{"id":24003,"date":"2015-11-01T17:29:05","date_gmt":"2015-11-01T16:29:05","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=24003"},"modified":"2016-11-13T18:47:36","modified_gmt":"2016-11-13T17:47:36","slug":"self-help-literatura-pise-nikola-simic-tonin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=24003","title":{"rendered":"SELF \u2013 HELP LITERATURA [pi\u0161e Nikola \u0160imi\u0107 Tonin]"},"content":{"rendered":"

SELF \u2013 HELP LITERATURA<\/strong><\/h3>\n

Sa\u017eetak:\u00a0<\/strong>Cilj rada je ukazati na nove trendove kod nakladnika \u2013 priru\u010dnici self \u2013 help literature, nakladni\u010dku dvojnu ulogu, kulturne i tr\u017ei\u0161ne djelatnosti. Tr\u017ei\u0161ne zakonitosti i okolnosti koje utje\u010du na poslovanje svjetskih i hrvatskih nakladnika, tr\u017ei\u0161nih zakona ponude i potra\u017enje, tira\u017ee, obnovljenih izdanja, lista prodaje, lista \u010ditanosti i posu\u0111ivanja po knji\u017enicama kao markenti\u0161kim trikovima sve u cilju bolje plasiranosti i prodaje knjige. Neki izdava\u010di ne libe se ni od samoreklamiranja, sve u cilju prodaje. Knjiga se svodi pod golu etiketu robe gube\u0107i sve vi\u0161e ili gotovo u potpunosti kulturni predznak. Isti\u010du se i postavljaju ogromni jambo plakati, ogla\u0161ava po novinama, u najgledanijim TV emisijama, u poluvremenima sportskih doga\u0111anja, po stadionima i borili\u0161tima. Knjige poprimaju suvremeni i pamtljivi dizajn korica ili ovitka. Tiskaju se svima pristupa\u010dna d\u017eepna izdanja, za sva\u010diji d\u017eep, knjiga za svaku prigodu i svako mjesto. Nerijetko je podila\u017eenje \u010ditateljima, tiskanjem knjiga na suvremene sadr\u017eajne trendove: misti\u010dne knjige s ruba znanosti. Priru\u010dnici za samopomo\u0107. Biografije i autobiografije: misti\u010dnih li\u010dnosti, li\u010dnosti iz \u0161oubiznisa, sporta, politike, knjiga tzv., instant znanja. Kuharice. Priru\u010dnici, i \u0161to sve ne. No, ni u kom obliku ne treba na sve gledati crno. Kroz prizmu \u017eutila ima to i svojih pozitivnih strana ukazivanja na probleme, informiranje, stjecanje \u010ditala\u010dkih navika, dru\u017eenja s knjigom, profiliranje \u010ditala\u010dkoga ukusa, jer knjiga nerijetko ukazuje na knjigu, knjige samopomo\u0107i daju zdravu osnovu, pokre\u0107u na tra\u017eenje rje\u0161enja, vra\u0107aju samopouzdanje, pokre\u0107u. Opasnost le\u017ei u osami. Zabavljeno\u0161\u0107u sobom. Otu\u0111enosti. Okrenutosti sebi. Tragom one izreke: S knjigom nisi sam.<\/em><\/p>\n

Doprinos rada poku\u0161aj usustavljivanja marketin\u0161kih, sadr\u017eajnih i oblikovnih trendova u suvremenom hrvatskom knji\u0161kom nakladni\u0161tvu i uspostavljanje njihova suodnosa i prepoznavanje, osvjetljavanje i ukazivanje na iste, otvaranje tema za diskusiju i znanstveni pristup istim.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> knjiga, nakladni\u0161tvo, marketing, trendovi, marketin\u0161ki trikovi, oglasi, ogla\u0161avanja, podila\u017eenje, \u010ditala\u010dki interes, roba, ankete, samoreklamiranje, self \u2013 help literatura.<\/p>\n

\n
\n
\"Knjige<\/a><\/dt>\n
Knjige ; Foto RJ<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Uvod:<\/strong><\/h3>\n

Novi trendovi kod nakladnika \u2013 priru\u010dnici self \u2013 help literatura, izdava\u010di ka\u017eu, i ne samo oni, da self-help literatura nije popularna samo u kriznim vremenima. Uistinu, te\u0161ko je se ne slo\u017eiti s njima. Poma\u017ee li ljudima self-help literatura, sve te knjige i priru\u010dnici<\/a><\/strong> sa savjetima za uspjeh u \u017eivotu? Ako je suditi ve\u0107 po usputnom pogledu na izloge knji\u017eara ili top-ljestvice najprodavanijih knjiga, odgovor bi trebao biti potvrdan. Matematika je neumoljiva, brojevi ne daju prostor za umjetni\u010dki dojam, oni daju nepogrje\u0161ivi zbroj. Knjige s formulama za postizanje uspjeha ili spa\u0161avanje od \u017eivotnih brodoloma vrebaju na svakom koraku. Tragom one izreke: Ogla\u0161iva\u010di su najve\u0107i neprijatelji vjere, oni nas dovode u napast. <\/em>Jedno je sigurno da ta i takva literatura, ako i ne poma\u017ee, ne odma\u017ee ni u kom obliku, barem pokre\u0107e ka tra\u017eenju rje\u0161enja, podu\u010dava terminologiji tra\u017eenoga, usmjerava gdje i na kojim adresama tra\u017eiti rje\u0161enje. \u010cini prijeko potreban prvi korak. A i najdu\u017ei put, stara je izreka, po\u010dinje prvim korakom, va\u017eno je krenuti.<\/p>\n

\u010cak se i na ljestvici 10 naj\u010ditanijih i najprodavanijih knjiga svih vremena, uz Bibliju, Mao Zedongove Izreke, Tolkienova Gospodara prstenova, Da Vincijev kod Dana Browna ili ciklus o Harryju Potteru, na\u0161ao i Alkemi\u010dar slavnoga Paola Coelha, koji bismo tako\u0111er mogli svrstati u neku od pod\u017eanrovskih ladica self-help literature, <\/em>(kod nas Zagorkine romane.- N. \u0160. Tonin.), ali i motivacijski priru\u010dnik Misli i postani bogat, kojeg je publicist Napoleon Hill, napisao 1937. na temelju \u017eivotnih i poslovnih savjeta ameri\u010dkog milijardera Andrewa Carnegieja. –<\/em>Zaklju\u010dke\u00a0 o\u00a0 ovim\u00a0 trendovima\u00a0 autor\u00a0 je\u00a0 donio\u00a0 prou\u010davaju\u0107i\u00a0 svjetsko\u00a0 i\u00a0 hrvatsko\u00a0 tr\u017ei\u0161te\u00a0 knjiga, nakladni\u010dke\u00a0 programe\u00a0 hrvatskih\u00a0 nakladnika,\u00a0 top-ljestvice\u00a0 prodavanosti\u00a0 knjiga\u00a0 u\u00a0 \u010dasopisima \u201eBookseller\u201c\u00a0 i\u00a0 \u201ePublishers Weekly\u201c\u00a0 i\u00a0 u\u00a0 emisiji\u00a0 Pola\u00a0 ure\u00a0 kulture<\/em><\/strong>\u00a0 te\u00a0 top-ljestvice\u00a0 dostupne\u00a0 u pojedinim hrvatskim knji\u017earama.\u00a0[1]<\/a><\/strong><\/p>\n

