{"id":39123,"date":"2019-05-06T14:26:24","date_gmt":"2019-05-06T12:26:24","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=39123"},"modified":"2019-05-09T13:42:02","modified_gmt":"2019-05-09T11:42:02","slug":"film-profesor-i-ludak-biografski-osvrt-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=39123","title":{"rendered":"FILM: PROFESOR I LU\u0110AK, biografski [osvrt Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

The Professor and the Madman (2019.)<\/strong>
\nRedatelj: Farhad Safinia
\nGlume: Mel Gibson, Sean Penn, Natalie Dormer\u2026<\/p>\n

Urednik akademskog izdanja bez akademskog zvanja<\/strong><\/p>\n

U ulici Banbury u Oxfordu, koja od St. Gilesa i sjevernog ulaza u University Parks vodi do predgradja Summertown, pred ulazom u jednu ku\u0107u postavljena je plo\u010da (vidi sliku) s natpisom da je u njoj \u017eivio Sir Murray, urednik prvog Oxfordskog rje\u010dnika. Ku\u0107u i Plo\u010du vidjela sam za boravka u Oxfordu u travnju ove godine, a pro\u0161li tjedan gledala sam film o tom \u010dovjeku i njegovom pothvatu. Od ku\u0107e u kojoj je \u017eivio u poticajnom obiteljskoj zajednici zna\u010dajnije je zdanje koje je sagradio unutar posjeda, radni prostor, neke vrste ‘scriptorium’ u kojem je skupljao i sredjivao obimnu leksi\u010dku gradju.<\/p>\n

<\/p>\n

Profesor i lu\u0111ak ; Fotografiju ustupio Blitz Film i Video<\/p>\n

Oxfordski rje\u010dnik predstavlja svjetski pojam, ali u vrijeme kad je Murray krenuo bio je to projekt s vi\u0161e ciljeva nego mogu\u0107nosti za realizaciju, pa ga je trebao preuzeti netko s entuzijazmom ja\u010dim od akademskih kvalifikacija i metoda.<\/p>\n

Bilo je razumljivo da se Veliki rje\u010dnik engleskog radio u okviru poznatog Sveu\u010dili\u0161ta u Oxfordu, ali kuriozitet je da urednik Murray nije imao formalnu naobrazbu. U odnosu na dana\u0161nje doma\u0107e ‘samoznalce’ (koji su diplomu skloni kupiti ili kopirati \ud83d\ude42 ), Murray je pred akademskim povjerenstvom otvoreno iznio taj nedostatak, ali ih je pokazanim znanjem uvjerio da je kvalificiran za povjereni zadatak.<\/p>\n

I unutar oxfordske akademske sredine bilo je krutosti i isklju\u010divosti, ali \u010dinjenica da mu je taj mandat ipak dodijeljen govori o potencijalu tih intelektualnih krugova u prevladavanju vlastitih predrasuda. Uz ovu, kandidat je, u odnosu na ‘ukus’ tada\u0161nje engleske elite, imao i druge ‘obstacles’ (vidi Oxford Dictionary \ud83d\ude42 ). Bio je \u0160kot i nije nastojao prikriti ‘\u0161kotski’ naglasak u govoru, ali tim vi\u0161e isti\u010de se sposobnost izdava\u010dkog povjerenstva da usmjerenjem na cilj zanemari sporedne kriterije.<\/p>\n

Cilj je bio gigantski, a u tijeku rada postaje jasno, gotovo nadljudskog opsega. Sastaviti potpuni, cjeloviti, sveobuhvatni rje\u010dnik engleskog u kojem bi bile ne samo sve rije\u010di, ve\u0107 i njihov povijesni nastanak i razvoj. Uz znanstvene i leksi\u010dke strasti, bilo je u tom pothvatu i politi\u010dkih aspiracija imperijalne sile koja se i na ovaj na\u010din \u017eeli istaknuti u tada\u0161njem kolonijalnom svijetu. A o\u010dekivanja su i u pogledu komercijalnog rezultata izdanja, pa se neki zagovornici brzih i skra\u0107enih verzija negativno upli\u0107u u iscrpni Murrayev pristup. Projekt se odu\u017eio i uvjetno realizirao nakon sedamdesetak godina od inicijative, ali je, uz sve suradnike i druge autore, ostao vezan uz Murrayovo ime.<\/p>\n

