{"id":27130,"date":"2016-05-12T00:23:45","date_gmt":"2016-05-11T22:23:45","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=27130"},"modified":"2016-05-12T00:23:45","modified_gmt":"2016-05-11T22:23:45","slug":"35-godina-rada-galerije-dogadanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=27130","title":{"rendered":"35. godina rada Galerije Doga\u0111anja"},"content":{"rendered":"

Zagreba\u010dka Galerija Doga\u0111anja 2016. godine bilje\u017ei svoju 35. godi\u0161njicu rada. Osnovana po\u010detkom 1980-ih godina, uvijek je bila vezana uz aktualnu scenu i vrijeme, te svojevrsni pokreta\u010d novih ideja. Tih ranih osamdesetih godina postala je jedan od najvibrantnijih i najposje\u0107ivanijih galerijskih prostora u gradu.<\/p>\n

\n
\n
\"Doga\u0111anja<\/a><\/dt>\n
Doga\u0111anja za naslovnicu Nada Orel ; Ustupio KNAP<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Izlo\u017ebama u svibnju i lipnju prisjetiti \u0107emo se nekih pro\u0161lih vremena i umjetnika koji su djelovali kroz Galeriju te obilje\u017eiti 35. godina djelovanja.<\/p>\n

11. do 25. svibnja 2016. \/ KRATKI POGLED U SLIKARSTVO i KIPARSTVO<\/strong><\/h3>\n

<\/strong>Peru\u0161ko Bogdani\u0107: skulptura
\nBoris Demur: Spirala 1-4, tempera \/ papir
\nDalibor Jelavi\u0107: Iz ciklusa Cornu Copiae, 2016, akril \/ platno, 120x100cm
\n\u017deljko Jerman: Puno – Prazno, 2002., instalacija: razvija\u010d \/ fotopapir,
\nDora Kova\u010devi\u0107: Iz ciklusa Kalendar; VIII mjesec, 2008., drvo, 151×123 cm
\nMarcela Munger: Veronikin rubac, 2015., kombinirana tehnika \/ platno 65×85 cm
\nRaskri\u017eje III., 2010.-2014., kombinirana tehnika \/ platno, 65×85 cm
\nIvica \u0160i\u0161ko: akril \/ platno
\nAntun Boris \u0160valjek: Misija, akril \/ platno, 120×100 cm
\nBojana \u0160vertasek: Tri oblika, kamenja\u010da, 1988.
\nVideo: Korana Gjalski Filipovi\u0107: Skulpture u javnom prostoru; Milena Lah: Ruka; 1987.;
\nIvan Lesiak: Mladenci, 1988.; Nada Orel, Urbani trodimenzionalni strip, 1984. i park Malog
\nprinca u Vidri\u0107evoj, 1985.; Svan Vuji\u010di\u0107 (Riedl) Balerina, 1987.<\/p>\n

11. svibnja do 15. lipnja 2016. \/ IZLO\u017dBA PLAKATA<\/strong><\/h3>\n

Znak Centra (sa zvjezdicama u krug davno prije Europske unije!) i znak Galerije Doga\u0111anja dizajnirao je Dragutin Dado Kova\u010devi\u0107. Od 1981. do 1989. oblikovao je i plakate za brojna doga\u0111anja.
\nPlakate su dizajnirali i Mladen Stilinovi\u0107, Sre\u0107ko Cvek, Igor Kordej, Nenad Marti\u0107, Kre\u0161imir Bauer, Greiner& Kropilak, \u017deljko Jerman…<\/p>\n

1. do 15. lipnja 2016. \/ MULTIMEDIJA \/ FOTOGRAFIJA \/ STRIP \/ DIZAJN \/ VIDEO<\/strong><\/h3>\n

Bachrach- Kri\u0161tofi\u0107, fotografije iz ciklusa Out of Question, 1983.
\nBranimir Butkovi\u0107, fotografije iz ciklusa Lica, 1981.-1997.
\nBoris Cvjetanovi\u0107, fotografije iz ciklusa BBB.
\nHelena Klako\u010dar, table iz stripa Ljetna tetova\u017ea 1-10, 2003.\/4.
\nIgor Kordej, Skroz u\u017eivo Riviera, plakat
\nAntun Mara\u010di\u0107, fotografija iz ciklusa Sigurno, legalno, diskretno, profesionalno, 2012.\/2013.
\nNenad Marti\u0107, fotografije iz ciklusa Crveni balon, 2016.
\nLuka Mjeda, portret Andrije Zelmanovi\u0107a,
\n\u0160ime Strikoman, video zapisi o Milenijskoj fotografiji
\nAutorska \u010destitka 1983.-1989.<\/p>\n

