{"id":63011,"date":"2026-10-03T12:05:09","date_gmt":"2026-10-03T10:05:09","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=63011"},"modified":"2026-10-03T12:05:09","modified_gmt":"2026-10-03T10:05:09","slug":"dokumentarni-serijal-ispod-radara-na-hrvatskoj-televiziji","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=63011","title":{"rendered":"Dokumentarni serijal ‘Ispod radara’ na Hrvatskoj televiziji"},"content":{"rendered":"

Ispod radara | Jedinstvena avanturisti\u010dka serija o svemu onome \u0161to niste smjeli vidjeti<\/strong><\/p>\n

Hladni rat nije svugdje izgledao isto, a to se najbolje vidi kada se u\u0111e pod zemlju. \u0160vedska je desetlje\u0107ima gradila skloni\u0161ta za milijune civila. Jugoslavija je kod Konjica, duboko u planini, izgradila ARK D-0 za Josipa Broza Tita i nekoliko stotina odabranih ljudi, uglavnom iz politi\u010dkog i vojnog vrha. Enver Hoxha oti\u0161ao je drugim putem te Albaniju ispunio bunkerima. Procjenjuje se da ih je izgra\u0111eno vi\u0161e od 170.000. Tri dr\u017eave i tri vrlo razli\u010dita odgovora na isti strah: tko treba pre\u017eivjeti kraj svijeta i kako. Samo \u0161to rat za koji su ti objekti gra\u0111eni nikada nije do\u0161ao onako kako su ga njihovi projektanti zami\u0161ljali.<\/strong><\/p>\n

Zagreb, 03.10.2026. – Nekoliko desetlje\u0107a poslije ostala je infrastruktura pripremljena za taj najgori mogu\u0107i scenarij: tajni podzemni aerodromi, atomska zapovjedni\u0161tva, radarski polo\u017eaji i kilometri tunela. S njom po\u010dinje drugi dio pri\u010de, onaj koji danas mo\u017eemo prikazati na televiziji i napokon postaviti pitanje bez straha da \u0107e nas netko uhititi: \u0161to napraviti s arhitekturom paranoje kada apokalipsa ne do\u0111e?<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio HRT<\/a><\/strong> – Ponedjeljak, 28. rujna na Prvom, Foto: Ispod radara\/dokumentarna serija<\/p>\n

Tu po\u010dinje Ispod radara, nova \u010detverodijelna avanturisti\u010dka dokumentarna serija Hrvatske radiotelevizije. Umjesto da hladni rat prepri\u010dava iz ud\u017ebenika, tra\u017ei ga ondje gdje je ostao fizi\u010dki sa\u010duvan: iza vrata debelih nekoliko tona, u sustavima ventilacije, zapovjednim centrima i kilometrima tunela. Kroz te prostore prolaze Lidija Ko\u017ear i Josip Kova\u010d Levantin.<\/p>\n

Lidija je neustra\u0161iva geografkinja i GIS stru\u010dnjakinja kojoj polo\u017eaj objekta govori jednako mnogo kao i ono \u0161to se nalazi u njemu. Josip je pilot, avanturist i urbani istra\u017eiva\u010d s vi\u0161e od petnaest godina iskustva u napu\u0161tenim bazama i tunelima. Njima je sasvim normalno provesti dan bez prozora, signala i razumne koli\u010dine prirodnog svjetla. Ne donose gotove zaklju\u010dke niti prepri\u010davaju povijest. U nju ulaze, ponekad na motoru, ponekad quadom ili avionom, a ponekad u\u017eetom kroz okno kojem se dno ne vidi.<\/p>\n

Ljudi koje susre\u0107u \u010desto su zanimljiviji od samog betona. Na Golu Plje\u0161evicu s njima se nakon 36 godina vra\u0107a Gordan Jela\u010da, koji je ondje slu\u017eio vojsku. Ovaj put dolazi sa sinom Matijom. Na mjestu na kojem je neko\u0107 stra\u017eario pogleda ga i ka\u017ee: \u201eBio sam mla\u0111i nego \u0161to je on sada, a vidi ga, dijete.\u201d Nekoliko scena poslije ista serija uz gemi\u0161t zavr\u0161i u razgovoru sa strancima o svjetskom miru. Na pitanje je li ga lak\u0161e graditi kada je sun\u010dano sti\u017ee odgovor koji bi mogao poslu\u017eiti kao sasvim solidan vanjskopoliti\u010dki program: \u201eDefinitely not harder.\u201d<\/p>\n

