{"id":62499,"date":"2026-07-31T19:44:09","date_gmt":"2026-07-31T17:44:09","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=62499"},"modified":"2026-07-31T19:44:09","modified_gmt":"2026-07-31T17:44:09","slug":"24-liburnia-film-festival-otvara-pitanja-koja-ne-mozemo-ignorirati","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=62499","title":{"rendered":"24. Liburnia Film Festival otvara pitanja koja ne mo\u017eemo ignorirati"},"content":{"rendered":"

Opatija, 31.7.2025. – Od 25. do 29. kolovoza Opatija \u0107e ponovno postati mjesto susreta publike s autorima i autoricama najboljih hrvatskih dokumentaraca u protekloj godini.<\/strong> Liburnia Film Festival, najstariji i jedini hrvatski festival posve\u0107en isklju\u010divo doma\u0107em dokumentarnom filmu, ove se godine odr\u017eava 24. put donose\u0107i publici 21 film u konkurenciji<\/strong>, me\u0111u kojima je deset premijera<\/strong> od \u010dega je pet svjetskih<\/strong>. Uz natjecateljski program, posjetitelje o\u010dekuju i popratni filmski programi (Regionale, Posebne projekcije, Beldocs predstavlja i Restartovi filmovi), razgovori s autorima, edukativni programi za djecu, mlade, odrasle, filmske profesionalce, diskusije, case study te naravno glazbeni sadr\u017eaji koji Opatiju iz godine u godinu pretvaraju u sredi\u0161nje mjesto okupljanja ljubitelja hrvatskog dokumentarnog filma.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio BUKA<\/a><\/strong> – Spomenik revolucije<\/p>\n

Ve\u0107 gotovo \u010detvrt stolje\u0107a Liburnia Film Festival prati razvoj doma\u0107e dokumentarne scene, otkriva nove autore i autorice te publici predstavlja filmove koji najizravnije svjedo\u010de vremenu u kojem \u017eivimo. Ovogodi\u0161nja selekcija jo\u0161 jednom potvr\u0111uje vitalnost hrvatskog dokumentarca \u2013 od intimnih obiteljskih pri\u010da i osobnih ispovijesti do dru\u0161tveno anga\u017eiranih filmova koji propituju rad, identitet, migracije, nasilje, okoli\u0161, kolektivno pam\u0107enje i prostor u kojem \u017eivimo.<\/p>\n

Militarizacija kao festivalska tema<\/strong><\/p>\n

Ako dokumentarni film ima jednu va\u017enu zada\u0107u, onda je to da ne dopu\u0161ta dru\u0161tvu prestati postavljati pitanja. Upravo zato ovogodi\u0161nji Liburnia Film Festival u fokus stavlja militarizaciju<\/strong> \u2013 proces koji posljednjih godina sve sna\u017enije oblikuje europsku svakodnevicu.<\/p>\n

Rat u neposrednom susjedstvu, rekordna ulaganja u obranu, sve sna\u017enija vojna industrija i normalizacija ratne retorike ponovno su postali dio na\u0161e stvarnosti. Organizatori smatraju kako je upravo dokumentarni film prostor u kojem takve procese treba promi\u0161ljati, propitivati i o njima razgovarati.<\/p>\n

“Dvadeset i \u010detiri godine Liburnia Film Festival prati dru\u0161tvo kroz dokumentarni film. Ovogodi\u0161nja tema nije odabrana zato \u0161to \u017eelimo ponuditi odgovore, nego zato \u0161to vjerujemo da postoje pitanja koja ne smijemo prestati postavljati. Militarizacija vi\u0161e nije ne\u0161to \u0161to se doga\u0111a negdje drugdje \u2013 ona postaje dio na\u0161e svakodnevice, politi\u010dkog jezika i ekonomskih prioriteta. Dokumentarni film mo\u017eda ne mo\u017ee promijeniti svijet, ali mo\u017ee pomo\u0107i da ga jasnije vidimo.”<\/em><\/p>\n

Posljednjih godina Europa ubrzano pove\u0107ava ulaganja u obrambeni sektor, a vojna industrija ponovno postaje jedan od va\u017enih gospodarskih prioriteta.Festivalsku temu prati i ovogodi\u0161nji vizual koji potpisuje rije\u010dki Studio Pixel<\/strong>. Vizual nije tek ilustracija festivalske teme, nego njezin nastavak \u2013 poziv na promi\u0161ljanje procesa koji se odvijaju pred na\u0161im o\u010dima, \u010desto toliko postupno da ih gotovo prestajemo primje\u0107ivati.<\/p>\n