3. lipnja u 20 sati \/ OKRUGLI STOL – \u017dIVOT U UMJETNOSTI I UMJETNOST U \u017dIVOTU – ALTERNATIVE<\/strong><\/h3>\n

u suradnji s Dru\u0161tvom povjesni\u010dara umjetnosti, predsjednik Zvonko Makovi\u0107
\nI za kraj ne\u0161to kao mogu\u0107a PREPORUKA. Pitanje je za ovaj okrugli stol i izvan njega, mo\u017ee li se danas drugim na\u010dinima i na jo\u0161 vi\u0161oj razini o\u017eivjeti, nastaviti, razviti, i realizirati projekt kakav je bio, primjerice, VEZENA SLIKA? Povezati umjetnike, proizvo\u0111a\u010de konca (goblena), vezilje, uzdignuti to na me\u0111unarodnu razinu…. i \u2026<\/p>\n

Galerija je osim izlo\u017ebi pokrenula razne akcija i doga\u0111anja, ostvarila suradnje s radnim organizacijama te izradila nekoliko sociolo\u0161kih istra\u017eivanja, a sve s ciljem pribli\u017eavanja kulture i suvremene umjetnosti obi\u010dnim gra\u0111anima i radnicima.<\/p>\n

Galerija Doga\u0111anja danas je mjesto koje okuplja autore mla\u0111e i srednje generacije, koji svojim radom i idejama pripadaju suvremenom likovnom stvarala\u0161tvu. Izlo\u017ebama Nevena Bili\u0107a, Petre Grozaj, Nine Kurtele, Ines Krasi\u0107, Gorana \u0160kofi\u0107a i Igora Rufa kroz cijelu 2016. obilje\u017eiti \u0107emo 35 godina postojanja i pokazati svoje suvremeno lice i duh galerije danas.<\/p>\n

Branka Hlavnjak:<\/strong>
\n OBLJETNI\u010cKE SAMOHVALE, KOJE\u0160TARIJE I PONEKA PREPORUKA<\/strong><\/h3>\n

Prvo da rije\u0161imo pitanje kumstva. Tko je Galeriji Doga\u0111anja nadjenuo to pametno ali i obvezuju\u0107e ime? Na sastanku s Vesnom Kauzlari\u0107 direktoricom koja je odlazila u mirovinu, Adom Lako\u0161 Kne\u017eevi\u0107 koja je postajala ravnateljica (koja me je animirala da prije\u0111em iz mog prvijenca, drage trogodi\u0161nje Galerije Prozori knji\u017enice Silvije Strahimir Kranj\u010devi\u0107, koja se nalazi ni\u017ee uz Ivani\u0107gradsku iza ugla u Zapoljskoj, k njima u Centar) i Nadom Orel, razgovarale smo (o mom prelasku) i o tome da je Centar imao zanimljivih izlo\u017ebi, ali u bezimenoj galeriji. E, pa s iskustvom osnivanja galerije Prozori rekla sam da bez imena, galerija prakti\u010dno ne postoji! To pravilo va\u017ei za sve. I tada je Nada Orel zadojena multimedijalnim alternativama, hepeninzima i sli\u010dnim (tada se jo\u0161 nije uvrije\u017eila rije\u010d performans) predlo\u017eila ime Doga\u0111anja. Nada Orel je dakle kuma.<\/p>\n

