{"id":6552,"date":"2013-02-05T23:33:54","date_gmt":"2013-02-05T22:33:54","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=6552"},"modified":"2013-02-05T23:33:54","modified_gmt":"2013-02-05T22:33:54","slug":"zagrebdox-2013-biografski-dox-portreti-stevea-jobsa-ethel-kennedy-harrya-deana-stantona-i-lcd-soundsystema","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=6552","title":{"rendered":"ZagrebDox 2013: Biografski Dox – portreti Stevea Jobsa, Ethel Kennedy, Harrya Deana Stantona i LCD Soundsystema"},"content":{"rendered":"

Biografski Dox<\/strong>, novi ovogodi\u0161nji program ZagrebDoxa<\/strong>, gledateljima donosi \u017eivotne pri\u010de fascinantnih i utjecajnih, vi\u0161e ili manje poznatih li\u010dnosti koje su na razne na\u010dine obilje\u017eile posljednja desetlje\u0107a: Steve Jobs, John Baldessari i Ethel Kennedy samo su neki od njih!<\/p>\n

Godine 1995. novinar Robert X. Cringely snimio je iscrpni intervju sa Steveom Jobsom u kojem su diskutirali o njegovim ranim danima, poslovnim bitkama i vizijama budu\u0107nosti. U to doba Jobs je vodio NeXT, kompjutorsku kompaniju koju je osnovao nakon napu\u0161tanja Applea. Kratki dijelovi tog razgovora kori\u0161teni su u jednoj televizijskoj seriji, ali ostatak se smatrao zagubljenim sve dok nakon sedamnaest godina ta VHS-snimka nije prona\u0111ena u Cringelyevoj gara\u017ei. Uz modernu tehnologiju i doprinos autorskog tima Roberta X. Cringelya, Johna Gaua i Paula Sena, Steve Jobs: izgubljeni intervju <\/em><\/strong>pru\u017ea fascinantan uvid u najzanimljiviji trenutak Jobsove karijere, dvije godine prije nego \u0161to \u0107e ponovno preuzeti Apple.<\/p>\n

\n
\n
\"Prizor<\/a><\/dt>\n
Prizor iz filma ‘Harry Dean Stanton: Djelomi\u010dno fikcija’<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Harry Dean Stanton: djelomi\u010dno fikcija<\/em><\/strong> \u010daroban je impresionisti\u010dki portret legendarnog glumca koji je u posljednjih pet desetlje\u0107a stekao kultni status u filmskoj umjetnosti. \u0160vicarska autorica Sophie Huber u svojem prvijencu odaje po\u010dast Stantonu u nizu isje\u010daka iz njegovih 250 filmova i njegovim dirljivim izvedbama ameri\u010dkih narodnih pjesama. Rije\u010d je o istra\u017eivanju zagonetnih glum\u010devih misli o \u017eivotu te njegovog uglavnom nepoznatog glazbenog talenta uz zanimljive susrete s Davidom Lynchom, Wimom Wendersom, Samom Shepardom, Krisom Kristoffersonom i Debbie Harry.<\/p>\n

Ethel<\/em><\/strong> je intimni portret zabavne i neustra\u0161ive \u017eene koja je bila udana za Bobbya Kennedya i u braku s njime dobila jedanaestoro djece. Autorica filma njezina je najmla\u0111a k\u0107er Rory, koja je ro\u0111ena \u0161est mjeseci nakon o\u010deve smrti. Ethel danas ima 84 godine i ovo je njeno prvo javno pojavljivanje nakon 35 godina. Rory je uz pomo\u0107 arhivskih snimki, dosad nevi\u0111enih fotografija i niza intervjua s ro\u0111acima snimila prekrasan i nerijetko potresan portret svoje majke.<\/p>\n

Ameri\u010dki punk-dance<\/em> bend iz New Yorka LCD Soundsystem u prolje\u0107e 2011. godine odr\u017eao je posljednji koncert u Madison Square Gardenu. Njihov karizmati\u010dni frontmen<\/em> James Murphy odlu\u010dio je raspustiti jedan od najpopularnijih i najutjecajnijih bendova svoje generacije na vrhuncu popularnosti, i to obilje\u017eiti najve\u0107im koncertom u karijeri. Film \u0160uti i sviraj hitove<\/em><\/strong> autora Willa Lovelacea i Dylana Southerna dokumentira neponovljivi koncertni u\u017eitak, portretiraju\u0107i Murphya koji je suo\u010den s posljedicama svoje odluke.<\/p>\n

Kratka pri\u010da o Johnu Baldessariu<\/em><\/strong> najnoviji je kratkometra\u017eni dokumentarac ameri\u010dkog redateljskog dvojca Henrya Joosta i Ariela Schulmana koji na filmu ovjekovje\u010duje \u017eivot svjetskog umjetnika. U samo \u0161est minuta glazbenik Tom Waits vodi gledatelja na putovanje kroz umjetnikovu karijeru, njegov atelje i umjetni\u010dka djela: filmove, skulpture, slike, fotografije, plakate i kreditne kartice, koriste\u0107i se pritom Baldessarievom legendarnom estetikom.<\/p>\n

\n
\n
\"Prizor<\/a><\/dt>\n
Prizor iz filma ‘Kako pokrenuti revoluciju’<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

U sredi\u0161tu filma Kako pokrenuti revoluciju<\/em><\/strong> autora Ruaridha Arrowa nenametljivi je i blagi osamdesettrogodi\u0161nji profesor Gene Sharp, kandidat za Nobelovu nagradu za mir \u010dija je kontroverzna knjiga From Dictatorship to Democracy<\/em> kori\u0161tena protiv diktatora od Srbije preko Ukrajine do Irana da bi vrhunac postigla u revoluciji u Egiptu i aktualnom ustanku u Siriji. U filmu otkrivamo za\u0161to je ta knjiga postala standardni priru\u010dnik za svakoga tko \u017eeli pokrenuti revoluciju. Film je nagra\u0111en na nizu festivala diljem svijeta, a osvojio je i nagrade za najbolji dokumentarac na festivalu u Bostonu i festivalu o ljudskim pravima u Barceloni.<\/p>\n

Upoznajte Fokkensice <\/em><\/strong>autorskog dvojca Gabri\u00eblle Provaas i Roba Schr\u00f6dera prati neobi\u010dan \u017eivot Louise i Martine Fokkens, identi\u010dnih 70-godi\u0161njih blizanki koje vi\u0161e od pedeset godina rade kao prostitutke u amsterdamskoj Crvenoj \u010detvrti. U njihovoj dugogodi\u0161njoj karijeri uspjele su se osloboditi kontrole svodnika, vodile su svoj vlastiti bordel i prve pokrenule neformalni sindikat prostitutki. Iako nerazdvojne, Louise se odlu\u010duje za mirovinu i poku\u0161ava se prilagoditi novom \u017eivotu; Martine pak nastavlja s poslom i pu\u0161ta gledatelja da svjedo\u010di njenom svakodnevnom \u017eivotu i mu\u0161karcima koji se u njemu pojavljuju.<\/p>\n

[izvor informacije\u00a0Zagrebdox<\/a><\/strong>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>