{"id":62741,"date":"2026-09-04T10:38:01","date_gmt":"2026-09-04T08:38:01","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=62741"},"modified":"2026-09-04T10:39:03","modified_gmt":"2026-09-04T08:39:03","slug":"12-izdanje-rendez-vous-au-cinema-uskoro-u-vise-od-40-kina-diljem-hrvatske","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=62741","title":{"rendered":"12. izdanje Rendez-vous au cin\u00e9ma uskoro u vi\u0161e od 40 kina diljem Hrvatske"},"content":{"rendered":"

Zagreb, 04. rujna 2026. – Novo, dvanaesto izdanje filmskog rendez-vousa – Rendez-vous au cin\u00e9ma – programa francuskog filma odr\u017eat \u0107e se od 15. rujna do 5. listopada u vi\u0161e od 40 nezavisnih kina diljem Hrvatske i uklju\u010dit \u0107e pet filmova: dva suvremena igrana naslova, jedan dje\u010dji animirani film, dokumentarac te francuski klasik Claudea Chabrola.<\/strong><\/p>\n

Sve\u010dano otvaranje odr\u017eat \u0107e se u utorak, 15. rujna 2026. u nizu gradova diljem Hrvatske: uz sve\u010dano otvaranje u kinu Kinoteka u Zagrebu, program \u0107e se te ve\u010deri istovremeno odr\u017eati i u Rijeci, Sesvetama, Slatini, Novoj Gradi\u0161ci, Krapini, Buzetu, Novigradu \/ Cittanovi te Svetom Ivanu Zelini.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio TMDB<\/a><\/strong> – La V\u00e9nus \u00e9lectrique (2026)<\/p>\n

Film koji otvara ovaj filmski rendez-vous ujedno je naslov koji je otvorio ovogodi\u0161nji filmski festival u Cannesu – ‘Elektri\u010dni poljubac’<\/a><\/strong> francuska je romanti\u010dna komedija u re\u017eiji Pierrea Salvadorija smje\u0161tena u Pariz tridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. U sredi\u0161tu radnje je mladi slikar Antoinea (Pio Marma\u00ef) koji tuguje za pokojnom suprugom. Ubrzo upoznaje Suzanne (Ana\u00efs Demoustier), radnicu u zabavnom parku poznatu kao Elektri\u010dna Venera. La\u017eno mu se predstavivi\u0161i kao vidovnjakinja, Suzanne mu po\u010dinje nuditi la\u017ene spiritualne seanse u kojima Antoine poku\u0161ava stupiti u kontakt sa pokojnom \u017eenom. Sve se dodatno komplicira kada njihova veza poprima karakter romanti\u010dnog odnosa – granica izme\u0111u izvedbe i iskrenog osje\u0107aja se zamagljuje, prijete\u0107i da sve uru\u0161i.<\/p>\n

Igrani film ‘Veze koje nas spajaju’ Carine Tardieu nje\u017ena je i emotivna drama o neo\u010dekivanim obiteljskim vezama, \u017ealovanju i razli\u010ditim oblicima ljubavi. Svjetsku premijeru film je imao u programu Orizzonti Venecijanskog filmskog festivala 2024. te je osvojio tri nagrade C\u00e9sar – za najbolji film, najbolju adaptaciju i najbolju sporednu glumicu. Rije\u010d je o filmskoj adaptaciji romana ‘L\u2019Intimit\u00e9’ Alice Ferney u kojoj autorica Tardieu u sredi\u0161te postavlja \u017eenski lik, daju\u0107i filmu izrazito \u017eensku perspektivu i otvaraju\u0107i prostor za promi\u0161ljanje odnosa prema maj\u010dinstvu, neovisnosti i obitelji. Film prati Sandru, neovisnu \u017eenu koja je svjesno odabrala \u017eivot bez partnera i djece. Njezin se pa\u017eljivo izgra\u0111en svijet iznenada mijenja kada njezin susjed Alex ostane sam s dvoje male djece nakon tragi\u010dnog doga\u0111aja. Sandra se, gotovo neprimjetno i unato\u010d vlastitim uvjerenjima, po\u010dinje uklju\u010divati u njihov \u017eivot. Ono \u0161to u po\u010detku izgleda kao slu\u010dajna susjedska bliskost postupno prerasta u duboku emocionalnu povezanost.<\/p>\n

Francuski dje\u010dji animirani film ‘Pozdrav, svijete!’ autorskog dvojca Anne-Lise Koehler i \u00c9ric Serrea vodi najmla\u0111e gledatelje u \u010dudesan svijet rije\u010dnog ekosustava, gdje pratimo ro\u0111enje, odrastanje i svakodnevni \u017eivot deset razli\u010ditih \u017eivotinjskih vrsta. Vrabac, vidra, europska mo\u010dvarna kornja\u010da, dabar, vodomar, da\u017edevnjak, \u0161tuka i njihovi susjedi dijele isti prostor, ali svaka \u017eivotinja ima svoj na\u010din \u017eivota, svoje navike i vlastite izazove.<\/p>\n

Posebnost filma njegov je izniman vizualni svijet; \u017eivotinje su izra\u0111ene kao ru\u010dno oblikovane lutke od papira i papier-m\u00e2ch\u00e9a, a zatim o\u017eivljene tehnikom stop-animacije. Zahvaljuju\u0107i toj neobi\u010dnoj kombinaciji skulpture, slikarstva i animacije, priroda poprima gotovo bajkovit izgled, dok sadr\u017eaj ostaje \u010dvrsto utemeljen na stvarnim spoznajama o \u017eivotinjama i njihovu stani\u0161tu. Pozdrav, svijete! istodobno je poeti\u010dan filmski do\u017eivljaj i nje\u017ean uvod u razumijevanje prirode koji djeci pribli\u017eava bioraznolikost, \u017eivotne cikluse \u017eivotinja i va\u017enost o\u010duvanja ekosustava.<\/p>\n

