Dječak Shasta živi u hladnom okruženju. Njegov otac je nasilan i distanciran, a život ne nudi puno prilika. Ugodno je riječ koja ne postoji u njegovom rječniku, a život mu je dodatno opterećen s činjenicom da je svjetlokosi dječak bijele puti koji se u ovoj izmišljenoj zemlji (koja asocira na neku od arapskih zemalja) ne uklapa ni vizualno. No bilo kakav trag iluzija se razbija jedne večeri kad njegovog oca posjeti uglednik koji želi otkupiti Shastu (a usput saznajemo da je Shasta otet iz svoje domovine). Shasta ima sreće što se konj od uglednika, Jihi, dobro služi ljudskim jezikom jer potječe iz čarobne zemlje Narnije. Konj i njegov dječak žele pobjeći što dalje od Kalormena i otići u Narniju pa brzo sklapaju savez i kreću na put. U jednoj noći punoj tjeskobe i ludog jahanja njihov put se isprepliće s Aravis i njezinim konjem Hvin. Aravis bježi od života punog bogatstva jer se mora udati za jednog odurnog starca.

Treća knjiga u serijalu ‘Kronika iz Narnije? ima sve predispozicije da bude uronjena u avanturu, da podigne uloge više nego što su bili u prve dvije knjige, ali nažalost ovo je, za sada, najslabiji dio Kronika. Uzmemo li u obzir da je Lewis kao Britanac – u vrijeme dok su držali dobar dio svijeta pod svojom čizmom – u izrazito lošem svjetlu izgradio zemlju Kalormen, koja je u najboljem slučaju predstavljena kao karikaturalna verzija mediteransko-arapske države, onda se cijeli poduhvat raspada već na samom početku. Zbog izrazito kompleksnog odnosa Velike Britanije i gotovo cijelog ostatka svijeta, ovakvi prikazi evociraju duh prošlih vremena koja nisu bila ni lijepa ni pravedna (možda je stvar u tome što Lewis zbilja želi naglasiti tu činjenicu pa u jednom trenutku, obraćajući se čitateljima, spominje kako je naš način (britanski) života normalniji i manje ‘divlji’). Sve se to, naravno, iščitava u kontekstu vremena iz kojeg je izašlo, ali na neki način se duboko kosi s kršćanskim vrijednostima i elementima iz Biblije koje Lewis implementira u Kronike iz Narnije.

U takvom kompleksnom okruženju, sama priča posustaje u stvaranju prave napetosti i osjećaja avanture. Ono što prethodna dva nastavka imaju je šarm i dašak čarolije, a ovdje se, unatoč svemu, cijela priča zadržava na tlu, i nikako da poleti u visine koje je zovu. Ono što je najbolji dio je odnos između djece i konja te davanje dovoljno prostora da se karakterne osobine životinja ističu (što je doduše u oštrom kontrastu s nimalo laskavim prikazom fikcionalnih Arapa). Još jedna propuštena prilika proizlazi iz činjenice da nema pravog pokušaja da se istaknu kompleksnosti različitih društava i zemalja, nego se sve izvodi plošno i apsolutno subjektivno.

U romanu se kao sporedni likovi pojavljuju kraljevi i kraljevne koje smo upoznali u knjizi ‘Lav, Vještica i Ormar’ te tako dobivao uvid u to kako se snalaze u svojim dobro oformljenim ulogama kraljeva Narnije. Nažalost, puno potencijala se izgubilo u pretjerivanju s jedne strane, i nedorečenosti s druge strane. Neki bolji elementi ne mogu spasiti cijelu priču, ali je svakako ‘spašavaju’ od potpunog kolapsa.

Ronert Tabula

Informacija o knjizi:

C. S. Lewis
Konj i njegov dječak

Golden marketing
Prijevod: Sanja Lovrenčić
Strani naslov: The Horse and His Boy
Godina: 2002.
Stranice: 202
Uvez: Tvrdi
ISBN: 9532121137
Cijena: 99,75 kn

Facebook