{"id":7388,"date":"2013-04-03T23:28:17","date_gmt":"2013-04-03T21:28:17","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=7388"},"modified":"2013-04-04T10:28:32","modified_gmt":"2013-04-04T08:28:32","slug":"kazaliste-zkm-predstava-bergmanove-zene-osvrt-na-press-konferenciju-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=7388","title":{"rendered":"Kazali\u0161te: ZKM Premijera predstave ‘Bergmanove \u017eene’ [osvrt na press konferenciju Ada Juki\u0107]"},"content":{"rendered":"

Rado odem na pressice u ZKM, izme\u0111u ostalog i zato \u0161to tamo, kao na rijetko kojem kulturnom i javnom mjestu (ne samo u Zagrebu), mogu \u010duti francuski jezik, umjesto neizostavnog engleskog. U okviru svoje proeuropske koprodukcije i uop\u0107e internacionalne suradnje, uklju\u010duju\u0107i i onu s ameri\u010dkim teatrom, ZKM ima osobito izra\u017eenu ‘francusku vezu’ (da se poigramo filmskom asocijacijom, vidi Williama Friedkina), a predstave koje se realiziraju u suradnji s francuskim umjetnicima povod su odr\u017eavanja pressica na kojima mogu vje\u017ebati svoj francuski (ne tako da postavljam izravno pitanja, ve\u0107 razumijem \u0161to u\u010desnici konferencije ka\u017eu\u00a0na \u017eivom, duhovitom i kreativnom francuskom,\u00a0<\/span>prije prijevoda). Ugoda tih susreta kazali\u0161ta i medija, uz taj ‘francuski benefit’ usmjerava me \u010dak i u slu\u010daju kolizija, kao \u0161to je bilo danas, kad se u isto vrijeme (12h), u neposrednom susjedstvu (Berislavi\u0107eva) odr\u017eavala press konferencija Muzi\u010dkog biennalea (ni ona, naravno nije bila propu\u0161tena, na njoj je bio drugi predstavnik Redakcije). Dakle, internacionalno kazali\u0161te ima svojih prednosti (ionako se u recesijskim vremenima ne mo\u017ee ra\u010dunati na domjenak povodom bilo kojeg medijskog susreta, za razliku od dobrih starih vremena, kad su se novinari mogli okrijepiti obavljaju\u0107i svoj posao :)). \u0160alim se. Ovo pokazuje kakva se dobra atmosfera mo\u017ee posti\u0107i i ozbiljnim povodom, a povod za ovu pressicu i predstavu, kao \u0161to naslov predstave upu\u0107uje, vezan je za \u00a0zahtjevno djelo svjetskog filmskog autora, Ingmara Bergmana, transponirano kazali\u0161nim djelom jednog bjeloruskog pisca (diplomiranog psihologa, radijskog voditelja i glumca).<\/span><\/p>\n

\n
\n
\"Press<\/a><\/dt>\n
Press konferencija povodom predstave ‘Bergmanove \u017eene’; Fotografija Ada Juki\u0107<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Kao internet portal o F.I.L.M.-u (skra\u0107enica u kojoj je, pored filma, uklju\u010deno i kazali\u0161te!), istaknut \u0107emo da je izravna referenca kazali\u0161nih ‘Bergmanovih \u017eena’ Bergmanov film ‘Persona’ (1966), ali nadahnu\u0107e dramati\u010dara Nikolaja Rudkovskog temelji se na \u0161irem Bergmanovu opusu, napose filmovima ‘\u017dene \u010dekaju’ (1952), ‘Kroz tamno ogledalo’ (1961), ‘Krici i \u0161aputanja’ (1972) te ‘Nakon probe’. Zanimljivo je da je ovaj slo\u017eeni predlo\u017eak, ovo filozofsko i umjetni\u010dko hrvanje sa smislom i besmislom \u017eivota, ljudske prirode, potrebe i nemogu\u0107nosti ostvarenja bliskosti i ljubavi itd., kojima se Bergman bavio do kraja \u017eivota, rekreirano u djelu jednog dvadesetdvogodi\u0161njaka i to u okviru njegove Trilogije! o snovima (1993)<\/p>\n

Ako iz filmske perspektive projiciramo naslov ‘Bergmanove \u017eene’, odnosno glumice ‘koje su ga izra\u017eavale’, onda bi to bile bar Bibi Anderson, Liv Ullman i Ingrid Thulin, ali Predstava koja reflektira ‘Persone’ \u00a0predstavlja samo dva \u017eenska lika (Liv i Ingrid, to jest Ksenija Marinkovi\u0107 i Lucija \u0160erbed\u017eija), a ukupno ima tri lika, od kojih jedan \u00a0zauzima pisac (Nikolaj, Frano Ma\u0161kovi\u0107).<\/p>\n

