, stvari druk\u010dije funkcioniraju kod njegovog nemesisa Batmana no on zato i jest superjunak. Supermo\u0107 koja bi Arthura Flecka spasila od transformacije u Jokera nije uobli\u010dena u neko superoru\u017eje ve\u0107 empatiju dru\u0161tva. Film to nedvosmisleno poru\u010duje.<\/p>\n
Za\u0161to ne bismo bili ozbiljni s temom? ‘Joker’ odli\u010dno funkcionira kao psiholo\u0161ka drama, stripovska fikcija, egzistencijalni horor i sve navedeno u kombinaciji. Todd Phillips je napravio va\u017ean film, pogledajte ga. \u0160ala je doista ubojita.<\/p>\n
Iva Esterajher<\/strong><\/p>\n