{"id":24262,"date":"2015-11-15T14:04:36","date_gmt":"2015-11-15T13:04:36","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=24262"},"modified":"2015-11-16T20:30:21","modified_gmt":"2015-11-16T19:30:21","slug":"obiljezavanje-90-godisnjice-centra-za-kulturu-i-cjelozivotno-obrazovanje-zlatna-vrata-osvrt-vendi-jukic-buca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=24262","title":{"rendered":"Obilje\u017eavanje 90. godi\u0161njice centra za kulturu i cjelo\u017eivotno obrazovanje ‘Zlatna vrata’ [osvrt Vendi Juki\u0107 Bu\u010da]"},"content":{"rendered":"

‘Zlatna vrata’ splitska je ustanova koja objedinjuje centar za kulturu i programe cjelo\u017eivotnog obrazovanja. Nalazi se u samoj gradskoj jezgri, u prostorima adaptirane srednjovjekovne gra\u0111evine iz razdoblja gotike, u uskoj ulici nasuprot Peristila, nadomak sjevernih vratiju Dioklecijanove pala\u010de. Centar je dobio ime po ovim vratima, rimskog naziva porta septemtrionalis<\/em>, koja su tijekom 16. st., za vrijeme vladavine Venecije, preimenovana u Zlatna vrata (Porta Aurea<\/em>). Njima je formiran izlaz glavne uzdu\u017ene ulice (cardo – <\/em>rimska ulica u smjeru sjever – jug) koja je vodila prema Saloni, glavnom gradu rimske provincije Dalmacije, a prolaz vratima bio je rezerviran za Cara i \u010dlanove njegove obitelji. Danas privilegiju prolaska imaju svi, a posebice ih koriste oni koje put upu\u0107uje na istoimenu kulturnu ustanovu.<\/p>\n

Dana\u0161nji Centar osnovan je 1925. godine kao Pu\u010dko sveu\u010dili\u0161te u Splitu te je ove godine, 9. i 10. studenog, zanimljivim i tematskim popularno-znanstvenim programom obilje\u017eeno 90 godina njegovog postojanja. Program je obuhva\u0107ao otvorenje izlo\u017ebe, koncert te jedno predavanje i \u010detiri filmske projekcije, koji su se odr\u017eali u prostoru Kinoteke, uz slobodan ulaz. Renovirana kino dvorana malih, ali u potpunosti dostatnih dimenzija, opremljena je udobnim stolicama koje svaka nosi ime poznate osobe iz svijeta sedme umjetnosti. Na taj na\u010din lako je zapamtiti mjesta pa sam tako ja osobno sjedila prvog dana na naslonja\u010du s imenom Grete Garbo (pored koje se nalazio David Lynch), a drugog na onome s imenom Francisa Forda Coppole, koji se nalazi na povi\u0161enoj galeriji\/balkonu.<\/p>\n

Prvog dana manifestacije prikazan je film ‘Mali princ’ Marka Osbornea (2015.)* te otvorena izlo\u017eba ‘Na\u0161i vr\u0161njaci’ uz domijenak i glazbenu pratnju Veljka Popovi\u0107a i Alena \u010celi\u0107a. Glazbene ritmove slu\u0161ali smo penju\u0107i se na drugi kat gra\u0111evine namijenjen prostoru Kinoteke, gdje se odr\u017eala premijera dokumentarnog filma ‘Martinac’ autora Zdravka Musta\u0107a i Borisa Poljaka. Odabir je vrlo prigodan, s obzirom da je Ivan Martinac (1937. – 2004.) bio splitski autor (redatelj, monta\u017eer, ali i pjesnik, arhitekt..), otac ‘splitske \u0161kole filma’, koji je ‘film donio u Split’ i bio izuzetno vezan uz Split te ga \u010desto prezentirao u svom filmskom stvarala\u0161tvu. O Martincu govore kolege, poznanici i prijatelji – njegovi \u017eivu\u0107i suvremenici, izdvajajanjem doga\u0111aja ali i razli\u010ditih kurioziteta iz Martin\u010devog \u017eivota, pona\u0161anja i na\u010dina snimanja. Uz ‘splitsku legendu’, dobili smo priliku vidjeti dijelove njegovih filmova u kojima \u010desto i sam glumi, popra\u0107ene misaonim komentarima, kao i vizure Splita, snimljene sredinom pro\u0161log stolje\u0107a. Martin\u010devi, u ono doba avangardni i eksperimentalni filmovi, danas se mogu prou\u010davati iz perspektive povijesnog dokumenta jednog pro\u0161log prostora i vremena.<\/p>\n

\n
\n
.\"Zlatna<\/a><\/dt>\n
Zlatna vrata – premijera filma ‘Martinac’. Foto: VJB.<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Drugog dana manifestacije odr\u017eane su dvije projekcije znamenitih filmova te popularno-znanstveno predavanje.<\/p>\n