U albanskom Kuk\u00ebsu stvari ponovno postaju ne\u0161to lu\u0111e. Ispod grada nalazi se golem podzemni kompleks s kilometrima tunela, bolnicom, pekarnicama, tiskarom i vlastitim energetskim sustavom. Hoxhina ideja o\u010dito nije bila samo pre\u017eivjeti napad. Trebalo je, po mogu\u0107nosti, nastaviti s radnim vremenom. Kroz pristupa\u010dan dio kompleksa ekipu vodi Afrim Cenaj, lokalni vodi\u010d koji prostor poznaje bolje nego \u0161to bi ve\u0107ina ljudi \u017eeljela poznavati nekoliko kilometara tunela ispod vlastitog grada.<\/p>\n

U \u0160vedskoj serija pronalazi sasvim druk\u010diji nastavak iste pri\u010de. Nekada\u0161nje skloni\u0161te Pionen danas \u010duva servere. Ljude su zamijenili podaci, ali debeli zidovi ponovno imaju posao. Kod G\u00f6teborga Roger Eliasson, nekada\u0161nji pilot i \u010dasnik \u0161vedskog ratnog zrakoplovstva, vodi Lidiju i Josipa kroz Aeroseum, biv\u0161i podzemni vojni aerodrom pretvoren u muzej. Njegova muzeolo\u0161ka teorija traje otprilike pet sekundi: \u201eIf you’re doing a museum, make it interactive.\u201d Posjetitelji ulaze u letjelice, diraju instrumente i istra\u017euju kokpite. Ono \u0161to je nekad gra\u0111eno da ostane skriveno danas postoji upravo zato da bi ljudi u\u0161li unutra.<\/p>\n

Na \u017deljavu Lidija i Josip, prikladno, dolaze avionom. Pred ulazom ih \u010dekaju Danijel Borovi\u0107, Ivan Selak i Ivica Ivandi\u0107, trojica hrvatskih pilota koji su ondje slu\u017eili krajem osamdesetih. Internet danas \u017deljavu poznaje kao spektakularnu ru\u0161evinu. Za njih je to bilo radno mjesto. Prvi put nakon vi\u0161e od tri desetlje\u0107a zajedno ulaze u bazu u kojoj su slu\u017eili prije nego \u0161to su napustili JNA i MiG-ovima preletjeli u Hrvatsku. Josip usput napomene da je na \u017deljavi bio nekoliko puta. Selak ga prekine: \u201e…ali sigurno par puta manje nego mi.\u201d Bolje vodi\u010de te\u0161ko je prona\u0107i.<\/p>\n

Oni poznaju \u017deljavu iz vremena kada su njezinim tunelima prolazili MiG-ovi i elektri\u010dni vu\u010dni traktori, kada su u njima radili tehni\u010dari, a unutar planine funkcionirali ambulanta i zapovjedni centri. Ivica Ivandi\u0107 govori o golemim vratima te\u0161kim vi\u0161e od sto tona, projektiranima da za\u0161tite aerodrom od mogu\u0107eg atomskog udara. \u017deljavu iz druk\u010dije perspektive promatra Mihovil Pirnat, autor ideje i producent serije, arhitekt i jedan od pionira urbanog istra\u017eivanja u Hrvatskoj. Napu\u0161tene civilne i vojne objekte dokumentira od 2008., dovoljno dugo da u ru\u0161evinama ne tra\u017ei romantiku. Pred jednim od najkriti\u010dnijih dijelova kompleksa njegov je zaklju\u010dak sasvim prakti\u010dan: \u201e\u0160to vi\u0161e vremena prolazi, investicija \u0107e biti ve\u0107a.\u201d<\/p>\n

Ispod radara upravo se tu odvaja od povijesne serije. U pro\u0161lost ulazi s ljudima koji su je \u017eivjeli. Luka Toki\u0107 re\u017eira bez distance i uko\u010denosti te zaigrano ostavlja prostor ljudima, neplaniranim situacijama i humoru gdje biste ga najmanje o\u010dekivali. Scenarij potpisuju dramaturginja i scenaristica Tea Matanovi\u0107 i Luka Toki\u0107.<\/p>\n

Ispod radara prikazuje se ponedjeljkom u 21:35 na Prvom programu Hrvatske televizije. Propu\u0161tene epizode i reprize dostupne su na HRTi.<\/p>\n

Ideja i koncept: Mihovil Pirnat<\/strong>
\nRedatelj: Luka Toki\u0107<\/strong>
\nScenaristi: Tea Matanovi\u0107 i Luka Toki\u0107
\nIzvr\u0161na producentica: Eva Buczynski
\nDirektor fotografije: Filip Kos
\nNaratorica: Iva \u0160imi\u0107 \u0160akoronja
\nUrednica za HRT: Daniela Dra\u0161tata Flock
\nProdukcija: Creative Objective za Hrvatsku radioteleviziju<\/p>\n

[izvor informacije Creative Objective<\/a><\/strong>]<\/p>\n