Pored te\u0161kih misli, \u010dak i no\u0107nih mora koje je intenzivno dru\u017eenje s Bergmanovim opsesijama i dramati\u010darevom poetikom izazivalo u gluma\u010dkoj ekipi (\u0161to nam je povjerila jedna od glumica), redatelj Jean-Claude Berutti, prema vlastitoj izjavi, nije sklon tu\u017enoj interpretaciji te\u0161kih tema, pa mo\u017eemo o\u010dekivati i ne\u0161to vedrine u bolesni\u010dkoj bijeloj sobi Predstave, \u010diji je scenograf (i kostimograf) Rudy Sabounghi pohvalio u tom kontekstu kreativni doprinos svjetla, odnosno, oblikovatelja rasvjete Aleksandra \u010cavleka. Redatelj koji je, kao i scenograf, prije nekoliko godina sudjelovao u koprodukcijiskom projektu ZKM-a ‘Polet’, istaknuo je op\u0107enito uvjete rada u ZKM kao potpuno zadovoljavaju\u0107e, na razini europskih, a u pogledu kreativnog resursa ansambla, i povoljnijim u odnosu na situaciju u Francuskoj, u kojoj postoji samo jedan stalni ansambl (Com\u00e9die Francai\u015fe), dok se za ostale projekte, u okvirima kulturnog liberalizma (op. aut. ) ansambl okuplja ‘ad hoc’, to jest, po projektu. Prema mi\u0161ljenju gospodina Beruttija raspolaganje ‘vlastitom ekipom’ omogu\u0107uje ekonomi\u010dniju kazali\u0161nu produkciju i osigurava njen kontinuitet. U recesijskim uvjetima, me\u0111utim, to ne osigurava velike produkcijske zahvate, pa se, \u0161to pokazuje i praksa ZKM-a, u mno\u017eini projekata koriste samo dijelovi raspolo\u017eivog ku\u0107nog castinga.<\/p>\n

Na pitanje kolegice iz kulturne rubrike mariborske ‘Ve\u010deri’ o usporedbi uvjeta kazali\u0161nog rada u Europi, redatelj Jean-Claude Berutti, poznat i kao redatelj opera, a do prije nekoliko godina i ravnatelj jednog kazali\u0161ta (La Com\u00e9die de Saint-Eti\u00e9nne, do 2010.), koji sada, kao slobodni redatelj, nagla\u0161ava potrebu kretanja i izmjene stvarala\u010dkog okru\u017eenja ‘da ne postane dosadno’, dao je pregled situacije u nekoliko EU zemalja iz kojih su vidljive ne samo me\u0111usobne razlike, ve\u0107 i ukupna deterioracija uvjeta umjetni\u010dkog rada, s obzirom na ekonomsko stanje zemalja u kojem kazali\u0161ta djeluju. Spomenut je i slu\u010daj zatvaranja jednog \u0161panjolskog teatra, zbog nemogu\u0107nosti isplate pla\u0107a, \u0161to je izazvalo asocijacije na ste\u010dajeve nekih tvornica u nas (na\u0161a se kazali\u0161ta bolje dr\u017ee :)) i druge dramati\u010dne situacije koje do\u017eivljavamo u stvarnosti. A tu potrebu participiranja kazali\u0161ta u ‘dramatici stvarnosti’ (fig. aut.), odnosno ko\u0161maru u svijetu u kojem \u017eivimo, naglasila je ravnateljica ZKM-a, Dubravka Vrgo\u010d, argumentiraju\u0107i djelovanje ZKM-a u pogledu me\u0111unarodnih koprodukcija i postavljanja na scenu djela doma\u0107ih autora, s najbli\u017eom slikom te stvarnosti koju mo\u017eemo do\u017eivjeti. Pri tome se realizira, \u0161to potvr\u0111uje i ova predstava, ponovna suradnja sa suradnicima s kojima je prethodno ostvaren uspje\u0161an projekt.<\/p>\n

Premijera je u petak 5. travnja 2013., a u studenom ove godine predvi\u0111ene su izvedbe u Francuskoj, s ciljem osiguranja kontinuiteta izvo\u0111enja predstave (na francuskom, a potom i engleskom jeziku) u europskom okru\u017eenju.<\/p>\n

Osvrt i fotografija Ada Juki\u0107, 03.04.2013.<\/em><\/p>\n

Share<\/a><\/div>