U novije je vrijeme sve vi\u0161e ispovjedne literature \u201ebogatih\u201c i \u201euspje\u0161nih\u201c ili knjiga: \u201eKako postati bogat\u201c? \u201eKako postati uspje\u0161an\u201c? \u201eAmeri\u010dki san\u201c. \u201eHrvatski san\u201c! –\u00a0 i \u201eSan\u201c?<\/p>\n

Primjer izdava\u010dkog plana Naklade Ljevak pokazuje rast zastupljenosti navedenog trenda na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu. Zapo\u010det je knjigom Lolita u Teheranu (Nafisi 2004), u kojoj je AzarNafisi dala jedinstveno svjedo\u010danstvo o pru\u017eanju otpora diktaturi ajatolaha Homeinija i slavila osloba\u0111aju\u0107u snagu knji\u017eevnosti. Trend je nastavljen romanima koji se bave arapskom kulturom i polo\u017eajem \u017eena u islamskim dru\u0161tvima, a primjeri su Korijeni mandarine (Ouhmani 2007), Djevojke iz Riyada (Alsanea 2008), Kabulske lastavice (Khadra 2009), Stvari o kojima sam \u0161utjela (Nafisi 2009) i Djevica u kavezu (Hirsi Ali 2009). Nakon \u0161to je trend naslova koji donose islamsku kulturu i njezine sudare sa Zapadom postao dominantan na tr\u017ei\u0161tu, odlu\u010dilo se \u010ditateljima pribli\u017eiti kinesku kulturu kroz romane Snije\u017enica i tajna lepeza (See 2006), Carica Orhideja (Min 2008), Zaljubljena Peonija (See 2009) i Posljednja Carica (Min 2009). Uslijedili su romani koji se bave indijskim dru\u0161tvom i kulturom, Sjaj ti\u0161ine (Sundaresan 2009) i Doba \u0160ive (Suri 2009).\u00a0[2]<\/strong><\/a><\/em><\/p>\n

Misli iz \u0161kolskih spomenara<\/strong><\/h3>\n

U hrvatskim knji\u017earama ve\u0107 je neko vrijeme jedna od najprodavanijih knjiga Ljubav s neba<\/em>, hit-naslov irske misti\u010darke Lorne Byrne, \u017eene koja navodno vidi an\u0111ele i svoja iskustva s njima preta\u010de u duhovne savjete.<\/p>\n

“An\u0111eli su mi rekli da je ljubav najsna\u017enija sila na svijetu. Ljubav je ta koja poma\u017ee usmjeriti nas u pravom smjeru i koja nas tjera naprijed. Ljubav je ono zbog \u010dega \u017eivot vrijedi \u017eivjeti”, ka\u017ee ta Irkinja. A koja vjerska knjiga ne ka\u017ee isto?<\/p>\n

Iste misli, kojima Byrne obara tira\u017ee i zara\u0111uje velike novce, mo\u017eda tek neznatno druga\u010dije sro\u010dene, lako bismo na\u0161li u mnogim srednjo\u0161kolskim zada\u0107ama i spomenarima. Tko jo\u0161 nije napisao ne\u0161to u ne\u010diji spomenar? Jedno vrijeme serija knjiga s temom \u201evidjelica\u201c Gospe u Me\u0111ugorju, njezinim porukama, iz dana u dan razgovora s Gospom. Ukazanja. \u010citale su se kao nekada knjige Marije Juri\u0107 Zagorke, od Gri\u010dke vje\u0161tice <\/em>pa dalje, da se \u010dekao red pred kioscima kada je neki od njenih romana bio objavljivan u nastavcima, u novinama u kojima je sura\u0111ivala. U moje vrijeme strip-romani Mirko i Slavko, <\/em>\u010duveni po onoj uzre\u010dici:<\/p>\n

\u00a0– Mirko pazi metak!\/ – Hvala Slavko.<\/em><\/p>\n

Knjiga je na Balkanu obrala bostan \u2013 eto pripjeva svih na\u0161ih lamentacija o knjizi. Stoga i proslave tjedna, mjeseca ili godine imaju vi\u0161e komemorativni negoli radni karakter. Sve u svemu, Gutenbergov tiskarski stroj nije Ju\u017enim Slavenima, zaljubljenim u usmenu predaju, zna\u010dio ono \u0161to je mogao, niti je djelovao koliko je (dekorativno) zna\u010dio. Usmenjacisu huncutarijama preboljeli herojske dane knjige i do\u010dekali televiziju kao specijalni ameri\u010dki izum za doma\u0107e lajavce i slu\u0161a\u010de. I dok se kapitalna djela kulture, ukori\u010dena za paradu po regalima, prodaju u tisu\u0107u-dvije primjeraka, dotle i najlo\u0161ija emisija iz tv-\u0161katulje vabi milijune. Usmena kultura, dobiv\u0161i elektronske proteze, razmahala se poput zmaja iz bajke, gutaju\u0107i intelektualne djevce i djevice koji od knjige ne primi\u0161e ni puko udvaranje…<\/em><\/p>\n

Biblioteka HIT, me\u0111utim, zadr\u017eava jo\u0161 dva aduta: u njoj po prvi put doma\u0107i pisac (koji nota bene jedini mo\u017ee ovdje regrutirati publiku) ulazi na \u0161iroka vrata, sa stanovitom propagandom i pod znakom, makar i formalnim, uspjeha. Zasad su tu objavili knjige Ivan Raos, Na po\u010detku kraj, <\/strong>Alojz Majeti\u0107, \u010cangi off gotoff, <\/strong>Zvonimir Majdak, Pazi, tako da ostanem nevina <\/strong>i Ivan Slaming, Bolja polovica hrabrosti.<\/strong><\/em><\/p>\n

Obavije\u0161teni smo da \u0107e neki pisci specijalno za tu biblioteku napisati roman, \u0161to je nova i zanimljiva praksa koja je u svijetu dala ve\u0107 velikih rezultata. Druga vrijednost je ta \u0161to u svakom kolu imade barem jedan pisac zbiljske knji\u017eevne vrijednosti (Genet, Nabokov, Boll, Celine). Zanimljiv je i odabir Johna Carrea, pisca tzv. \u0161pijunskih, kriminalisti\u010dkih romana, s nepravdom podcijenjenih u na\u0161oj kritici, a u kojima su nastale, ne tako rijetko, i izvanredne pripovjeda\u010dke stranice moderne literature. Taj \u017eanr u nas \u017eivotari gotovo isklju\u010divo u pretpara\u010dkim izdanjima, gdje se velikane i diletante nemilice mije\u0161a. HIT bi pove\u0107ao svoje \u0161anse da animira \u0161ire \u010ditateljstvo kad bi ubudu\u0107e redovito prezentirao antologijske vrednote toga \u017eanra. U ovom posljednjem kolu, osim Celinea, osobito je zanimljiv Oklopni bataljon <\/strong>Josefa\u0160kvoreckog.<\/em><\/p>\n

U cjelini gledano, biblioteku HIT treba pozdraviti kao rijetki organizirani izdava\u010dki zahvat u neistra\u017eena (mislim, sustavno) podru\u010dja na\u0161e \u010ditateljske geografije. Komercijalni i kulturni imperativi tu \u0107e se, bez sumnje, i ubudu\u0107e sudariti, a od prirode njihova kompromisa zavisit \u0107e i uspjeh.[3]<\/strong><\/a><\/em><\/p>\n

