5. Ve\u010der animacije – Pavao \u0160talter, jedan od velikana Zagreb filma,\u00a0<\/b>projekcija odabranih filmova uz razgovor o filmovima<\/b> odr\u017eati \u0107e se u srijedu 30.5.2018. u 19 sati u maloj dvorani kina Tu\u0161kanac.<\/p>\n
Peti<\/b>, 2\u201942” 1964., Zagreb film
\nMaska crvene smrti<\/b> (kore\u017eija s B. Ranitovi\u0107em), 9\u201942” 1969., Zagreb film
\nSedam plamen\u010di\u0107a<\/b>, 12\u201921” 1975., Zagreb film
\nIvica i Marica<\/b>, 10\u201935” 1980., Zagreb film
\nKu\u0107a br. 42<\/b>, 8\u20199\u2019’ 1984., Zagreb film
\nPosljednja stanica<\/b>, 4\u201955” 1987., Zagreb film.<\/p>\n
<\/p>\n
Kadrovi iz filmova, autor Pavao \u0160talter, producent Zagreb film ; Ustupila ASIFA<\/p>\n
Trajanje projekcije je oko 48 minuta, uvod u filmove dati \u0107e Ana-Marija Vidakovi\u0107 (redateljica i animatorica), koja je odabrala filmove, te pripremila najavni tekst.<\/p>\n
Projekt Ve\u010deri animacije organizira ASIFA Hrvatske uz nesebi\u010dnu podr\u0161ku Hrvatskog filmskog saveza, kina Tu\u0161kanac, producenata iz Hrvatske i financijsku podr\u0161ku Hrvatskog audiovizualnog centra.<\/p>\n
Sinopsisi filmova:<\/strong><\/p>\n Peti<\/b> Maska crvene smrti<\/b> Sedam plamen\u010di\u0107a<\/b> Ivica i Marica<\/b> Ku\u0107a br. 42<\/b> Posljednja stanica<\/b> Biografija autora:<\/strong><\/p>\n Pavao \u0160talter s crtanim se filmom prvi put susre\u0107e kao scenograf, 1958. godine, kad radi na filmu “Balada”, autora Ive Vrbani\u0107a. Kao re\u017eiser debitira 1964. godine, kada, u suradnji sa Zlatkom Grgi\u0107em, realizira svoj prvi autorski film “Peti”, prema vlastitom scenariju. Godine 1967. realizira, opet prema vlastitom scenariju, film “Kutije”, a 1970. zavr\u0161ava, u suradnji s Brankom Ranitovi\u0107em, film “Maska crvene smrti”, u kojem je, po prvi put na ovim prostorima, upotrebljena tehnika animacije slikanih povr\u0161ina.<\/p>\n Pavao \u0160talter ; Ustupila ASIFA<\/p>\n Istra\u017eivanje primjene slikarskih tehnika u animiranom filmu obilje\u017eava sve njegove filmove: seriju jednominutnih tzv. “mini\u0107a” (“Du\u0161a”, “Kubus” i “Konj”), “Sedam plamen\u010di\u0107a” iz 1975. godine i mo\u017eda najpoznatiji njegov film, “Ku\u0107a br. 42” iz 1984. godine, ra\u0111en prema staroj zagreba\u010dkoj fotografiji, u kojem se koristi izravnim nano\u0161enjem boje na cel, \u0161to stvara dojam prostornosti i tehnike kola\u017ea. Film se smatra jednim od zadnjih klasi\u010dnih ostvarenja Zagreba\u010dke \u0161kole crtanog filma. [izvor informacije ASIFA<\/strong><\/a>]<\/p>\n
\nHumoreska o ljudskoj tvrdoglavosti, prikazana kroz igru skladnog kvarteta i neuni\u0161tivog gnjavatora truba\u010da.<\/p>\n
\nPrema istoimenoj pri\u010di Edgar Allan Poe-a. Kuga hara \u010ditavim svijetom. Knez Prospero sa svojim dekadentnim dru\u0161tvom zatvara se u dvorac u kojem nastavlja orgije. No dvorski ples prekinut \u0107e zavodljiva dama , koja mami kneza sve dalje kroz rasko\u0161ne dvorane. Na kraju, u strasnom zagrljaju, Prospero otkriva da je tajanstvena go\u0161\u0107a zapravo kuga, koja tako uni\u0161tava i njegov \u017eivot i bri\u017eljivo \u010duvani dvorac.<\/p>\n
\nNa kr\u010devini u velikoj \u0161umi \u017eive u slozi djed Vjest i njegova tri unuka, stalno odr\u017eavaju\u0107i vatru na ku\u0107nom ognji\u0161tu, u kojoj je Svaro\u017ei\u0107, za\u0161titnik ku\u0107e. Njihov neprijatelj Vje\u0161tica boravi u mo\u010dvari i uspijeva ih lukavstvom prevariti i razoriti dom. Nova vatra na ognji\u0161tu vra\u0107a Svaro\u017ei\u0107a, koji uni\u0161tava Vje\u0161ticu.<\/p>\n
\nParodija istoimene klasi\u010dne pri\u010de; suvremeni Ivica i Marica, djeca izlo\u017eena potro\u0161a\u010dkom mentalitetu i suvremenom shva\u0107anju “odgoja”, susre\u0107u klasi\u010dnu vje\u0161ticu.<\/p>\n
\nPo\u017eutjela crno bijela fotografija gradskog trga s kraja pro\u0161log stolje\u0107a. Uz zvuk vergla pribli\u017eavamo se jednoj od ku\u0107a. U tom trenutku sve o\u017eivi, stanovnici, ku\u0107e i prolaznici. Vidimo stakleni izlog lokala, ljude za stolovima, \u017eene na prozorima, pekara u vratima, prolaznike i ljude koji ulaze i izlaze iz ku\u0107e. Svi oni postaju dio uli\u010dne scene, koju na kraju kamera jednog fotografa ponovo pretvara u po\u017eutjelu, crno bijelu fotografiju.<\/p>\n
\nSvijetlosni signal zaustavlja no\u0107ni vlak na maloj stanici i radnici izlaze da bi provjerili ispravnost kota\u010da i osovina. Ve\u010dina putnika spava, tek rijetki se prome\u0161kolje kad \u010duju lupkanje. Jedini koji zahtijevaju dodatnu provjeru su putnici u Pullmanovom vagonu. Vlak nastavlja svoje putovanje kroz no\u0107, no ispostavlja se da jedna osovina ispod Pullmanovog vagona ipak nije ispravna.<\/p>\n<\/p>\n
\nGodine 1986. prema vlastitom scenariju i crte\u017eima slovenskog ilustratora Marijana Man\u010deka realizira film “Ogledalce”, a 1987. godine prikazuje svoj animirani film “Posljednja stanica”, re\u017eiran prema scenariju Pere Kvesi\u0107a.
\nOsim po vlastitom autorskom radu, Pavao \u0160talter je poznat i po suradnji s drugim istaknutim autorima Zagreba\u010dke \u0161kole; kao scenograf sudjelovao je na pedesetak animiranih filmova. Posebno se izdvaja njegova vi\u0161egodi\u0161nja suradnja sa Zlatkom Bourekom (“Ma\u010dka”, “Love Story”, “Wiener Blut”), te Zlatkom Grgi\u0107em, Zdenkom Ga\u0161parovi\u0107em i Milanom Bla\u017eekovi\u0107em (\u010detvrta sezona serije “Profesor Baltazar”).
\nDobitnik je niza zna\u010dajnih doma\u0107ih i inozemnih nagrada i priznanja i bio je \u010dlan upravnog vije\u0107a Animafesta.<\/p>\n