{"id":33509,"date":"2017-11-11T17:57:22","date_gmt":"2017-11-11T16:57:22","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=33509"},"modified":"2019-10-27T22:27:17","modified_gmt":"2019-10-27T21:27:17","slug":"knjizevna-nagrada-goran-bujic-knjizevnici-novinari-2017-pise-nikola-simic-tonin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=33509","title":{"rendered":"KNJI\u017dEVNA NAGRADA GORAN BUJI\u0106 \u2013 KNJI\u017dEVNICI \u2013 NOVINARI 2017 [pi\u0161e Nikola \u0160imi\u0107 Tonin]"},"content":{"rendered":"

KNJI\u017dEVNA NAGRADA GORAN BUJI\u0106 \u2013 KNJI\u017dEVNICI NOVINARI ZADAR 2017. NAGRADA DONAT ZA KNJI\u017dEVNI DOPRINOS i NAGRADA ZA \u017dIVOTNO DJELO HKD i HKD Og. ZADAR 2017.<\/p>\n

Dobitnici nagrada<\/strong><\/p>\n

Hrvatsko knji\u017eevno dru\u0161tvo, Zadarski ogranak, pokrenulo je projekt dodjele nagrade koja nosi ime Gorana Buji\u0107a, novinara, pisca, urednika, koji nas je prerano napustio nakon te\u0161ke bolesti. Pokrenuo je i nagrade Donat za knji\u017eevni doprinos te Nagrade za \u017eivotno djelo.<\/p>\n

Vi\u0161e o ovom doga\u0111aju rekao nam je Nikola \u0160imi\u0107 Tonin, predsjednik Hrvatskog knji\u017eevnog dru\u0161tva Ogranak Zadar, koji je uz dnevni list “Zadarski list”, organizator dodjele nagrada.<\/p>\n

\"Goran<\/a>

Goran Buji\u0107 ; Ustupio N\u0160T<\/p><\/div>\n

“Potaknut izvornom idejom profesorice i knji\u017eevnice, \u017dakline Kutija, zajedno s njom dakako i uz nesebi\u010dnu pomo\u0107 i podr\u0161ku Zadarskoga lista, Hrvatskoga knji\u017eevnoga dru\u0161tva, Hrvatskoga knji\u017eevnoga dru\u0161tva Ogranak Zadar kojem sam na \u010delu, odlu\u010dili smo pokrenuti knji\u017eevnu nagradu u sje\u0107anje na Gorana Buji\u0107a: Goran Buji\u0107 – Knji\u017eevna nagrada – Knji\u017eevnici novina”, i nagrade \u201eDonat\u201c za knji\u017eevni doprinos uvidjev\u0161i potrebu za istom, te \u201eNagrade za \u017eivotno djelo\u201c ispravljaju\u0107i i nanesenu nepravdu prema nekim od autora koji su nepravedno zaobila\u017eeni a svojim su radom ostavili neizbrisiv i zna\u010dajan trag u kulturi, kulturnome \u017eivotu RH i izvan njenih granica. – ka\u017ee \u0160imi\u0107 Tonin te dodaje: “Nagrade \u0107e se dodjeljivati godi\u0161nje, 28. studenog na Goranov ro\u0111endan, a o nagradama \u0107e odlu\u010divati \u017eiri koji \u0107e se sastavljati za svaku teku\u0107u godinu.”<\/p>\n

Za ovu godinu \u017eiri su \u010dinili: \u017daklina Kutija, Nikola \u0160imi\u0107 Tonin, Erni Gigante De\u0161kovi\u0107, Valerio Orli\u0107. Nagrada se sastoji od diplome i umjetni\u010dke slike\/fotografije, eminentnih zadarskih umjetnika.<\/p>\n

Prilikom dodjele nagrade uprili\u010dit \u0107e se knji\u017eevna ve\u010der na kojoj \u0107e biti rije\u010di o stvarala\u0161tvu Gorana Buji\u0107a te nagra\u0111enih autora, uz bogat kulturno-umjetni\u010dki program<\/p>\n