Knjige za samopomo\u0107 Brune \u0160imle\u0161e u Hrvatskoj ili Mirjane Krizmani\u0107 ultimativni\u00a0su hitovi. \u0160imle\u0161ini bestseleri \u0160kola \u017eivota – Kako kreirati istinsku sre\u0107u\u00a0<\/em>i Ljubavologija,\u00a0<\/em>do\u017eivjeli su ve\u0107 nekoliko izdanja i stalno su pri vrhu najprodavanijih knjiga.<\/p>\n

Sli\u010dno je i s U ljubavi i bez nje<\/em><\/strong>, <\/em>Mirjane Krizmani\u0107.<\/em><\/p>\n

Ti autori su “zlatne koke” svojim izdava\u010dima u ova, po izdava\u010dke ku\u0107e, vrlo nepovoljna vremena.\u00a0[4]<\/strong><\/a><\/em><\/p>\n

Kovanice novca. Knjige koje ih dr\u017ee iznad vode, da ne stave klju\u010d u bravu. Da sa svim svojim ne odu na bubanj. Ste\u010daj s preustrojem ili i bez njega.<\/p>\n

\u0160imle\u0161ina posljednja knjiga U rukavicama mi je ionako prevru\u0107e,<\/em>\u00a0tako\u0111er se mjesecima ne da s vrhova lista najprodavanijih knjiga.<\/p>\n

“O duhovnosti u praksi ve\u0107 sam dosta pisao u prethodnim knjigama \u0160kola \u017eivota<\/em>\u00a0i Ljubavologija<\/em>, ali naravno, to su neiscrpne teme pa \u0107emo i u ovoj knjizi brojnim pitanjima pridru\u017eiti njihove bolje polovice \u2013 odgovore”, re\u0107i \u0107e \u0160imle\u0161a o svojoj novoj knjizi.<\/p>\n

A kao \u0161to i sam ka\u017ee, teme su neiscrpne jer svaka nova knjiga u tome \u017eanru vje\u0161to postavlja niz novih ili pak recikliranih starih pitanja, dovoljnih da autorima ostave prostor, a \u010ditateljima potrebu za novim naslovima. O\u010dito je da autori tog \u017eanra imaju uho za \u010duti \u0161to \u017eulja i \u0161to \u017eele \u010ditati njegova ciljana \u010ditala\u010dka publika. Oslu\u0161kuju \u010ditala\u010dku publiku, ili to netko \u010dini za njih.<\/p>\n

‘Zlatne koke’ za izdava\u010de<\/strong><\/h3>\n

S obzirom na \u010dinjenicu koliko je na\u0161e tr\u017ei\u0161te malo, objavljuje se veliki broj naslova iz podru\u010dja self-help literature. Na ponajbolje naslove svjetske produkcije doma\u0107a publika vi\u0161e ne mora dugo \u010dekati. Nakladnici su prepoznali prodajni potencijal takvih naslova i va\u017eno je imati ovakve knjige u ponudi, jer za njima neupitno postoji velik interes. A \u010ditatelji su spremni kupiti kvalitetnu knjigu koja \u0107e ih nadahnuti i potaknuti na pozitivne promjene, motivirati da pobolj\u0161aju svoj \u017eivot i bolje razumiju sebe i svoje odnose. –<\/em>ka\u017ee Marina Kralj Vida\u010dak, direktorica zagreba\u010dke izdava\u010dke ku\u0107e Planetopija. Isto govore, ili su do\u0161li do istoga zaklju\u010dka i drugi izdava\u010di te su knjige toga \u017eanra kamen zama\u0161njak sve i jednoga izdava\u010da.\u00a0[5]<\/a><\/strong><\/p>\n

Dok je, barem u Hrvatskoj, izdava\u0161tvo u krizi, samopomaga\u010dka literatura, uz \u017eanr fantazije, skandinavske krimi\u0107e i jo\u0161 poneko komercijalno \u0161tivo siguran je izdava\u010dki zgoditak. Igra na sigurno. Zihera\u0161ko nakladni\u0161tvo. Ni autorima ni izdava\u010dima nije te\u0161ko “pro\u010ditati” kako je danas ve\u0107ina ljudi nezadovoljna svojim \u017eivotima, poslom, financijskom situacijom, zdravljem, stanjem u dr\u017eavi, pretvorbom, uhljebima, opancima svake vlasti, politi\u010dkim strankama, izbjeglicama…dovoljno je pro\u0107i glavnim ulicama ve\u0107ih hrvatskih gradova, to se prolaznicima \u010dita s lica, ne vjerujem da je puno druga\u010dije i u drugim gradovima u regiji, Crne \u0161ume (Balkana). Crno im se pi\u0161e.<\/p>\n

\u010cini se da na plodnom tlu unutarnjih strahova i lomova nije te\u0161ko posti\u0107i uspjeh vje\u0161tim \u017eongliranjem rije\u010dima i mislima koje \u010desto naginju ili posve upadaju u pseudoznanost, parapsihologiju i kvazifilozofiju, s one strane ruba znanosti. No, kao i u svakom \u017eanru, ni u ovom nije sve jednozna\u010dno pa tako ni sve autore i naslove ne treba trpati u isti ko\u0161. Na\u0111e se tu i pokoja uspje\u0161nica, knji\u017eevno iznena\u0111enje. Autor koji pripada i tamo i vamo. Neupitna knji\u017eevna vrijednost. Knji\u017eevna pismenost.<\/p>\n

Kvalitetna self-help literatura je ona koja se \u010desto oslanja na znanstvena istra\u017eivanja i utemeljena je na iskustvu, a \u010ditatelju otvara novu perspektivu. Upu\u0107uje ga na literaturu.<\/p>\n

Zar nije sli\u010dno ili na tragu i sa SF literaturom? Neki od najuspje\u0161nijih knji\u017eevnika usko su vezani uz znanost ili vode\u0107e znanstvenike, a neki od njih i sami su znanstvenici.<\/p>\n

\u201eTo su knjige koje nam poma\u017eu da razmi\u0161ljamo na druga\u010diji i cjelovit na\u010din”, isti\u010de Kralj Vida\u010dak.<\/p>\n

Moglo bi se dodati na ovu misao, tjeraju nas na razmi\u0161ljanje. Ili da se bar zamislimo. U narodu re\u010deno: Mu\u0107nemo glavom. Uklju\u010dimo mozak.\u00a0<\/em>Jo\u0161 bi nas koja fraza il’ frazetina mogla bubnuti u glavu, ne bi li se razbudili.<\/p>\n

Britanski novinar i publicist Francis Wheen u svojoj knjizi Kako su prodava\u010di magle zagospodarili svijetom,<\/em>\u00a0nimalo ne \u0161tedi autore “samopomaga\u010dke” literature. Pionira tog, vremenom eruptiralog \u017eanra, on prepoznaje u slavnom izumitelju, piscu i politi\u010daru, jednom od autora ameri\u010dke Deklaracije o nezavisnosti, Benjaminu Franklinu. A \u0161to se sve njemu nije pripisalo. Prema svemu tome, neupitni je ameri\u010dki legendarni lik, kao i toliko toga vezano za Ameriku, Divlji zapad, kauboje i Indijance, western romane, pa i jedan od naj\u010ditanijih roman koji komotno mo\u017ee i u ovaj \u017eanr WinnetouKarl Maya, Nijemca, koji nikada nije niti bio u Americi, a Divlji je zapad vidio samo u svojoj ma\u0161ti, u svom snovi\u0111enju, me\u0111u javom i me\u0111’ snom.<\/em>Autor kojega zaboravljaju gotovo svi knji\u017eevni povjesni\u010dari, a pamte milijuni \u010ditatelja. Taj autor obilje\u017eio je i bio ruka pomo\u0107i, i nama i na\u0161im krajevima unutar bolje turisti\u010dke promid\u017ebe na\u0161ih netaknutih prirodnih ljepota, dragulja sa\u010duvane prirode, jer su se serijali filmova po njegovim romanima snimali u na\u0161im krajolicima koji su vi\u0161e nego uspje\u0161no odglumili \u010dari Divljega zapada, usu\u0111ujem se re\u0107i, egzoti\u010dnije i ljep\u0161e. (Filmski serijal Winnetou)<\/p>\n

