”U na\u0161oj ku\u0107i stvaramo umjetnost”, ponavljao je tata Walt svojoj obitelji, usadiv\u0161i im to poput mantre, usred Sizifovski te\u0161ke produkcije Snjeguljice i sedam patuljaka – prvoga dugometra\u017enoga crtanoga filma u povijesti. Na izdisaju Velike depresije, jo\u0161 te davne 1934. tata Walt okupio je tajno sve svoje kreativce i pred njima sam odglumio cijeli film. Dotada\u0161nji crtani filmovi svodili su se uglavnom na petominutnu nisku gegova i njegovu su zamisao o dugometra\u017enoj crtanoj verziji besmrtne Grimmove bajke svi osim njegove velike djece do\u010dekali sa podsmijehom i nevjericom. ”Mo\u017eemo li \u010dovjeka rasplakati crtanim filmom?” ovim pitanjem tata Walt postavio je izazov pred svoju obitelj. Tri godine kasnije, nakon povijesne premijere Snjeguljice, mediji su eufori\u010dno izvje\u0161tavali kako je plakao \u010dak i Clark Gable.<\/p>\n
Prvi veliki izazov pred sebe je tata Walt postavio desetlje\u0107e ranije, kada je usred svoga najve\u0107ega poraza spao na pu\u010dku kuhinju. Njegova predanost detaljima i sklonost eksperimentiranju nisu izdr\u017eale rokove i prva mu je kompanija neslavno propala. Prije toga, kao komercijalni crta\u010d, zaradio je dovoljno da izgradi sliku o sebi. Posegnuo je za priru\u010dnikom o animaciji, osjetiv\u0161i neodoljiv poziv te tada moderne umjetnosti koja mu je nudila mogu\u0107nost da pre\u017eivi kao dje\u010dak. Viziju je u\u010dvrstio kratki povratak Marceline, bajkoviti gradi\u0107 na putu izme\u0111u New Yorka i L.A., mjesto gdje je prona\u0161ao ukradeno djetinjstvo. Ideje su nakon toga nadirale u bujicama i nije im se imalo smisla odupirati. Posudiv\u0161i kameru od \u0161efa po\u010dinje snimati crtane filmove. Sposobno\u0161\u0107u da svoje vizije sprovede u filmove postigao je ubrzo mitski status me\u0111u crta\u010dima. Ograni\u010den crta\u010d nije se nikada bojao tra\u017eiti bolje od sebe; bio je dovoljno pametan da obuzda ta\u0161tinu kada su u pitanju nadareni kreativci i iskusni poduzetnici neophodni za uspjeh o kakvome je sanjao.<\/p>\n
<\/p>\n
Blu Ray Snjeguljica i sedam patuljaka – Foto RJ<\/p>\n
Djetinjim entuzijazmom i jasnim argumentima zarazio bi sve oko sebe, postavljaju\u0107i izazove koje bude umjetnike. Okupio je oko sebe kreativce kojima je uzbu\u0111enje stvaranja umjetnosti bilo va\u017enije od novca. Zajedno s njima, tra\u017eio je i prona\u0161ao ono \u0161to nitko dotada nije ni pomislio, novu formu umjetnosti \u2013 dugometra\u017eni, pri\u010dom vo\u0111en film. Svjedoci tvrde da je posjedovao sjaj u o\u010dima kojega je nemogu\u0107e bilo ugasiti. Ekstrovert, gladan tenzija, nikada se nije predavao, uvijek ispred svega guraju\u0107i svoje ideje. No, kako i djetinji snovi imaju svoju cijenu, njegovu masku vedrine \u010desto je topila izmu\u010dena mra\u010dna du\u0161a. Pro\u017eivljavao je toliko toga u sebi i htio da i drugi to osjete gledaju\u0107i crtane filmove. Kroz svoja djela oslikavao je te\u0161ko djetinjstvo. Brutalni otac nije mu dozvolio biti djetetom pa je ga je mudri Walt odgodio i na njemu izgradio umjetnost, bogatstvo i svjetsku slavu koja ne blijedi vi\u0161e od pola stolje\u0107a otkako nas je napustio. I nakon povijesnoga trijumfa Snjeguljice i sedam patuljaka, te davne ’37. pa sve do pred svoju smrt, te ranohipijevske ’66., tata Walt svoj je studio uvijek do\u017eivljavao mjestom ra\u0111anja velike umjetnosti.<\/p>\n
Rokove, bankrot i zaradu uvijek je gurao u sjenu ideje i \u017eelje da je sprovede u vrhunsko umjetni\u010dko djelo. Za mitsku Snjeguljicu izra\u0111eno je vi\u0161e od 200 000 odvojenih crte\u017ea, \u0161to je od svakoga crta\u010da zahtijevalo dvanaest sati neprekidnoga crtanja na dan; nijedna scena i nijedan sloj nije u\u010dinjen u \u017eurbi. Walt nije srljao sa svojim umjetnicima \u010dak ni kada su ga nepunih 10 mjeseci prije premijere upozoravali kako jo\u0161 nijedna scena nije kompletirana. Svoje crta\u010de odista je dr\u017eao svojom obitelji, sve dok mu dio njih nije uzvratio \u0161trajkom, zajedno sa \u010ditavom vojskom njegovih radnika. Sra\u010dunali su da je zara\u0111ivao i do sto puta vi\u0161e od nekih svojih radnika. Iscrpljivao je svoje kreativce \u010dak i vikendom, uzimaju\u0107i im slavu i novac, dok je sve ostale djelatnike smatrao manje va\u017enima, tuma\u010de\u0107i to nu\u017enom hijerarhijom. U njegovome carstvu, samo su pripadnici kreativnoga tima i strate\u0161koga poslovnoga pogona mogli priu\u0161titi odlazak u luksuznu kantinu i opu\u0161tanje na bazenu.<\/p>\n