Festival zato otvara prostor i publici.<\/p>\n

U tijeku je natje\u010daj za kratke video forme<\/strong> kojima autori, umjetnici i svi zainteresirani mogu u trideset sekundi autorski progovoriti o militarizaciji dru\u0161tva \u2013 kroz osje\u0107aj, doga\u0111aj, osobno iskustvo ili mogu\u0107i odgovor. Odabrani radovi bit \u0107e predstavljeni na festivalskim dru\u0161tvenim mre\u017eama, a dio njih bit \u0107e prikazan i tijekom festivala na velikom platnu Ljetne pozornice.<\/p>\n

Dokumentarni film kao ogledalo dru\u0161tva\u00a0 <\/strong><\/p>\n

Ovogodi\u0161nja konkurencija pokazuje koliko je hrvatski dokumentarni film danas raznolik i autorski samouvjeren. Filmovi dolaze iz razli\u010ditih produkcija i razli\u010ditih su poetika, ali ih povezuje zajedni\u010dka potreba da osobne pri\u010de pretvore u univerzalna pitanja suvremenog dru\u0161tva.<\/p>\n

Nekoliko filmova ovogodi\u0161nje konkurencije polazi od obiteljske intime kako bi progovorili o univerzalnim iskustvima. \u201e\u010cuvarica uspomena\u201c<\/strong> Rije\u010danke Jelene Ratko, film koji \u0107e na Liburnia Film Festivalu imati hrvatsku premijeru, nje\u017ean je portret jedne ljubavi i \u017eivota obilje\u017eenog radom, u kojem uspomene ostaju posljednje uto\u010di\u0161te nestaju\u0107eg svijeta. Marina Jur\u010di\u0107 u filmu \u201eKrug, crta, zeleno\u201c<\/strong>, koji \u0107e u Opatiji imati svjetsku premijeru, kroz arhivske snimke, obiteljske fotografije i sudske dokumente rekonstruira odrastanje \u010detiriju sestara u obitelji obilje\u017eenoj traumom, stvaraju\u0107i intimnu pri\u010du o sestrinstvu, otpornosti i ljubavi. Sli\u010dnim osobnim pristupom vodi se i Lucija Ana Ve\u010derina u filmu \u201eDragi tata\u201c<\/strong>, svojevrsnom filmskom pismu ocu s kojim vi\u0161e od desetlje\u0107a nema normalan odnos publika, a publika \u0107e ga prvi put gledati upravo u Opatiji. Ana Saboli\u0107 prvi \u0107e put pred hrvatskom publikom predstaviti svoj srednjometra\u017eni dokumentarac \u201eZadnji gemi\u0161t\u201c<\/strong> u kojem propituje naslje\u0111e alkoholizma i generacijske traume kroz pri\u010du vlastite obitelji. Autorica Karla Perica u \u201e[Ne:bu dobro]\u201c<\/strong> polazi od vlastite stambene situacije kako bi otvorila pitanje odrastanja generacije koja sve te\u017ee dolazi do vlastitog doma, pretvaraju\u0107i osobnu krizu u pri\u010du o suvremenom \u017eivotu mladih.<\/p>\n

Sje\u0107anjem, arhivom i prolazno\u0161\u0107u bave se i stari znanci LFF-a, Pule\u017ean Elvis Leni\u0107 u filmu \u201ePuna je Pula\u201c <\/strong>(svjetska premijera), o\u017eivio je amaterske snimke Kino kluba \u201cJelen\u201d nastale \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina, kao i Anita \u010ceko u poetskoj minijaturi \u201eO cvr\u010dcima i ljudima\u201c<\/strong>, u kojoj nekoliko dana provedenih s djedom postaje meditacija o vremenu i pam\u0107enju.<\/p>\n

Konkurencija donosi niz filmova koji progovaraju o radu, migracijama, nasilju, dru\u0161tvenim nejednakostima i prostoru, potvr\u0111uju\u0107i da dokumentarni film ostaje jedan od najva\u017enijih medija za razumijevanje stvarnosti.<\/p>\n

Me\u0111u i\u0161\u010dekivanijim naslovima je \u201eOno \u0161to treba \u010diniti\u201d<\/strong> Sr\u0111ana Kova\u010devi\u0107a, recentnog dobitnika dvije Zlatne Arene (za re\u017eiju i monta\u017eu) te nagrade publike na Pulskom filmskom festivalu, a nagra\u0111en je i na presti\u017enom DOK Leipzigu, beogradskom Beldocsu i ljubljanskom Festivalu dokumentarnog filma. Film prati rad ljubljanskog Radni\u010dkog savjetovali\u0161ta i kroz svakodnevne borbe obespravljenih radnika govori o solidarnosti kao mogu\u0107em odgovoru na sve nesigurnije tr\u017ei\u0161te rada. Dru\u0161tvenim promjenama bavi se \u201eVu\u010dja gozba\u201d<\/strong> Jadrana Bobana. Radnja je smje\u0161tena u Dalmatinsku zagoru, suo\u010denu s depopulacijom, industrijalizacijom prostora i teorijama zavjere koje nastaju kada institucije prestanu biti prisutne u svakodnevnom \u017eivotu ljudi.<\/p>\n