Franklinova knji\u017eica iz 1773., pod naslovom\u00a0Almanah sirotog Richarda\u00a0<\/em>bila je, prema Wheenu, “potpuri banalnih, no motiviraju\u0107ih maksima” tipa “tko rano lije\u017ee i rano rani, zdravlje, imetak i pamet nitko mu ne brani” ili “slaba\u0161ni udarci ru\u0161e i velika stabla”. Dva i pol stolje\u0107a kasnije \u2013 kako napominje Wheen – “tr\u017ei\u0161te \u0161upljih fraza postalo je pretrpano”. Zar to nije na tragu ovi dana\u0161njih knjiga tisu\u0107u savjeta: \u201eTisu\u0107u za\u0161to i tisu\u0107u zato\u201c.<\/p>\n

I doista, po\u010detkom ovoga stolje\u0107a tzv. industrija samopobolj\u0161anja koja osim knjiga i kataloga uklju\u010duje i audio-vizualna izdanja, seminare, treninge, savjetovanja i sli\u010dno, samo u SAD je ostvarivala dobit od skoro 2,5 milijarde dolara godi\u0161nje. Ve\u0107 polovicom pro\u0161log desetlje\u0107a njezin se ukupni prihod popeo na devet milijardi dolara, a 2012., ta je industrija bila te\u0161ka 12 milijardi dolara. Dakle, rast od 10 milijardi dolara zabilje\u017een je u samo 10 godina i to samo u SAD-u!\u00a0[6]<\/strong><\/a><\/em><\/p>\n

A gdje je Europa, Daleki istok, Australija, Kanada, Ju\u017ena Amerika, Indija…?<\/p>\n

Mo\u0107 medija pri tom usponu bila je klju\u010dna \u0161to se, prema Wheenu, najbolje vidjelo u strjelovitom uspjehu DeepakaChopre, ameri\u010dkog lije\u010dnika indijskog porijekla. Okrenuv\u0161i se od klasi\u010dne medicine ka alternativnoj, Chopra je 1993. dobio priliku predstaviti se u emisiji slavne Oprah Winfrey, koja je fenomen knji\u0161ke prezentacije, marketinga u izdava\u0161tvu.<\/p>\n

Nakon gostovanja kod Oprah, Chopra je, kako s dosta ironije primje\u0107uje Wheen, od “opskurnog putuju\u0107eg trgovca \u010dudotvornim eliksirima, postao ameri\u010dki nacionalni guru” objaviv\u0161i u idu\u0107ih deset godina \u010dak 25 knjiga i na stotine kazeta, videa i CD-ova stvoriv\u0161i “destilat isto\u010dnja\u010dke filozofije i kr\u0161\u0107anskih moralnih pouka” te ga “umutiv\u0161i u pjenu za kupanje du\u0161e”. Bombasti\u010dni naslovi, obe\u0107anja bez pokri\u0107a, de\u017eurnih optimista \u0161irokog o\u010daravaju\u0107eg osmijeha.<\/p>\n

Pripomo\u0107 za krizna vremena<\/strong><\/h3>\n

Kao \u0161to je pripomogla Choprinoj promociji, desetak godina kasnije Oprah je presudno pridonijela i globalnoj popularnosti Australke Rhonde Byrne (prezimenjakinje ve\u0107 spomenute Irkinje Lorne) \u010dija je knjiga Tajna<\/em> postala apsolutni bestseler. \u0160to se sve ne daje za dospjeti u tu gledanu emisiju, \u010dija je voditeljica postala najbogatija crnoputa Amerikanka, i \u017eivu\u0107i ameri\u010dki san, pri\u010da o uspjehu, pozitivna strana Amerike sa svim neda\u0107ama koje su je pratile na njezinom putu.<\/p>\n

Tajna njezine Tajne\u00a0<\/em>doista je zagonetna tajna jer je svijetu uspjela skupo prodati formulu uspjeha koja, vjerovali ili ne, glasi: Ako dovoljno vjerujete u ono \u0161to \u017eelite, onda \u0107ete to i posti\u0107i! Za vjerovati ili ne.<\/p>\n

Da ipak ne bi ostalo na toj prostoj formuli, Byrne ju je pretvorila u ne\u0161to slo\u017eeniju jednad\u017ebu u kojoj je prvi korak do ostvarenja \u017eelje “fokusirati se na pozitivno, a ne negativno”, drugi je “vjerovati u ono \u0161to \u017eelite”, a tre\u0107i i najzahtjevniji ka\u017ee da “treba \u017eivjeti ideju onoga \u0161to \u017eelite”.<\/p>\n

Ono \u0161to se Byrneinoj “formuli” najvi\u0161e zamjera (osim posvema\u0161nje banalnosti), jeste prebacivanje odgovornosti za neuspjeh na onoga kome je savjet upu\u0107en. Drugim rije\u010dima: ako niste uspjeli posti\u0107i cilj, zna\u010di da se niste pridr\u017eavali uputa. Nije li to, zapravo, tajna uspje\u0161nog self-helpa, onog u kojem ciljeve dose\u017eu i “samopobolj\u0161anja” ostvaruju ponajprije autori i izdava\u010di?<\/p>\n

Napre\u010dac bi mogli zaklju\u010diti da je popularnost self-help literature karakteristi\u010dna za krizna vremena, pa da zato svjedo\u010dimo poplavi autora i novih naslova iz tog \u017eanra: Lorna Byrne:\u00a0Stube prema nebu; <\/em>Lorna Byrne:\u00a0An\u0111eli u mojoj kosi; <\/em>John Selby: Obogatite sada\u0161nji trenutak; <\/em>Autobiografija Dalaj Lame, Sloboda u izgnanstvu; Autobiografija Zlatana Ibrahimovi\u0107a; Razgovori s karizmati\u010dnim Zlatkom Sudcem;\u00a0 Za\u0161to \u010ditati filozofe?;\u00a0<\/em>Khadra, Y. 2009. Kabulske lastavice;\u00a0<\/em>Krizmani\u0107, M. 2009. Tkanje \u017eivota;\u00a0<\/em>Leyner, M. – Goldberg, B. 2006. Za\u0161to mu\u0161karci imaju bradavice?;\u00a0<\/em>Leyner, M. – Goldberg, B. 2007. Za\u0161to mu\u0161karci zaspu nakon seksa?;\u00a0<\/em>Lloyd, J. – Mitchinson, J. 2008. Knjiga op\u0107eg neznanja;\u00a0<\/em>Manguel, A. 2001. Povijest \u010ditanja;\u00a0<\/em>Min, A. 2008. Carica Orhideja;\u00a0<\/em>Min, A.2009. Posljednja Carica, Nafisi;\u00a0<\/em>Obama, B. 2008. Odva\u017enost nade<\/em>; Obama, B. 2008. Snovi mojega oca;\u00a0<\/em>Ujevi\u0107, D. 2008. Zlatko Sudac, razgovori; i …<\/em><\/p>\n