Filmski rje\u010dnik i casting<\/strong><\/p>\n

Rije\u010di koje se isti\u010du u ovom filmskom izdanju su dramatika, idealizacija i (u nekoliko scena) patetika. Mel Gibson uvjerljiv je Murray. Sna\u017ean i pouzdan, mu\u017eevan ali nje\u017ean, izdr\u017eljiv i beskompromisan, (s onom bradom li\u010di na Karla Marxa :)), kao da je u viktorijanski epicentar znanja prenesen iz anti\u010dkog mita. Ameri\u010dki lu\u0111ak koji mu poma\u017ee je Sean Penn, koji pod redateljskom palicom i internaliziranim prizorima Jacka Nicholsona iz ‘Kukavi\u010djeg gnijezda’, maniristi\u010dki glumi u za to ‘stvorenim’ scenama. Zamjetna uloga je Murrayeve \u017eene Ade (Jennifer Ehle), koja utjelovljuje paradigmu \u017eene iza (to jest, uz rame) uspje\u0161nog mu\u0161karca. Supruga i majka svojim odricanjem omogu\u0107uje mu\u017eev rad na \u017eivotnom projektu, a kad u odre\u0111enim okolnostima poka\u017ee slabost konvencionalnu, dobiva \u0161ansu iskupiti se ‘podvigom’. Ali istup Murrayove \u017eene pred Sveu\u010dili\u0161nim vije\u0107em ne \u010dini se presudan za njegov ostanak na tom projektu, ve\u0107 je rezultat drugih upliva. I drugi dramati\u010dni prizori nastoje na stvaranju efektnih obrata. Svjedo\u010denje udovice slu\u010dajno ubijenog (Natalie Dormer) na sudu, s detaljima bra\u010dnog \u017eivota, ako je i utemeljen na sudskim zapisima, vi\u0161e potvr\u0111uje strpljivost sudskog vije\u0107a nego donosi obrat, a filmska svrha im je upoznati njenu teenagersku k\u0107erku s pravim likom mrtvoga oca. Jo\u0161 jedan pjesni\u010dki detalj, zapravo rebus koji postavi tek pismena \u017eena svome u\u010ditelju (zlo\u010dincu i dobro\u010dinitelju), detalj koji neko vrijeme podi\u017ee napetost kao zagonetka s oznakom mjesta zakopanog blaga, ispu\u0161e se u poetskom razrje\u0161enju.<\/p>\n

<\/p>\n

Tabla u Oxfordu – Foto Berislav Bu\u010da<\/p>\n

Zanimljiv je i lik na\u010delnika umobolnice (Stephen Dillane), koji se u po\u010detku \u010dini humanim i razumnim \u010dovjekom na osjetljivom mjestu, ali se u \u017earu vlastite te\u017enje za ‘znanstvenim postignu\u0107em’ razvija u neke vrste psihijatrijskog Dr. Hydea.<\/p>\n

Bolja polovica filma<\/strong><\/p>\n

Prvi dio filma umjereniji je u pogledu teatralizacije. Pratimo institucije i osobnosti kojima je stalo do funkcije koje vr\u0161e vi\u0161e od izra\u017eavanja statusa i zastra\u0161uju\u0107ih ingerencija. Sud ne osudi neura\u010dunljivog ubojicu na smrt, ravnatelj umobolnice sa zanimanjem prati pona\u0161anje svojeg pacijenta, povjerenstvo Univerziteta dodijeli posao sposobnom \u010dovjeku\u2026 Epizoda kirur\u0161ke intervencije u umobolnici opravdava humani odnos prema lije\u010dniku ubojici, a i odnos prema \u017ertvi njegovog zlo\u010dina. Nisu to idealizirane situacije i likovi, ve\u0107 su u\u010dinjeni uvjerljivim u kontekstu. Tu su i ‘\u010disti’ negativci, me\u0111u njima nositelj danas dominantnog ‘marketin\u0161kog pristupa’ (Laurence Fox), ali ima i sporednih pozitivnih junaka koji uo\u010davaju i podupiru prave junake, a sami su spremni preuzeti odgovornost i ostati u pozadini (meni najdra\u017ei junaci \ud83d\ude42 ). To je u ovom slu\u010daju Steve Coogan (Stanley uz Olia u istoimenom filmu), koji svoj autoritet u Oxford Pressu koristi za podr\u0161ku Murrayu.<\/p>\n

Kazalo Filma<\/strong><\/p>\n

Prizori iz viktorijanskog Londona i Oxforda, institucijski interijeri, kao atraktivne ilustracije, te glavni i ‘pomo\u0107ni’ likovi u ostvarenju velikog projekta, a napose s\u00e2m Projekt, neizmjeran proces popisivanja, tuma\u010denja i ure\u0111ivanja pojmova, kreiranje cijelog jezi\u010dnog univerzuma, i to prije ra\u010dunalnih baza podataka i programa, intelektualni zadatak koji mo\u017ee ispuniti \u017eivot i \u017eivot ispuniti smislom, \u010dak i kad je ‘na rubu pameti’, predstavljaju klju\u010dne rije\u010di ovog filma i razlog da ga ‘pro\u010ditamo’.<\/p>\n

Ada Juki\u0107, Zagreb, 03. 05. 2019.<\/strong><\/p>\n

Informacije o filmu:<\/strong><\/h3>\n

Profesor i lu\u0111ak<\/strong>
\nFastnet Films, 22h22, Caviar Antwerp NV, 2019.
\nZvuk: Dolby Digital
\nFormat: 2,35:1
\nTrajanje: 124 min.
\nScenarij: John Boorman, Todd Komarnicki, Farhad Safinia i Simon Winchester
\nKnjiga: Simon Winchester
\nGlazba: Bear McCreary
\nJo\u0161 glume: Jennifer Ehle, Jeremy Irvine, Stephen Dillane, Eddie Marsan, Steve Coogan, Ioan Gruffudd\u2026<\/p>\n

Film je pogledan u kinu CineStar Branimir<\/a><\/em><\/p>\n

Profesor i lu\u0111ak \u2013 Facebook<\/strong><\/a>
\nThe Professor and the Madman \u2013 IMDb<\/strong><\/a><\/p>\n

Share<\/a><\/div>