Pitanje pripadanja i identiteta u suvremenoj Europi istra\u017euje Tatjana Bo\u017ei\u0107 svojim novim filmom \u201eTragovi pripadanja\u201d<\/strong>, osobnom putovanju kroz razli\u010dite europske zemlje i obiteljsku povijest u potrazi za odgovorom na pitanje gdje zapravo nastaje osje\u0107aj doma. Suvremeni medijski prostor i granice izme\u0111u \u010dinjenica i dezinformacija u fokusu su filma \u201eMedo u \u0161parugama\u201d<\/strong> Ivana Grgura, koji na duhovit na\u010din pokazuje koliko brzo lokalna pri\u010da mo\u017ee prerasti u kolektivni mit u eri dru\u0161tvenih mre\u017ea. Osobito zanimljiv autorski glas donosi Iva Kraljevi\u0107 u eksperimentalnom dokumentarcu \u201eOvu sobu ostavite zakopanu\u201d <\/strong>(hrvatska premijera), poetskoj meditaciji o svijetu koji se raspada.<\/p>\n

Hrvatsku premijeru imat \u0107e \u201eSpomenik revolucije\u201d<\/strong> Mladena Ivanovi\u0107a, kojemu je u centru monumentalni spomenik na Petrovoj gori. Film kroz sudbinu jednog od najva\u017enijih modernisti\u010dkih spomenika Europe otvara pitanja odnosa prema antifa\u0161isti\u010dkoj ba\u0161tini, kulturnoj memoriji i odgovornosti prema javnom prostoru.<\/p>\n

Krajolik kao svjedok dru\u0161tvenih promjena bio je inspiracija brojnim autorima koji su filmski istra\u017eili odnos \u010dovjeka i prostora.<\/p>\n

\u201eJa, mo\u0107ni Velebit\u201d<\/strong> Nevena Hitrec na LFF-u imat \u0107e svjetsku premijeru. Poetska je to posveta grandioznoj, ali i surovoj planini, pretvaraju\u0107i Velebit u glavnog protagonista i simbol trajnosti nasuprot prolaznosti ljudskih \u017eivota. Ton\u0107i Ga\u0107ina, nakon premijere na festivalu u Locarnu i jo\u0161 nekoliko europskih festivala u filmu \u201eKoze!\u201d<\/strong> vra\u0107a publiku na otok Unije, gdje napu\u0161teno stado koza postaje metafora odnosa \u010dovjeka prema prirodi i posljedica neuspjelih razvojnih politika. Poetski pristup prostoru i radu njeguje i umjetnik Darko \u0160krobonja kroz izniman vizualni film \u201eNOV.032\u201d<\/strong>, koji proces gradnje mosta pretvara u meditaciju o vremenu, radu i transformaciji prostora. Poznata spisateljica Monika Herceg oku\u0161ala se u filmskim vodama kratkim dokumentarcem \u201eJoso\u201d<\/strong> kojim nam predstavlja svog susjeda i protagonista iz napu\u0161tenog sela na Baniji, a Sebastijan Borov\u010dak u filmu \u201eMirna dolina\u201d <\/strong>u li\u010dkom kr\u0161u zajedno s novinarkom Tamarom Opa\u010di\u0107 poku\u0161ava prona\u0107i tragove nestalog migranta.<\/p>\n

Sna\u017ene osobnosti nerijetko su sjajna podloga za odli\u010dne filmske pri\u010de, a to dokazuje i sljede\u0107a tri filma u konkurenciji za LFF-ove nagrade.<\/p>\n

Izidor Bistrovi\u0107 u filmu \u201eIma\u0161 tople ruke\u201d<\/strong>, koji \u0107e na LFF-u imati svjetsku premijeru, mala je oda umjetnosti, ali i brizi kroz iskustvo gluhoslijepe kiparice Sanje. Marina Musulin filmom \u201eOd jutra do sutra\u201d<\/strong>, nagra\u0111enim za najbolji kratki dokumentarni film na South East European Film Festivalu u Los Angelesu, donosi portret sna\u017ene \u017eene zaposlene u rije\u010dkoj ribarnici koja svakodnevno balansira izme\u0111u obitelji i fizi\u010dki zahtjevnog posla. Film je svojevrsni hommage<\/em> jednom od najboljih hrvatskih dokumentaraca, \u201cOd 3 do 22\u201d Kre\u0161e Golika iz 1966. David Ga\u0161o u filmu \u201eSve ostalo\u201d<\/strong> duhovitim portretom ljudi koje je upoznao preko oglasa i dru\u0161tvenih mre\u017ea, gradi vibrantnu alegoriju suvremene Hrvatske.<\/p>\n