Remek djelo filmske animacije – ‘Princeza Mononoke’ Hayao Miyazakiya iz 1997. godine, projicirano je na originalnom japanskom jeziku, uz hrvatske titlove. \u00a0Ne pada mi na pamet prigodniji epitet kojim bi se mogao opisati ovaj filmski uradak, doli prekrasan<\/em> film u kojem i forma i sadr\u017eaj podr\u017eavaju moralne vrijednosti, kakve bi trebao primjenjivati cjelokupni ljudski rod. Oda prirodi i ‘odr\u017eivom razvoju’ \u017eivota zajednice ljudi i \u017eivotinja, u kojem se neprijatelj po\u0161tuje, argumentacija prihva\u0107a, a pokajanje pra\u0161ta, osvarena je vrhunskim filmskim izri\u010dajem.<\/p>\n

Nakon projekcije, fizi\u010dar dr. sc. Ivica Puljak, redoviti profesor na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, koji godinama sura\u0111uje na projektu istra\u017eivanja Higgsovog bozona u okviru istra\u017eiva\u010dkog centra CERN u \u0160vicarskoj, odr\u017eao je popularno-znanstveno predavanje za koje se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e. ‘\u0160to smo o svemiru znali 1925. godne, a \u0161to znamo danas?’ naziv je predavanja u kojem je prof. Puljak istaknuo va\u017ene doga\u0111aje iz 1925. godine na globalnoj razini, ali i skrenuo pozornost na jedan va\u017ean lokalni doga\u0111aj. Te godine, naime, profesor, prirodoslovac, astronom, najve\u0107i hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja (….) Oton Ku\u010dera, odr\u017eao je predavanje prilikom otvorenja Pu\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta u Splitu i na taj na\u010din obilje\u017eio po\u010detak rada ove kulturno-obrazovne ustanove. Ku\u010derove zapise sa splitskog predavanja o onome \u0161to se u ono vrijeme znalo o svemiru, a znalo se mnogo, prof. Puljak je usporedio s onim \u0161to se zna danas. Kako smo mogli vidjeti, razvojem znanosti i tehnologije, brojne su teorije potkrijepljene eksperimentalnim dokazima.<\/p>\n

\n
\n
.\"Zlatna<\/a><\/dt>\n
Zlatna vrata – predavanje prof. dr. sc. Ivice Puljaka. Foto: VJB.<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Nakon predavanja uslijedila su brojna pitanja, na koja je prof. Puljak odgovarao do isteka vremena, odnosno do po\u010detka projekcije kultnog filma iz 1927. godine (snimanje zapo\u010deto 1925. god.) Fritza Langa – ‘Metropolis’. Film je nakon premijere, kada je prikazan u cjelosti u trajanju od otprilike 153 minute, drasti\u010dno skra\u0107en i editiran te naknadno, 2002. i 2010. godine restauriran na 118, odnosno 148 minuta. S obzirom da se radnja odvija u budu\u0107nosti, nama ve\u0107 bliskoj 2026. godini, smatra se prvim znanstveno-fantasti\u010dnim filmom. U svoje vrijeme film je do\u017eivio brojne kritike, a danas se smatra jednim od najboljih ostvarenja ere nijemog filma. Uz povremene natuknice i iznimnu glazbu ‘Metropolis’ je film koji nas upu\u0107uje na to da je filmska ekspresija dovoljan preduvjet za odli\u010dan film.<\/p>\n

Sli\u010dnim programom, kojim je obilje\u017eeno 90-ogodi\u0161nje djelovanje splitskog centra za kulturu i cjelo\u017eivotno obrazovanje ‘Zlatna vrata’, ne bi bilo naodmet obilje\u017eavati svaki ro\u0111endan ove slavljeni\u010dke ustanove.<\/p>\n

Vendi Juki\u0107 Bu\u010da
\nU Splitu, 12. 11. 2015.<\/p>\n

Izvori
\nwww.zlatnavrata.hr<\/a><\/strong>, 12.11.2015.
\nwww.visitsplit.hr<\/a><\/strong>, 12.11.2015.
\nMarasovi\u0107, Tomislav. Dioklecijanova pala\u010da<\/em>. Izdava\u010dka organizacija ‘Sloboda’ Beograd, 1982.
\nhttps:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Oton_Ku\u010dera<\/a><\/strong>, 12.11.2015.
\nhttps:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Metropolis_%281927_film%29<\/a><\/strong>, 12.11.2015.<\/p>\n

*’Malog princa’ pogledali smo drugom prilikom, a osvrt pro\u010ditajte >OVDJE<\/a><\/strong>.<\/p>\n

Share<\/a><\/div>