“Kriza svakako ima va\u017enu ulogu jer u njoj \u010dovjek do\u017eivljava razo\u010daranje u razne sustave \u2013 zdravstveni, ekonomski, zakonodavni. Zbog toga se budi svijest o tome da si sami mo\u017eemo najvi\u0161e pomo\u0107i i da jedino \u0161to nam preostaje jest da mijenjamo sebe, pa \u0107emo time mo\u017eda potaknuti i promjene u dru\u0161tvu. No, zapravo \u010dovjek je od pamtivijeka u potrazi za odgovorima na mnoga \u017eivotna pitanja, od onih koja se ti\u010du zdravlja, do onih duhovne, filozofske prirode, smisla i svrhe \u017eivota…<\/em><\/p>\n

\u00a0Zato vjerujem da se ovaj \u017eanr nije pojavio niti \u0107e nestati s nestankom krize, samo \u0107e se promijeniti fokus na odre\u0111ene teme unutar tog podru\u010dja. – <\/em>zaklju\u010duje direktorica Planetopije, Kralj Vida\u010dak.\u00a0[7]<\/strong><\/em><\/a><\/em><\/p>\n

Promjene moraju po\u010deti u srcu. Sve je i po\u010delo od promatranja. Prirodni je slijed re\u010denoga.<\/p>\n

Mo\u017ee li ‘self-help’ literatura zaista pobolj\u0161ati \u017eivot ili je rije\u010d o bezvrijednim knjigama? Sude\u0107i prema ocjenama stru\u010dnjaka, ba\u0161 kao u svakoj vrsti literature, tako i u ovoj postoje djela koja vrijedi pro\u010ditati i u \u017eivotu primijeniti, ali postoje i ona koja \u010dine vi\u0161e \u0161tete nego koristi.<\/p>\n

‘Tajna’, ‘Mo\u0107 sada\u0161njeg trenutka’, ‘\u0160kola \u017eivota’, ‘Tkanje \u017eivota’<\/em>\u2026 sve su to nazivi popularnih knjiga doma\u0107ih i stranih autora koje ulaze u kategoriju tzv. self-help literature. Iako je Amerikancima takvo \u0161tivo dostupno ve\u0107 godinama, Hrvati se s njime susre\u0107u tek posljednjih nekoliko godina.<\/p>\n

Me\u0111utim, pravi bum \u201eself-help\u201c literatura u Hrvatskoj do\u017eivljava u posljednjih godinu ili dvije. Otkako je Hrvatsku pogodila kriza, naglo je porastao interes za samopomo\u0107. Stru\u010dnjaci smatraju da to nije ni\u0161ta \u010dudno jer si ljudi u te\u0161kim vremenima nastoje pomo\u0107i kako god mogu, a knjige za samopomo\u0107 ipak su jeftinije od posjeta razli\u010ditim terapeutima. Postavlja se pitanje mo\u017ee li \u201eself-help\u201c literatura uop\u0107e pomo\u0107i. Dakako, mi\u0161ljenja su podijeljena \u2013 velik je broj onih koji smatraju da takve knjige mogu pobolj\u0161ati kvalitetu \u017eivota, ali mnogo je i onih koji smatraju da su to beskorisne knjige uz pomo\u0107 kojih se ljudi samozavaravaju i gube vrijeme. Kao i uvijek, generaliziranje nije dobro i ba\u0161 kao i me\u0111u drugim knjigama i u \u201eself-help\u201c literaturi ima vrijednih djela, ali ima i onih koja ne zaslu\u017euju pozornost pa \u201erekla kazala\u201c knjige mogu pri\u010diniti \u0161tetu.<\/p>\n

\u0160imle\u0161a<\/strong>: Mi ne pripadamo partnerima ve\u0107 ljubavi.<\/p>\n

Poku\u0161ajmo osim zemaljskih entiteta \u0161to vi\u0161e razmi\u0161ljati o onome \u0161to volimo. Vrhunac ljubavnog odnosa je da shvatimo da partner ne pripada meni, niti dijete pripada roditeljima. Mi pripadamo ljubavi, zaklju\u010duje Bruno \u0160imle\u0161a.<\/p>\n

Bruno \u0160imle\u0161a<\/em><\/strong> (1979.) autor je knjiga popularne psihologije. Dosad je objavio sedam knjiga, od kojih su “Ljubavologija” (Naklada Ljevak, 2011.) i “\u0160kola \u017eivota” (Naklada Ljevak, 2014.) bile me\u0111u najprodavanijim knjigama u Hrvatskoj, prodane u vi\u0161e od 25.000 primjeraka. Diplomirao je sociologiju 2002. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, a zadnje dvije godine, osim pisanja i dr\u017eanja predavanja, vodi emisiju Svaki dan, dobar dan na Hrvatskoj televiziji. O\u017eenio se 2007. godine i ponosni je tata petogodi\u0161nje djevoj\u010dice koja je i nadahnula jednu njegovu knjigu. (Umjetnost \u017eivota).\u00a0[8]<\/strong><\/a><\/em><\/p>\n

\u0160imle\u0161a govori o svetosti \u017eivota, ljubavi, obitelji, Bogu, zdravom razumu i o tome kako postati \u017eivotni umjetnik. Pi\u0161e o klju\u010dnim \u017eivotnim idejama obja\u0161njavaju\u0107i kako se mo\u017eemo igrati u \u017eivotu, ali ne i poigravati s njime budu\u0107i da je \u017eivot svet. Jedna od najva\u017enijih ideja njegovih knjiga jest da smo pravo voljeti i biti voljeni stekli ro\u0111enjem.<\/p>\n

Kriza vlada u cijelom svijetu, a svi smo svjesni krize i u RH i okolnim dr\u017eavama. \u017divjeti u takvoj krizi nije lako. \u010covjek je optere\u0107en, jer je jako te\u0161ko prona\u0107i posao, a ako ga i prona\u0111e, on jednostavno ne zna kako u\u0161tedjeti novac, jer novca uvijek nedostaje i uvijek treba. Kada \u010dovjek radi, nema ni slobodnog vremena i tako do\u0111e do zanemarivanja prijatelja i bli\u017enih ljudi. A ako i nije zaposlen, mo\u017eda je u svojim problemima i ne mo\u017ee se nositi s tu\u0111im problemima i pomagati drugima. Svaka \u010dast onima koji to mogu. Ja sam ih jako malo susreo u svome \u017eivotu.<\/p>\n

Pomo\u0107 je uvijek dobrodo\u0161la. Svi smo sretni ako imamo iskrenog prijatelja ili prijateljicu u svome \u017eivotu, koji\/a \u0107e nam pomo\u0107i u kriznim situacijama sa svojim savjetima, podr\u0161kom, a mo\u017eda i financijskom pomo\u0107i. No, bitno je da \u010dovjek prvenstveno pomogne sam sebi!<\/p>\n