Dokumentarni film ‘Pisa\u0107i stroj i drugi izvori nevolja’ jednog od najva\u017enijih francuskih dokumentarista Nicolasa Philiberta tre\u0107i je i zavr\u0161ni dio njegove dokumentarne trilogije o suvremenoj psihijatrijskoj skrbi, zapo\u010det filmom ‘Na Adamantu’ (dobitnik Zlatnog medvjeda na Berlinskom filmskom festivalu 2023.) te filmom ‘Kod Averroesa i Rose Parks’. Vjerojatno najintimniji i najdirljiviji u trilogiji, u ovom nastavku Philibert napu\u0161ta bolni\u010dke prostore i prati male timove zdravstvenih djelatnika koji odlaze u domove svojih pacijenata kako bi im pomogli s naizgled banalnim problemima: pokvarenom pisa\u0107om ma\u0161inom, CD-playerom, pisa\u010dem, policom koju treba postaviti ili drugim ku\u0107anskim nevoljama. Ono \u0161to po\u010dinje kao servisna intervencija postupno se pretvara u ne\u0161to mnogo va\u017enije – na\u010din uspostavljanja kontakta s \u010dovjekom.<\/p>\n

‘Ceremonija’ se smatra jednim od najva\u017enijih i najuspjelijih filmova velikana francuskog filma Claudea Chabrola i majstora psiholo\u0161kog trilera. Film je istodobno kriminalisti\u010dka pri\u010da te precizna i uznemiruju\u0107a studija klasnih razlika, dru\u0161tvene isklju\u010denosti i potisnutog bijesa.<\/p>\n

Adaptiran prema romanu ‘Presuda u kamenu’ britanske knji\u017eevnice Ruth Rendell, po\u010dinje kao pri\u010da o novoj ku\u0107noj pomo\u0107nici u domu imu\u0107ne francuske obitelji, no postupno prerasta u mra\u010dni psiholo\u0161ki triler. Ceremonija\u00a0je prikazana u glavnom programu Venecijanskog filmskog festivala 1995., dok su izvedbe glavnih glumica Isabelle Huppert i Sandrine Bonnaire na istom festivalu nagra\u0111ene priznanjem Volpi Cup, a Huppert je osvojila i C\u00e9sar za najbolju glumicu 1996. Film je bio nominiran za sedam C\u00e9sara, a \u010dasopis Cahiers du cin\u00e9ma proglasio ga je ostvarenjem godine.<\/p>\n

Program 12. izdanja Rendez-vous au cin\u00e9ma publika mo\u017ee prona\u0107i na sljede\u0107im filmskim lokacijama u Kino mre\u017ei: u Kulturnom i multimedijskom centru Bjelovar, Centru za kulturu \u010cakovec, Pu\u010dkom otvorenom u\u010dili\u0161tu Daruvar, Pu\u010dkom otvorenom u\u010dili\u0161tu Ivani\u0107-Grad, Kinu Edison (Karlovac), Pu\u010dkom otvorenom u\u010dili\u0161tu Krapina, Kinu Velebit (Koprivnica), Kinu Kri\u017eevci, Kinu Kutina, Dvorani Relkovi\u0107 (Nova Gradi\u0161ka), Centru za kulturu Grada Novalje, Pu\u010dkom otvorenom u\u010dili\u0161tu Novska, Kinu Marof (Novi Marof), Pu\u010dkom otvorenom u\u010dili\u0161tu Ogulin, Centrom za kulturu i obrazovanje u Pazinu, Domu kulture Grada Preloga, Art Kinu Croatia i Dje\u010djoj ku\u0107i (Rijeka), Kinu Samobor, Kinu Slatina, Kinoteci Zlatna Vrata (Split), Kinu Zelina (Sveti Ivan Zelina), Ku\u0107i umjetnosti Arsen (\u0160ibenik), Kinu Gaj (Vara\u017edin), Kinu Gorica (Velika Gorica), Kinematografima Dubrovnik, Centru za kulturu Sesvete, Pu\u010dkom otvorenom u\u010dili\u0161tu Vrbovec, Kinu Zabok, CMIK-u Novigrad\/CMO Cittanova te u tri zagreba\u010dka kina: kino Tu\u0161kanac – Tu\u0161kanac u gostima), Dokukinu KIC i kinu Kinoteka. Program \u0107e se odr\u017eati i u pridru\u017eenim nezavisnim kinima: Kinu Buzet – Pu\u010dkom otvorenom u\u010dili\u0161tu Augustin Vivoda, Foto-kino klubu Baranja (Beli Manastir), Pu\u010dkom otvorenom u\u010dili\u0161tu Drni\u0161, Centru za kulturu Ludbreg, Kinu Delnice – Radni\u010dki dom (Delnice), Kinu Urania (Osijek), Kinu Gandusio (Rovinj), te Kino klubu Paluba 7 (Slavonski Brod). Programu \u0107e se priklju\u010diti i nezavisni zagreba\u010dki ekrani iz mre\u017ee Kinoholik.<\/p>\n

Program je realiziran u partnerstvu Francuskog instituta u Hrvatskoj, Kino mre\u017ee i Hrvatskog audiovizualnog centra.<\/p>\n

[izvor informacije Ivana Sansevi\u0107<\/a><\/strong>]<\/p>\n