O Goranu Buji\u0107u<\/strong> 28. studenoga 1955. u Zadru ro\u0111en je Goran Buji\u0107, pjesnik, kriti\u010dar, esejist i novinar. Osnovnu i srednju \u0161kolu poha\u0111ao je u Zadru, a studij komparativne knji\u017eevnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je na istom Sveu\u010dili\u0161tu magistrirao iz podru\u010dja filolo\u0161kih znanosti. Kao srednjo\u0161kolac radio je u Zadarkomercu te kao student u izdava\u010dkoj ku\u0107i Naprijed u Zagrebu. Jo\u0161 kao apsolvent po\u010deo je objavljivati \u010dlanke, dobiv\u0161i kolumnu TV fokus u Ve\u010dernjem listu 1979. godine. Knji\u017eevnu kritiku objavljuje u svim relevantnijim \u010dasopisima i novinama (Republika, Delo, Pitanja, Forum, Dometi, Dubrovnik, Quorum, Revija, Knji\u017eevna re\u010d, Polja, Dubrovnik, Zadarska revija, Zadarski tjednik, itd., vi\u0161e od 360 recenzija). Uvr\u0161ten je 1981. u Panoramu mlade hrvatske kritike. Pri\u010de objavljuje u vi\u0161e \u010dasopisa za knji\u017eevnost: Republika, Pitanja, Dubrovnik, Istra, Revija. Od prvih ratnih dana sura\u0111uje u Zadarskome listu, od pokretanja ove novine, gdje do posljednjeg trenutka biva urednikom kulture i priloga Donat. Od objavljenih knjiga zna\u010dajno mu je djelo magistarski rad \u017divot i djelo Josipa Juga \u0160ulji\u0107a, a posebnu pozornost na svoj rad privukao je romanom Zlatni \u0161ut (Zagreb, 1983.). Izbor iz poezije objavljen mu je u \u010dasopisima Dometi (1980.), Zadarska revija (1982.), Rival (1995.), Sokolar (1998.) itd. Svojim prikazima i osvrtima uvr\u0161ten je u panoramu Mlada hrvatska kritika, a tako\u0111er je uvr\u0161ten u Guju u njedrima – panoramu novije hrvatske fantasti\u010dne proze (Rijeka, 1980.) te u desetak drugih knjiga raznih autora. Goran Buji\u0107 preminuo je 5. srpnja 2011. godine.<\/p>\n

Knji\u017eevna nagrada \u2013 Goran Buji\u0107 \u2013 Knji\u017eevnici novinari<\/strong><\/h3>\n

Dra\u017eenu Stjepandi\u0107u<\/strong> Dra\u017een Stjepandi\u0107 ro\u0111en je u Br\u010dkom 1965., a od 1978. \u017eivi u Zagrebu gdje je zavr\u0161io osnovnu i srednju \u0161kolu, te zapo\u010deo studije.Pisao je za vi\u0161e od trideset razli\u010ditih tiskovina (ST, Panorama, Globus, Nacional, Ve\u010dernji i Jutarnji list, Arena\u2026) u vi\u0161e njih obavljao je i uredni\u010dke poslove (Polet, Imperijal, Zora, Pikado, Harahvati i portal Tjedno). Radio na radiju (Omladinski radio) i televiziji (HTV-emisija \u201cDobar dan\u201d urednik Goran Mili\u0107, TV Mre\u017ea-\u201cGlamourCaffe-urednik Sini\u0161a Svilan, na OTV-u je vodio autorsku emisiju \u201dKladionica je moja radionica\u201d. Objavio \u010detiri knjige: kriminalisti\u010dke romane \u201cFine mrtve manekenke\u201d(Polet izdanja, Zagreb, 2006.) i \u201eSkriva\u010di hrvatskog urana\u201c (Polet izdanja, Zagreb, 2008.), zbirku pjesama \u201cLegenda u no\u0107noj vodi\u201d (Meditor, Zagreb, 1996.) i biografiju Ive Pukani\u0107a \u201ePuki nacionale\u201c (V.B.Z., Zagreb, 2010.). Pri\u010da \u201cCome on Jura\u201d objavljena u zbirci pri\u010da \u201c\u017divi zid\u201d (V.B.Z., Zagreb, 2009.). Dugo godina bavio se glazbom, izdao dva samostalna albuma, LP i kasetu \u201cEinekleineRockMusik\u201d ( Slu\u0161aj najglasnije 1991.) i kasetu \u201cSuck me\u201d( Slu\u0161aj najglasnije 1994.). U dva navrata 1991. i 1993. nastupao na \u201cZagrebfestu\u201d. Skladbe su mu objavljene na nekoliko kompilacija.Samostalno ili u suradnji s nekolicinom poznatih izvr\u0161nih producenata organizirao brojne estradne priredbe. Pet puta u Hrvatsku dovodio Cioccolinu, organizirao \u201cNo\u0107 smijeha\u201d u prepunoj Tvornici\u2026 Sudionik Domovinskog rata od 1991. Nositelj medalja Spomenica Domovinskog rata i Oluja \u201995. Otac troje djece. Ima unuku Veroniku.<\/p>\n