Bitno je da \u010dovjek voli i po\u0161tuje sebe samoga, jer ako to ne \u010dini, onda pomo\u0107 drugih ljudi nema toliki u\u010dinak kao kada \u010dovjek doista respektira svoju li\u010dnost i voli se takvog kakav uistinu jest. Ista stvar je i s knjigama. Smatram da je self-help literatura jako korisna i uistinu mo\u017ee pomo\u0107i \u010dovjeku. Kakve god savjete autori knjige daju, zna\u010di, bili to \u017eivotni savjeti ili financijski, ekonomski ili drugi, oni mogu biti korisni, ako se \u010dovjek odlu\u010di pridr\u017eavati pravila i savjeta te ako se po\u0161tuje dovoljno da vjeruje kako on mo\u017ee pomo\u0107i samome sebi uz pomo\u0107 self-help literature. A \u0161to se samih autora ti\u010de – smatram da oni moraju jako dobro poznavati same sebe i ljude oko sebe. Jer oni moraju znati kako svrstati ljude i \u0161to napisati da im mogu pomo\u0107i. Vjerojatno takve knjige mogu napisati pedagozi i psihijatri, koji svakodnevno rade s ljudima i \u010ditaju ih kao knjige. I njihovi savjeti definitivno mogu pomo\u0107i \u010dovjeku da po\u010dne bolje \u017eivjeti! Postoje knjige koje poma\u017eu ljudima da smr\u0161ave i promijene na\u010din \u017eivota, a tako\u0111er postoje i knjige koje savjetuju \u010dovjeku kako da se po\u010dne po\u0161tivati i voljeti, jer to je (po mome mi\u0161ljenju) prvo \u0161to \u010dovjek mora u\u010diniti kako bi mogao ostvariti ostale ciljeve u svome \u017eivotu. Postoje i knjige koje savjetuju ljude o \u00a0financijama, obitelji i sli\u010dno. Uglavnom, smatram da je to jako korisno, ali i da bi trebalo biti vi\u0161e takvih knjiga, jer svaki je \u010dovjek razli\u010dit i mo\u017eda se ne mo\u017ee svatko prepoznati na stranicama tih knjiga i mo\u017eda si ne mo\u017ee pomo\u0107i sa savjetima samo jednog autora, ve\u0107 bi trebao potra\u017eiti nove autore i nove savjete koji \u0107e biti \u0161to u\u010dinkovitiji u njegovu \u017eivotu.<\/p>\n

Malo mi je te\u0161ko odrediti koja je knjiga\u00a0self-help<\/em>, a koja ne. Meni su sve knjige neka vrsta terapije – da me smire kad sam \u017eiv\u010dan, da me razvesele kada sam tu\u017ean, ma znate ve\u0107 i sami kako to ide… Uvijek imam nekoliko knjiga “za kraj kreveta”, da me podsjete na ono \u0161to bih (u svojim godinama) trebao uvijek znati: pogre\u0161ke se doga\u0111aju i najboljima, ne\u0107e zbog njih propasti svijet; to \u0161to se trenuta\u010dno osje\u0107am bijedno, samo je privremeno stanje, a ne dijagnoza; ru\u017ene rije\u010di izre\u010dene u ljutnji ne pokazuju pravo mi\u0161ljenje te osobe prema meni. Ma, sve ono \u0161to trenuta\u010dno izgleda kao kraj svijeta, a za neko vrijeme se niti ne sje\u0107amo da se dogodilo.\u00a0[9]<\/a><\/strong><\/p>\n

Moj, Nikole \u0160imi\u0107a Tonina –self-help-bookshelf<\/em> se sastoji od svega i sva\u010dega, ali naj\u010de\u0161\u0107e knjige za kojima pose\u017eem (i preporu\u010dujem ih drugim \u010ditateljima) su:<\/p>\n

1.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>Marija Juri\u0107 Zagorka,\u00a0Gri\u010dka vje\u0161tica;<\/em><\/strong><\/p>\n

<\/em><\/strong>2.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>Bruno \u0160imle\u0161a,\u00a0U rukavicama mi je ionako prevru\u0107e;<\/em><\/strong><\/p>\n

<\/em><\/strong>3.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>Mirjana Krizmani\u0107,\u00a0U ljubavi i bez nje;<\/em><\/strong><\/p>\n

<\/em><\/strong>4.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>Leyner, M. – Goldberg, B. 2007. Za\u0161to mu\u0161karci zaspu nakon seksa?<\/em><\/strong>;<\/p>\n

5.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>Herman Hesse,\u00a0Sidarta.<\/em><\/strong><\/p>\n

Po svim pravilima struke, samo ova zadnja (ne) bi bila “prava”self-helpica<\/em>, a ova prva – kako se uzme. Ona bi vi\u0161e spadala u self-improvement<\/em> (samo-razvojnu) literaturu. Te knjige me podsjete na ono \u0161to sam napisao gore; sve je jednostavno, samo su ljudi oni koji sve zakompliciraju \u2013 parafraziraju\u0107i Mirjanu Krizmani\u0107. – Ili je sve zaklomplicirao prvi majmun koji je si\u0161ao s drveta i time na\u010dinio nepopravljivu \u0161tetu \u010dovje\u010danstvu.<\/p>\n

\u010citao sam i neke od poznatihself-help<\/em> knjiga i moram priznati da mi nisu ba\u0161 ostale u pam\u0107enju. Malo \u0161to se zadr\u017ealo u pam\u0107enju. Malo se \u010dega dalo sjetiti. Mo\u017eda su mi i bile zanimljive dok sam ih \u010ditao, ali brzo su mi izvjetrile iz glave. Proletjele kroz glavu. To je vjerojatno tako jer sam odavno shvatio da najbolje razmi\u0161ljam razgovaraju\u0107i s nekim – tek onda mi se kristaliziraju neki odgovori, a ponekad i pitanja. Te\u0161ko mi se primaju hibridne misli.\u00a0[10]<\/a><\/strong><\/p>\n

Daleko od toga da (ne)postoje oni koji \u017eele zaraditi na to\u00a0boomu<\/em> knjiga samopomo\u0107i. Uvijek postoji netko tko \u0107e iskoristiti bilo kakvu groznu situaciju za svoju korist, zaraditi na tu\u0111oj nesre\u0107i i muci pa \u0107e tako poku\u0161ati zaraditi i na ne\u010dijem nedostatku samopouzdanja, samopo\u0161tovanja ili prijatelja, financijskim problemima, problemima s djecom ili roditeljima, tuzi ili depresiji, porocima…<\/p>\n

\u00a0Ali, isto tako smatram neupitno da postoje osobe, bile one stru\u010dnjaci ili samo ljudi s iskustvom, koje istinski \u017eele pomo\u0107i nekom (mo\u017eda zato \u0161to je netko pomogao i njima ili ba\u0161 zato \u0161to nisu imale nikoga i same su se morale izvla\u010diti iz problema). Te\u0161ko je na\u0107i kvalitetnoga sugovornika. Ili i jedno i drugo. Iako i ne vjerujem puno u svece na zemlji, \u010desto u \u0161ali znam re\u0107i: Ne bi ni svi ostali na nebu gore, da se izbori bar jednom ponove. Vjerojatno i na zemlji \u017eivi neki sveti \u010dovjek, ali se ja o\u010dito ne kre\u0107em po mjestima gdje bih ga mogao sresti. Ili mi se jednostavno ne da upoznati kojega od njih. Sustav sv. Franje ve\u0107 dugo ne stanuje na Zemlji. Ne znam kada je netko nakon njega skinuo svoju ko\u0161ulju i dao je nekome, a da mu je bila jedina koju ima, ili jednako kao Isus nosio odje\u0107u bez i jednoga jedinoga d\u017eepa.<\/p>\n