Roy, njegov stariji brat, vjerovao je u Waltov entuzijazam, postavljaju\u0107i se kao za\u0161titnik djetetu \u010dak i kad se ono pona\u0161alo poput tiranina. Sa svojim crta\u010dima nije vi\u0161e igrao odbojku. Mickey Mouse, njegov alter ego, osvanuo je na \u0161trajka\u0161kim plakatima, zadaju\u0107i mu udarce od kojih se nikada nije opravio, niti ih je u potpunosti shvatio. ”Kod mene nema otkaza”, re\u010denica je koju je prestao izgovarati. U doba igre i umjetnosti, pazio bi na ruke svojih crta\u010da poput opsesivnoga roditelja; nakon \u0161trajka, nije se vi\u0161e zaustavljao po hodnicima. Povla\u010dio se u svoje odaje i ondje vi\u0161e izgarao nego stvarao. Nije vi\u0161e osobno pronalazio me\u0161tre koji \u0107e njegove kreativce podu\u010davati ekspresionizmu, kubizmu, anatomiji, divnim pogodnostima technicolora i gluma\u010dkoj ekspresiji. Nije vi\u0161e dovodio \u017eivotinje u studio, balerine za pokrete, poput one po kojoj su kreirali Snjeguljicu, nije se vi\u0161e bavio svjetlom i sjenom, niti glumcima za patuljke; tim animatora nije vi\u0161e slao na te\u010daje glume, niti je zajedno s njima prou\u010davao lica u ogledalu.<\/p>\n
Nije vi\u0161e bilo eksperimentiranja kao prilikom stvaranja Fantazije (1940.), kada je dovukao vrhunske znanstvenike da se djetinje zaigraju po pitanju svemira i \u010duvene skladatelje koje je, vode\u0107i pri\u010du iz realizma u nadrealizam, poveo gdje nikada ranije nisu bili. Nije se vi\u0161e odu\u0161evljavao, kao kad su stvaraju\u0107i Pinokija, posvjedo\u010dili prvim animiranim podvodnim scenama. Anatomije \u017eivotinja za Bambija i Dumba nisu se vi\u0161e prou\u010davale uz njegovo pjevu\u0161enje. Eksperimentacija koja krasi spomenutih prvih pet dugometra\u017enih crti\u0107a odredila je Waltovo kreativno zlatno doba, nakon kojega se on vi\u0161e nije igrao umjetnosti, ve\u0107 se bavio prozivanjem komunista u svojim redovima i uvijek iznova mrmljao kako minijaturnim Oscarima omalova\u017eavavaju crtane filmove kao umjetni\u010dku formu. Jo\u0161 usred njegovoga Zlatnoga doba, produkcije dugometra\u017enih crtanih filmova postale su neizdr\u017eivo skupe. Prijetnje bankrotom natjerale su ga da se na\u0111e djetetom u televizijskoj produkciji; uvijek svjestan da sat otkucava, zatvorio se u hotelskoj sobi u New Yorku i prona\u0161ao sebe u dokumentarcima o \u017eivotinjama, zapo\u010dev\u0161i niz sa izvrsnim Seal island, nadahnutom pri\u010dom o tuljanima. Serijalom o slavnome Davy Crocketu stvorio je jedan od prvih masovno obo\u017eavanih televizijskih fenomena, dok ga je opsjednutost\u00a0 vlakovima \u2013 igra\u010dkama koje nikada nije imao, vratila u djetinjstvo, onda kada mu je ono najvi\u0161e zatrebalo.<\/p>\n
Slavni Salvador Dali prvi je primijetio da takva perfekcija ne pripada modelima; perfekcija kakvu ne mo\u017eemo na\u0107i u stvarnome svijetu dovela je do ra\u0111anja Disneylanda – mjestom kakvim svijet do\u017eivljavaju djeca. Od Parobroda Williea, iz davne 1928. kojim je svoga Mickeyja u\u010dinio besmrtnim globalnim fenomenom, preko niza revolucionarnih remek djela, pitanje koje si je naj\u010de\u0161\u0107e postavljao bilo je: ja sam \u010dovjek koji sam sanjao postati, a \u0161to sada? Supruga Lilian podarila mu je k\u0107er, drugu je posvojio, i njima za ljubav ekranizirao omiljenu im Marry Popins, i nakon toga, tek je jednom pred kraj svojih dana zastao na hodniku, osvrnuo se za svojim crta\u010dima i s osmijehom im uputio: ”Nastavite dobro raditi!”<\/p>\n
Branimir \u010caki\u0107 \/ Nikola \u0160imi\u0107 Tonin<\/strong><\/p>\n