Knji\u017eevna nagrada Goran Buji\u0107 \u2013 Knji\u017eevnici Novinari \u2013 Kategorija mladi<\/strong><\/h3>\n

Branimiru \u010caki\u0107u<\/strong> U Zadru je 14. listopada 1974. ro\u0111en Branimir \u010caki\u0107, knji\u017eevnik. U rodnom gradu zavr\u0161io je osnovnu i Srednju pomorsku \u0161kolu, a potom Visoku u\u010diteljsku \u0161kolu Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Nakon zavr\u0161ene pomorske \u0161kole nije se posvetio tom zvanju ve\u0107 knji\u017eevnosti, pisanju znanstveno-fantasti\u010dnih romana u kojima izma\u0161tava abecedu, brojeni sustav i glazbeni osmi\u0161ljaj. Talentirani je pisac, a uz to je dobar slikar i glazbenik. Objavio je do sada dva romana o zami\u0161ljenoj zemlji Ahviji: ‘Vanian’ (Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.), te ‘Arbov prolaz’ (Ka\u0161mir promet, Zagreb, 2004.). Za njegovo djelo, zami\u0161ljeno u sedam knjiga, postoji veliko zanimanje, pa \u010dak i ameri\u010dkih filmskih ku\u0107a za snimanje znanstveno-fantasti\u010dnih filmova. S Nikolom \u0160imi\u0107em Toninim objavio ve\u0107i broj filmskih kritika po raznim \u010dasopisima i portalima za film i kulturu. Bilje\u017ei ga izuzetan film: ‘Mali div’, nije to samo njegov uradak, uradak je to 100 % zadarski, zadarske ekipe. Zaposlenik Gradske knji\u017enice Zadar.<\/p>\n

Knji\u017eevna nagrada Goran Buji\u0107 \u2013 Knji\u017eevnici Novinari izvan RH<\/strong><\/h3>\n

Dr. sc. Ani Stjelja:<\/strong> Ana Stjelja rodjena je 1982. godine u Beogradu. Diplomirala je 2005. godine na Filolo\u0161kom fakultetu u Beogradu na Katedri za orijentalistiku, smijer turski jezik i knji\u017eevnost. Magistrirala je 2009. godine na Filolo\u0161kom fakultetu u Beogradu, odbraniv\u0161i tezu pod naslovom \u201eLjudsko i bo\u017eansko u deluMevlaneD\u017eelaledinaRumija i JunusaEmrea\u201d. Doktorirala je 2012. godine na Filolo\u0161kom fakultetu u Beogradu, odbraniv\u0161i doktorsku tezu pod naslovom \u201eElementi tradicionalnog i modernog u delu Jelene J. Dimitrijevic\u201d. Bavi se pisanjem poezije i haiku poezije na srpskom, \u0161panskom, turskom, engleskom i portugalskom jeziku, kao i prevodjenjem proze i poezije s engleskog, turskog, \u0161panskog i portugalskog jezika. Bavi se i pisanjem kratke proze i eseja iz oblasti knji\u017eevnosti i religije. Pjesme su joj prevodjene na slovenacki, makedonski i persijski jezik i objavljene u domacim i stranim zbornicima. \u010clan je Udru\u017eenja knji\u017eevnika Srbije i Udru\u017eenja knji\u017eevnih prevodilaca Srbije. Objavljena djela: Autorske knjige: zbirka poezije \u201eMoira\u201d (Narodna knjiga, 2002) zbirka poezije \u201eAtavi\u201d (Narodna knjiga, 2004) zbirka poezije i eseja \u201eEden&Had\u201d (2006) zbirka haiku poezije \u201eTri Gej\u0161e\u201d (2008) zbirka decje poezije \u201eNa korak do duge\u201d (2010) Prevedene knjige: Prijevod izbora iz poezije FederikaGarsijaLorke \u201eSenka moje du\u0161e\u201d (2008) Prijevod izbora iz poezije Pabla Nerude \u201eZemlja u Tebi\u201d (2008,2010) prevod izbora iz poezije JunusaEmrea \u201eSlavuj ljubavi\u201d (2010) priredjene knjige : Nikola Matic \u201eSrpske pravoslavne \u0161kole u BiH pod austrougarskom upravom\u201d (2008) Jovan Jovanovic Zmaj \u201eIstocni biser\u201d (2011) Pokrenula \u010dasopis za kulturnu raznolikost AliaMundi.<\/p>\n

Nagradu za \u017eivotno djelo dobio je zadarski pjesnik Slavko Govor\u0107in<\/strong><\/h3>\n