Na kraju je sve kako si tko uzme \u2013 tko voli nek’ izvoli, ako mislite da Vam pisana rije\u010d mo\u017ee pomo\u0107i, za\u0161to ne? Postoji i terapija \u010ditanjem, zar ne? Nekom poma\u017ee razgovor i dru\u017eenje, \u010dovjek je dru\u0161tvena osoba. Nekom zatvaranje u osamu i razmi\u0161ljanje. Gospodstvo ti\u0161ine. Ako i jedna re\u010denica pomogne, super! A ako ne, idemo dalje, ionako nije bitan cilj, nego put pa ni put kao put: bitno je, kako ka\u017ee Harold Robinson, pokrenuti se, opasnost le\u017ei u osami.\u00a0Idemo delati \u2013 <\/em>Milan Bandi\u0107. Ili bar drumovati<\/em>. Gdje je putna torba tu je dom, napisah jednom, tragom jednoga intervjua na TV-u.<\/p>\n

Za kraj, Anthony De Mello je na po\u010detku svoje knjige lijepo rekao ono \u0161to i ja mislim:<\/p>\n

“Mislite li da \u0107u nekom pomo\u0107i? Ne! O, ne, ne, ne, ne i ne! Ne o\u010dekujte od mene da ikome pomognem. Ja ne o\u010dekujem ni da ikome na\u0161kodim. Ako vam bude \u0161kodilo, za to ste sami odgovorni; ako vam pomogne, i to je samo va\u0161a zasluga.” Sve je to ko ona narodna o \u201eSvetoj vodi\u201c \u2013 Niti smrdi, niti miri\u0161e…<\/em> Pa i Isus ka\u017ee: Vjera te je tvoja spasila! <\/em>Dobro je kazao jedan hrvatski ugledni psihijatar o vjeri: Bolje ovisan o Isusu nego o dileru! <\/em>Parafraziraju\u0107i njegovu izjavu mo\u017ee se jednako tako re\u0107i: Bolje ovisan o self-help literaturi nego o drogi ili drugim opijatima.<\/em><\/p>\n

– Vjerojatno (ne)spada pod ovu temu, ali knjiga koja mi je zaista pomogla je S Krle\u017eom iz dana u dan<\/em><\/strong> (napisao je Enes \u010cengi\u0107). Napokon sam se rije\u0161io nedoumica kad mi netko ka\u017ee \u2013 \u0160to je pisac htio re\u0107i? Ovo je pravi self-help<\/em> za talentiranu osobu koja \u017eeli nau\u010diti pisati!<\/p>\n

… Je li knjiga roba ili nije roba \u2013 jer sve \u0161to se prodaje i kupuje jest roba, prema tome i knjiga jest neka vrsta robe, samo je to specifi\u010dna vrsta robe.\u00a0[11]<\/strong><\/a><\/em><\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

Marketin\u0161ki,\u00a0 sadr\u017eajni\u00a0 i\u00a0 oblikovni\u00a0 trendovi\u00a0 u nakladni\u0161tvu iz dana u dan, kontinuirano se mijenjaju, na svjetskom i hrvatskom tr\u017ei\u0161tu knjiga. Broj objavljenih publikacija u Hrvatskoj se, slijedom podataka o broju izra\u0111enih CIP zapisa od strane Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu, udvostru\u010dio. Nakladnici pove\u0107avaju ulaganja u marketing poku\u0161avaju\u0107i osigurati vidljivost vlastitih naslova na sve zasi\u0107enijem tr\u017ei\u0161tu. Prekomjerni porast broja objavljenih naslova otima se svakoj kontroli i preklapa se s tendencijom povezivanja nakladni\u0161tva s ostalim medijima: televizijom, ra\u010dunalnim igrama, filmom, magazinima, stripovima, zabavnim i sportskim \u010dasopisima za djecu i mlade\u017e, i sl., neupitnom konkurencijom knjigama, no nakon ulaska me\u0111unarodnih medijskih tvrtki u nakladni\u0161tvo, knjige sve \u010de\u0161\u0107e preuzimaju prepoznatljive likove i motive sveprisutne u medijima. Prije je to i\u0161lo obrnutim smjerom te se mo\u017ee re\u0107i i da novi marketin\u0161ki splet knjige barem dijelom proizlazi upravo iz pozicioniranja knjige ne samo naspram ostalih medija, nego i u suodnosu s njima, nadopunjuju\u0107i se.<\/p>\n

Uo\u010den je zna\u010dajan porast zastupljenosti romana o egzoti\u010dnim kulturama, izdanja o aktualnim doga\u0111ajima, priru\u010dnika za samopomo\u0107, biografija i autobiografija i naposljetku knjiga tzv. instant znanja. Sadr\u017eajni se trendovi mijenjaju i na svjetskom i na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu knjiga i te\u0161ko je zaklju\u010diti jesu li oni hrvatskom tr\u017ei\u0161tu nametnuti ili proizlaze iz potra\u017enje doma\u0107ih \u010ditatelja, podilaze\u0107i istima.<\/p>\n

S obzirom na trendove oblikovanja, korice sve \u010de\u0161\u0107e odra\u017eavaju upravo povezivanje knjige s ostalim medijima. Me\u0111unarodne medijske kompanije u globalnom svijetu sve \u010de\u0161\u0107e i sve lak\u0161e name\u0107u svoje oblikovne standarde, koriste\u0107i raspolo\u017eivo intelektualno vlasni\u0161tvo, poput imid\u017ea slavne osobe i za privla\u010denje kupaca knjige. Navedeni primjer kori\u0161tenja ekolo\u0161ki prihvatljivog papira, \u010dime tvrtka isti\u010de predanost dru\u0161tveno odgovornom poslovanju, pokazuje da se i taj segment knji\u0161ke proizvodnje mo\u017ee upotrijebiti kao marketin\u0161ko oru\u0111e nakladnika. Razli\u010diti aspekti suodnosa marketin\u0161kih i oblikovnih trendova u suvremenom nakladni\u0161tvu ovim razmatranjima zasigurno nisu iscrpljeni, razvidno je da se oblikovanje knjige u komercijalnom nakladni\u0161tvu sve izrazitije prilago\u0111uje potrebama marketinga. \u010cini se kako kraja nema i na \u0161to je sve spreman iskrivljeni trgova\u010dki um i do kud je spreman i\u0107i, koje su to samo perfidne igre, sve u svrhu i u cilju prodaje knjige, koju su pretvorili i pretvaraju robom na polici koje se treba rije\u0161iti \u0161to prije i po mogu\u0107nosti zaraditi na njoj, \u0161to vi\u0161e time bolje, samo ne izgubiti pa i podijeliti odre\u0111enu tira\u017eu knjiga reklame radi tesvrtanja marketin\u0161ke pozornosti, biti sveprisutan, tragom one, ako se o nekome i ne\u010demu ne pi\u0161e pa i negativno, kao da ga i nema. Nije ni svo zlo u tome. Nametljivom propagandom, ispod \u017eita se pove\u0107ala \u010ditanost. Pridobili su se te\u0161kopridobljivi slojevi dru\u0161tva knjizi, \u0161to je unazad ne toliko godina bila nezamisliva misija. Neka se \u010dita pa i taj oblik literature. Neka se knjiga kre\u0107e me\u0111u ljudima. Bolje ovisni i o takvoj knjizi nego ve\u0107em zlu, ovisnosti o nekim opijatima, tragom naslova Tribusonovoga romana: Ne dao Bog ve\u0107eg zla.<\/em><\/p>\n