Drugo, za\u0161to je program Centra za kulturu Pe\u0161\u010denica u suradnji sa svojom Galerijom Doga\u0111anja imao osim izlo\u017ebi mladih, kipara, slikara, multimedijalaca, istupe u javni prostor, postavljao inovativne oglasne stupove-ki\u0161obrane, skulpture, uplitao se u istra\u017eivanja o dizajnu u proizvodnji, izboravao za \u010disto\u0107u ulica, za murale protiv divljih grafita, za stvaranje novih likovnih i parkovnih vrijednosti, za unapre\u0111enje opreme na radu i osuvremenjenu opremu dje\u010djih igrali\u0161ta, za biciklisti\u010dke staze i za cvije\u0107e na Pe\u0161\u010denici koja ga nije do tada imala na svojim zelenim povr\u0161inama i tome sli\u010dno? Prije svega zato \u0161to je Ada Lako\u0161 Kne\u017eevi\u0107 bila po struci sociolog, znala je dati dovoljno samostalnosti svojim stru\u010dnim suradnicama za likovnu djelatnost (Vedrani Kr\u0161ini\u0107 i meni) i osna\u017eiti svaki javni istup sociolo\u0161kim ispitivanjima. Njezin je prvi savjetnik i sufler bio Fedor Kritovac, doktor sociologije; drugi je bio parkovni stru\u010dnjak Dragutin Ki\u0161, tre\u0107i, Vladimir Roboti\u0107 i Jasenka Mihel\u010di\u0107, produkt dizajneri, potom, Mila Kumbatovi\u0107 i Milena Lah i spomenuta Nada Orel, kiparice i svakako jo\u0161 niz drugih. Ali prva dvojica bili su naj\u010de\u0161\u0107e prisutni. Tre\u0107e, kako je Centar sa svojom Galerijom Doga\u0111anja dobio svu potrebnu financijsku potporu (uz politi\u010dki lo\u0161e ocijene!)? Zahvaljuju\u0107i jednoj izuzetnoj osobi u Op\u0107ini koja je imala utjecaja i na druge predane ljude, a to je bila arhitektica Stanka Miheli\u0107 Poli\u0107. Male komunalne akcije bile su klju\u010d ove plodne suradnje.<\/p>\n

Tre\u0107e, za\u0161to su Galerija Doga\u0111anja i Centar postali i ostali omiljeno mjesto dolazaka mladih? Zato \u0161to su u Centru vje\u017ebale rock-grupe, postojala je knji\u017enica Sferakona, tada se gutao SF roman, organizirane su alternativne metode podizanja samopouzdanja poput dr. Grudenovog Autogenog treninga, djelovao je Teatar G, gostovalo je Kazali\u0161te lutaka, naravno ima i \u010ditav niz drugih aktivnosti koje ne pripadaju likovnom podru\u010dju. Galerija je uz izlo\u017ebe mladih autora \u010desto pru\u017eala priliku i za koncerte mladih rock, pop grupa i traga\u010da za novom tehno-glazbom. Potom je do\u0161lo kazali\u0161te Knapp i \u010ditava generacija nove mladosti. Tu se svira jazz, organizira Kvartoteka, Dani otvorenih vrata… Sinergija likovno-glazbeno-tekstualna je podrazumijevaju\u0107a. Anja Planin\u010di\u0107 je aktualna voditeljica, uska\u010de Kristina, jo\u0161 radi Ksenija… Doga\u0111anja gostuju i u Njema\u010dkoj, u 35 godina izdoga\u0111alo se puno kvalitetnih programa i projekata. A instituciju, njezinu kvalitetu, znamo to dobro, \u010dine ljudi.<\/p>\n

\u010cetvrto, ono samohvalno: Galerija Doga\u0111anja kada se gleda iz dana\u0161nje perspektive sura\u0111ivala je s umjetnicima koji su ve\u0107 tada bili etablirani, ili su to postali kroz vrijeme. Upravo je vrijeme potvrdilo da su u program Galerije bili uklju\u010deni mladi ljudi \u010dija su imena postala respektabilna, pa i nezaobilazna u suvremenoj povijesti umjetnosti. S druge strane projektom Autorska \u010destitka koji je inicirala Marina Bari\u010devi\u0107, a razradio i realizirao Dragutin Dado Kova\u010devi\u0107, \u017eeljela se popularizirati i demokratizirati likovna umjetnost. Projekt je trajao od 1983. do 1989. godine, a na njega su se odazvali svi pozvani umjetnici: od Miroslava \u0160uteja do \u017deljka Hegedu\u0161i\u0107a, od Kamila Tompe do Ivana Antol\u010di\u0107a, Lovren\u010di\u0107a, Nikole Reisera, Borisa Dogana, Nata\u0161e Cetini\u0107, Minje Bosanca do Tomislava Gotovca, i tako njih po dvadesetak svake godine, sama ugledna imena. A kada je bilo rije\u010d o istra\u017eivanjima vrijednosti, smisla i zna\u010denja suvenira, dizajner \u010duvenih plakata dana\u0161nji akademik Boris Bu\u0107an, bio je dragovoljni suradnik, uz brojne druge autore koje je fotoportretirao Branimir Butkovi\u0107 za skromnu monografiju Galerije Doga\u0111anja \u010dije je tiskanje mudro 1998. odobrio tiskanje mudro 1998. odobrio dana\u0161nji ravnatelj Kulturnog centra Pe\u0161\u010denica Tomislav \u0160triga.<\/p>\n