Govor\u0107in, Slavko, pisac<\/strong> (Mali I\u017e, 18. X. 1927). Gimnaziju i vojno u\u010dili\u0161te za vezu zavr\u0161io u Zrenjaninu 1949. Bio je \u010dasnik u Skoplju i \u0160apcu, 1955. umirovljen zbog bolesti. Prve pjesme na i\u0161koj \u010dakav\u0161tini objavio je u Zadarskoj reviji 1983. Osim poezije, pisao pripovijetke, satire, humoreske, scenarije, drame. Desetak je pjesama uglazbljeno, a za tekst pjesme Su\u0161na zikva na \u0161kolju dobio je 1985. prvu nagradu publike na Festivalu dalmatinskih klapa u Omi\u0161u. Scenarij I\u0161ka ognji\u0161ta prikazan je na zagreba\u010dkoj TV 1986. u okviru obrazovnog programa. Autor je scenarija za film Na kraju stolje\u0107a, koji je na me\u0111unarodnome festivalu kratkometra\u017enog filma u Bilbau 1990. dobio prvu nagradu. Njegov rekvijem Prie\u0161kelavandiere izvodi KUD \u00bbKanica\u00ab iz Preka. Sura\u0111ivao je u Zadarskoj reviji (1989), Narodnom listu (1991), Zadarskoj smotri (1994\u201398), zbornicima Suvremena \u010dakavska poezija zadarskoga kruga (1992), Roman Jeli\u0107, Pregr\u0161\u0107 zapisa o Malin I\u017eu (Zadar 1997). Od 1992. objavljuje u Slobodnoj Dalmaciji \u010dakavsku kolumnu Naporuk z \u0161kolja. Njegova je poezija ocijenjena naj\u010dakavskijom u zadarskome pjesni\u010dkom krugu (B. Finka). DJELA: Uljenica moje matere. Zadar 1984, 1985. \u2014 Vazda budi, Ivane Jerin. Zadar 1990. LIT.: M. Stojevi\u0107: \u010cakavsko pjesni\u0161tvo XX. stolje\u0107a. Rijeka 1987. \u2014 B. Finka: Suvremeno \u010dakavsko pjesni\u0161tvo zadarskoga kruga. Zadar 1992. \u2014 T. Stupin: \u00bbDe\u0161peradun\u00ab iz Maloga I\u017ea. Narodni list, 45 (1994) 25. XI, str. 34. \u2014 \u017d. Martinovi\u0107: \u017divotopisni podaci. Zadarska smotra, 46 (1997) 1\/3, str. 273. \u2014 Isti: Jedno od mogu\u0107ih vi\u0111enja pjesme \u00bbSmri\u010d\u00ab Slavka Govor\u010dina. Ibid., str. 274\u2013275. \u2014 J. Lisac: Dijalekatno stanje na otoku I\u017eu. Maruli\u0107, 31 (1998) 6, str. 1110\u20131113. Josip Lisac (2002) \u010dlanak preuzet iz Hrvatskog biografskog leksikona, izdanje 1983. – 2013.<\/em><\/p>\n

Donat za knji\u017eevni doprinos dobio je Ante Nadomir Tadi\u0107 \u0160utra<\/strong><\/h3>\n