Literatura<\/strong><\/h3>\n

{1<\/strong>.} Ani\u0107, V. Hrvatski enciklopedijski rje\u010dnik<\/em><\/strong>. Zagreb: Novi Liber, 2004.<\/p>\n

{2<\/strong>.} Bla\u017eevi\u0107, L. Knjigu jo\u0161 prodaju naslov i akviziter<\/em><\/strong>. Zagreb: Lider, 2007.<\/p>\n

{3<\/strong>.} Bla\u017eevi\u0107, L. Novi trendovi u marketingu knjige, magistarska radnja<\/em><\/strong>. Zagreb: Ekonomski fakultet, 2009.<\/p>\n

{4<\/strong>.} \u010ca\u010dinovi\u0107, N. Za\u0161to \u010ditati filozofe?<\/em><\/strong> Zagreb: Naklada Ljevak, 2009.<\/p>\n

{5.} Krizmani\u0107, M. Tkanje \u017eivota<\/em><\/strong>. Zagreb: Profil international,2009.<\/p>\n

{6.} Leyner, M. – Goldberg, B. Za\u0161to mu\u0161karci imaju bradavice?<\/em><\/strong> Zagreb: Naklada Ljevak, 2006.<\/p>\n

{7.} Leyner, M. – Goldberg, B. Za\u0161to mu\u0161karci zaspu nakon seksa?<\/em><\/strong> Zagreb: Naklada Ljevak, 2007.<\/p>\n

{8.} Lloyd, J. – Mitchinson, J. Knjiga op\u0107eg neznanja<\/em><\/strong>. Zagreb: Naklada Ljevak, 2008.<\/p>\n

{9.} Manguel, A. Povijest \u010ditanja.<\/strong>\u00a0Zagreb. Prometej, 2001.<\/p>\n

{10.} Nafisi, A. Lolita u Teheranu<\/em><\/strong>. Zagreb: Naklada Ljevak, 2004.<\/p>\n

{11.} Nafisi, A. Stvari o kojima sam \u0161utjela<\/em><\/strong>. Zagreb: Naklada Ljevak, 2009.<\/p>\n

{12.} Obama, B. Odva\u017enost nade: razmi\u0161ljanja o obnavljanju ameri\u010dkog sna.<\/em><\/strong> Zagreb: Profil international, 2008.<\/p>\n

{13.} Obama, B. Snovi mojega oca: pri\u010da o rasi i naslije\u0111u.<\/em><\/strong> Zagreb: Naklada Zadro, 2008.<\/p>\n

{14.} Stip\u010devi\u0107, A. Povijest knjige<\/em><\/strong>. Zagreb: Nakladni Zavod Matice Hrvatske, 1985.<\/p>\n

{15.} Leonardo, Bla\u017eevi\u0107.Novi sadr\u017eajni, oblikovni i marketin\u0161ki trendovi u komercijalnom nakladni\u0161tvu.<\/em><\/strong>Libellarium, II, 2 (2009): 181 \u2013 194.<\/p>\n

{16.} Stip\u010devi\u0107, A. Sudbina knjige<\/em><\/strong>. Lokve: Naklada Benja, 2000.<\/p>\n

{17.} Stip\u010devi\u0107, A. Socijalna povijest knjige u Hrvata.<\/em><\/strong> Knjiga 1, Srednji vijek. Zagreb: \u0160kolska knjiga,2004.<\/p>\n

{18.} \u0160iki\u0107, G. Kako od knjige napraviti robu<\/em><\/strong>. Privredni vjesnik, (posjet: 20. 08. 2009.).2009.<\/p>\n

{19.} Glibo, \u017daklina.\u00a0Povijest, politika i poetika u Krle\u017einom romanu Zastave<\/em><\/strong>. Zadar: Zadarski knji\u017eevni ljetopis, 1\/2015. 237.- 277.<\/p>\n

{20.} Ten\u017eera, Veselko. Makar se i posva\u0111ali. <\/em><\/strong>Zagreb:Sveu\u010dili\u0161na Naklada Liber, 1988.<\/p>\n

———————————————————-<\/strong><\/p>\n

\n
\n

[1]<\/a>\u00a0<\/strong>– Bla\u017eevi\u0107, Leonardo Novi sadr\u017eajni, oblikovni i markenti\u0161ki trendovi u komercijalnom nakladni\u0161tvu<\/em><\/strong>. Zadar:\u00a0 Stru\u010dni rad. Zadarsko sveu\u010dili\u0161te. 2014.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[2]<\/a>\u00a0<\/strong>– Bla\u017eevi\u0107, Leonardo Novi sadr\u017eajni, oblikovni i markenti\u0161ki trendovi u komercijalnom nakladni\u0161tvu. <\/em><\/strong>Zadar: Stru\u010dni rad. Zadarsko sveu\u010dili\u0161te. 2014.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[3]<\/a>\u00a0<\/strong>\u2013 <\/em>Ten\u017eera, Veselko, Makar se i posva\u0111ali. \/\/HIT vabi \u010ditaoce. Zagreb: <\/em><\/strong>Sveu\u010dili\u0161na Naklada Liber. 1988. 121. \u2013 124.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[4]<\/a>\u00a0<\/strong>– <\/em>\u0160iki\u0107, G. 2009.Zlatne koke izdava\u010da.Kako od knjige napraviti robu<\/em><\/strong>, Privrednivjesnik, (posjet: 20. 08. 2009.).<\/p>\n<\/div>\n

\n

[5]<\/a>\u00a0<\/strong>– \u0160iki\u0107, G. 2009. Zlatne koke izdava\u010da<\/em><\/strong>. Kako od knjige napraviti robu<\/em><\/strong>. Privredni vjesnik. (posjet: 20. 08. 2009.).<\/p>\n<\/div>\n

\n

[6]<\/a>\u00a0<\/strong>– <\/em>Bla\u017eevi\u0107, L.Knjigu jo\u0161 prodaju naslov i akviziter<\/em><\/strong>. Zagreb:\u00a0 Lider. 2007., str. 11. \u2013 14.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[7]<\/a>\u00a0<\/strong>– <\/em>Iz drugih medija: Intervju direktorice Planetopije, Kralj Vida\u010dak,\u00a0studeni 2014.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[8]<\/a>\u00a0<\/strong>– <\/em>\u0160imle\u0161a, Bruno. U rukavicama mi je ionako prevru\u0107e<\/em>. <\/strong>Bilje\u0161ka o autoru. Zagreb: NAR. 2012., str. 227.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[9]<\/a>\u00a0<\/strong>– \u010citaju\u0107i Mirjanu Krizmani\u0107 i Brunu \u0160imle\u0161u.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[10]<\/a>\u00a0<\/strong>– Do\u0111oh do zaklju\u010dka \u010ditaju\u0107i: U ljubavi i bez nje<\/em><\/strong>. Postojanost i prolaznost na\u0161ih privr\u017eenosti. Krizmani\u0107, Mirjana. Zagreb: Zagreb, 2011.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[11]<\/a>\u00a0<\/strong>(Miroslav Krle\u017ea).\u2013<\/em>\u010cengi\u0107, Enes. Balada o \u017eivotu koji te\u010de<\/em><\/strong>. S Krle\u017eom iz dana u dan. Sarajevo: Svjetlost. Knjiga prva, 1990. 21. Krle\u017ea o knjizi i dru\u0161tvenom tretmanu knjige, 1961. godine.<\/p>\n

Nikola \u0160imi\u0107 Tonin<\/strong><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

Share<\/a><\/div>