O POVIJESTI GALERIJE<\/strong><\/h3>\n

\u201eGalerija doga\u0111anja\u201c Centra kulture na Pe\u0161\u010denici osnovana je po\u010detkom 1980-ih godina. Svoj vrtoglavi uspon do\u017eivjela je u razdoblju kada su u njoj izlagali eminentni umjetnici kao: Ko\u017eari\u0107, Stilinovi\u0107, Delimar, Kumbatovi\u0107, Gliha i mnogi, mnogi drugi koji su u to vrijeme bili pokreta\u010di novih formi izra\u017eavanja na suvremenoj likovnoj sceni. Njihov je doprinos hrvatskoj kulturi danas dobro poznat i dragocjen.
\nGalerija je osim izlo\u017ebi bila pokreta\u010d raznih akcija poput \u00abUrbane kozmetike\u00bb, \u00abDjelovanja u prostoru\u00bb i \u00abRadnici o radni\u010dkom stvarala\u0161tvu\u00bb iz 1984. g., mnogih likovnih intervencija u javnim prostorima. Pokreta\u010d je inicijative postavljanja javnih skulptura na podru\u010dju Pe\u0161\u010denice (\u00abMali princ\u00bb i \u00abTrodimenzionalni strip\u00bb Nade Orel, \u00abMladenci\u00bb Ivana Lesjaka, \u00abRuka\u00bb Milene Lah, \u00abKrilo materino\u00bb Mile Kumbatovi\u0107…) Galerija je ostvarila suradnje s tvornicama Chromos, Dukat, Unija, Autokozmetika idr., te uklju\u010dila umjetnike u te suradnje iz kojih su nastala mnoga dragocjena likovna rje\u0161enja. Galerija se bavila i socio-kulturolo\u0161kim istra\u017eiva\u010dkim radom.
\nKroz taj bogat period galeriju su vodile Branka Hlevnjak i Vedrana Kr\u0161ini\u0107. \u201eGalerija doga\u0111anja\u201c svojim sa aktivnostima utvrdila kao va\u017ean punkt likovnih zbivanja tog vremena, te stekla kultni status.
\nTijekom turbulentnog vremena devedesetih godina rad galerije se gotovo ugasio.
\n2000-tih ponovo se pokre\u0107e galerijska djelatnost Centra kulture.
\n2009. godine zapo\u010deta je programska reforma \u201eGalerije doga\u0111anja\u201c te se kontinuiranim izlo\u017ebama galerija vra\u010da svojim po\u010decima, kada je bila centar suvremenih likovnih zbivanja.
\nOd tada do danas odr\u017eano je 60 izlo\u017ebi. Neki od najzna\u010dajnijih umjetnika koji su u tom periodu izlagali su: Ana Horvat dobitnica prve nagrade T-HTnagrada@msu.hr za suvremenu umjetnost 2009 godine, Igor Kordej i Goran Sud\u017euka strip autori izuzetno cijenjeni u Francuskoj i Americi za svoj rad primili su mnoga me\u0111unarodna priznanja i nagrade, Sini\u0161a Labrovi\u0107 multimedijalni umjetnika vi\u0161estruko nagra\u0111ivan za svoj dru\u0161tveno anga\u017eirani rad, dobitnik tre\u0107e otkupne nagrade na prvom T-HTnagrada@msu.hr natje\u010daju 2007. godine te predstavnik Hrvatske na XI Biennalu u Istambulu 2009. g., Kata Mijatovi\u0107 multi medijalna umjetnica predstavnica Hrvatske na Biennalu u Veneciji 2013. g. zatim Ivan Maru\u0161i\u0107 Klif, Tomislav Brajnovi\u0107\u2026, te mnogi mladi umjetnici, vrlo aktivni sudionici likovne scene poput Martine Grli\u0107, Maje Markovi\u0107, Jasminke Kon\u010di\u0107, Lea Vukeli\u0107a, Borisa Sekuli\u0107a, Zlatka Horvat, Ivane Vuli\u0107, Ane Sladeti\u0107, Mirana \u0160abi\u0107a\u2026<\/p>\n

Galerija doga\u0111anja danas je mjesto koje okuplja autore mla\u0111e i srednje generacije, koji svojim radom i idejama pripadaju suvremenom likovnom stvarala\u0161tvu.
\nOsim izlo\u017ebi galerija organizira radionice u suradnji s umjetnicima ta radi na edukaciji djece i mladih kako bi stvarali i odgajali novu likovnu publiku.<\/p>\n

[izvor informacije KNAP<\/strong><\/a>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>