Ante Nadomir Tadi\u0107 \u0160utra<\/strong>: (Ovrlja, Otok kod Sinja, 1963.) je hrvatski knji\u017eevnik i skladatelj, rodom iz Otoka. Od 5. kolovoza 1995. \u017eivi i djeluje u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu. Pi\u0161e pjesme i prozu. Umirovljeni je \u010dasnik Hrvatske vojske. Profesor je komunikolo\u0161kih predmeta. Izabran je u nastavno zvanje predava\u010da u podru\u010dju dru\u0161tvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana komunikologije. Ro\u0111en je u Otoku na Cetini 16. kolovoza 1963. Diplomirao je na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru na Odjelu za informatologiju i komunikologiju, a potom je, na istom Sveu\u010dili\u0161tu zavr\u0161io dodatno pedago\u0161ko-psiholo\u0161ko, didakti\u010dko i metodi\u010dko obrazovanje, te je osposobljen za obavljanje poslova nastavni\u010dkoga predavanja iz skupine komunikolo\u0161kih predmeta. Godine 1979. napisao je prvu objavljenu pjesmu Nikolini za ro\u0111endan. Poeziju i prozu objavljivao je u dnevnom tisku, tjednom tisku i periodici. Nastupao je na mnogim radijskim i televizijskim postajama. Stalni je sudionik hrvatske pjesni\u010dke manifestacije Kijevski knji\u017eevni susreti. Objavio je deset samostalnih knjiga poezije te deset skupnih. Za svoj znanstveni i kulturni rad dobio je nagrade: Grada Knina, Op\u0107ine Kijevo, Op\u0107ine Otok Dalmatinski, Grb \u017dupanije \u0160ibensko-kninske te Zlatno pero Veleu\u010dili\u0161ta \u201eMarko Maruli\u0107\u201c u Kninu. Godine 2008. napisao je mjuzikl ‘Kralj Zvonimir’ za kazali\u0161te Knin koji je inicirala i scenografiju napravila Nada Hr\u017ei\u0107, Tadi\u0107 \u0160utra potpisuje tekst, scenarij i re\u017eiju te je igrao glavnu ulogu (kralja Zvonimira), a glazbu je skladao Davor Ja\u0161ek. Premijera je bila 4. listopada 2008. u Kninu. Predsjednik je Kulturnoga vije\u0107a grada Knina. \u010clan je Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika Herceg-Bosne i Dru\u0161tva hrvatskih skladatelja. Objavio je deset samostalnih knjiga pjesama: \u2022 Antonija sanja avione, Split, 1992. (preveli na njema\u010dki jezik Vjera Siebelt, JohanaFeest, Dragutin \u0160antek, Kurt Seinitz) \u2022 Mogao bih te no\u0107as voljeti, Split, 1993. \u2022 Ne daj se Cetino, Trilj, 1994. \u2022 Zazvonite zvona sa svih zvonika, Knin, 1997. \u2022 Molitva na kamenome pragu, Knin, 1999. \u2022 Ra\u0111aj, Jelena, Zagreb, 2004. (drugo izdanje, 2006.) \u2022 Hrvatica, Knin, 2007. \u2022 Ratnik i pjesnik (uz knjigu, snimio i CD s vlastitim krasnoslovima), Knin, 2009. \u2022 Lipa moja vilo, Knin, 2012. \u2022 Lu\u010d Hrvata, (uz knjigu, snimio i CD s vlastitim krasnoslovima te uglazbljene uspje\u0161nice: Ne daj se Cetino, Stinapradidova…), Knin, 2014. Jedna od uglazbljenih pjesama nalazi se na glazbenom albumu hrvatskih domoljubnih pjesama Jedina domovina 2 iz 1998. Pjesme mu se nalaze u osnovno\u0161kolskim \u010ditankama hrvatskoga jezika. Zastupljen je u antologijama: \u2022 Krik ranjene du\u0161e, koju je priredio fra Mario Juri\u0161i\u0107 \u2022 Antolgija pjesama 21. stolje\u0107a hrvatskog urbanog pjesni\u0161tva, koju je priredio Milenko \u0106ori\u0107-Mika \u2022 Dunav u hrvatskom pjesni\u0161tvu od srednjovjekovlja do danas, koju su priredili Dubravko Horvati\u0107 i Stjepan Su\u010di\u0107 \u2022 Hrvatska se srcem brani, antologija hrvatske domoljubne poezije, koju je priredio Mladen Pavkovi\u0107 \u2022 Kninski pisci svome gradu \u2022 More vedrine, priredili: Drago Mar\u0161i\u0107 i Mladen Vukovi\u0107 \u2022 Na\u0161a vele\u010dasna maslina, priredio Mladen Vukovi\u0107 \u2022 Vedri Vidra: pjesme za 500. obljetnicu ro\u0111enja Marina Dr\u017ei\u0107a Vidre (1508.-1567.), priredio Mladen Vukovi\u0107 \u2022 Ante Bruno Bu\u0161i\u0107 \u2013 bard i mu\u010denik hrvatskog dr\u017eavotvorja \u2022 Ponosna Hrvatska \u2022 Epistole, autora Roka Dobre Napisao je desetak stru\u010dno-znanstvenih radova, od kojih se isti\u010du: \u2022 Turisti\u010dka valorizacija kulturne ba\u0161tine Pet crikvah na Kosovu (Zadar, 2005.) \u2022 Knin \u2013 deset godina kulture (Knin, 2005.) \u2022 Tin poslije Tina (Kijevo, 2006.) \u2022 Kratka povijest Knina od 1813. do 1995. (Knin, 2007.) \u2022 Knin \u2013 klju\u010d Hrvatske i vrata Dalmacije (monografija; Knin, 2007.) \u2022 Gotov\u010dev boravak u Kninu (Kijevo, 2007.) \u2022 Percepcija Ka\u0161telanove zavi\u010dajne i ljubavne poezije (Kijevo, 2008.)<\/p>\n

[izvor informacije Nikola \u0160imi\u0107 Tonin<\/strong>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>