Ovogodi\u0161nja konkurencija kao i do sad na jednom mjestu okuplja afirmirane autore i nova autorska imena, me\u0111unarodno nagra\u0111ivane filmove i \u010dak pet svjetskih premijera, potvr\u0111uju\u0107i Liburnia Film Festival smotrom najrelevantnijih doma\u0107ih dokumentaraca, a Opatiju mjestom susreta hrvatskih dokumentarista.<\/p>\n

O nagradama odlu\u010duju istaknuta imena regionalne filmske scene<\/strong><\/p>\n

O najboljim filmovima 24. Liburnia Film Festivala odlu\u010divat \u0107e petero\u010dlani me\u0111unarodni \u017eiri sastavljen od filmskih profesionalaca razli\u010ditih profila. Glavni \u017eiri, koji odlu\u010duje o nagradi za najbolji film, najbolji regionalni film, re\u017eiju, fotografiju, monta\u017eu i dizajn zvuka, \u010dine rije\u010dka monta\u017eerka, snimateljica zvuka i politi\u010dka aktivistica Ana Jur\u010di\u0107<\/strong>, direktorica mariborskog festivala Dokudoc Maja Malus Azhdari<\/strong>, producent, redatelj i direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski<\/strong>, nagra\u0111ivani monta\u017eer Jan Klemsche<\/strong> te direktor fotografije i redatelj Damian Nenadi\u0107<\/strong>.<\/p>\n

Dobitnika Nagrade kritike \u201eDragan Rube\u0161a\u201d, koju LFF dodjeluje u suradnji s rije\u010dkim Art-kinom, odabrat \u0107e \u017deljko Luketi\u0107<\/strong>, filmski kriti\u010dar, publicist i kulturni novinar.<\/p>\n

Publika \u0107e svakog dana mo\u0107i ocjenjivati svoje favorite, a filmu s najvi\u0161om prosje\u010dnom ocjenom pripast \u0107e nagrada publike<\/strong>.<\/p>\n

Festival kao mjesto u\u010denja, susreta i razmjene iskustava<\/strong><\/p>\n

Liburnia Film Festival ve\u0107 godinama nije samo mjesto na kojem se gledaju dokumentarni filmovi, nego i prostor susreta autora, filmskih profesionalaca, djece, mladih i publike. Tako \u0107e i ove godine, uz projekcije, posjetiteljima ponuditi bogat popratni program.<\/p>\n

Svakodnevni festivalski program upotpunit \u0107e i tradicionalno Pi\u0107e s autorima <\/strong>koja \u0107e moderirati Olga Dimitrijevi\u0107, na kojem \u0107e publika na terasi Hotela Continental imati priliku razgovarati s autoricama i autorima filmova u konkurenciji za nagrade.<\/p>\n

U edukativnom programu organizatori sura\u0111uju s CTK Rijeka (radionice Animir(ajmo!), 3,2,1 \u2013 Akcija!, Digitalno animir(ajmo!), Filmaktivom (radionica Prvi put snimam) i Kultura svima (Film svima svugdje \u2013 101 o inkluzivnim filmovima). \u00a0Va\u017ean dio profesionalnog programa ponovno je LFF Rough Cut, radionica razvoja dokumentarnih filmova u zavr\u0161noj fazi monta\u017ee, koja okuplja autore i autorice iz Hrvatske i regije te im kroz mentorski rad omogu\u0107uje dodatni razvoj projekata prije zavr\u0161etka filmova.<\/p>\n

Festival \u0107e donijeti i niz diskurzivnih formata te bogat popratni filmski (jo\u0161 11 filmskih naslova) i glazbeni program.<\/p>\n

Vi\u0161e informacija o edukativnim programima i prijavama bit \u0107e dostupno na mre\u017enim stranicama Liburnia Film Festivala<\/a>.<\/p>\n

Otvoren poziv za volonterke i volontere<\/strong><\/p>\n

U tijeku je i poziv za festivalske volonterke i volontere<\/a> koji \u017eele postati dio organizacijskog tima 24. Liburnia Film Festivala. Volonteri \u0107e sudjelovati u pripremi i provedbi programa, radu s gostima, festivalskom uredu i brojnim drugim segmentima organizacije te iz prve ruke upoznati kako nastaje jedan od najdugovje\u010dnijih hrvatskih filmskih festivala.<\/p>\n

Organizator festivala je Udruga Liburnia Film Festival, suorganizator je Restart, a partner Festival Opatija.<\/p>\n

24. izdanje festivala podr\u017eavaju Grad Opatija, Hrvatski audiovizualni centar,\u00a0Dru\u0161tvo hrvatskih filmskih autora i producenata, Primorsko-goranska \u017eupanija, Turisti\u010dka zajednica Grada Opatije, Turisti\u010dka zajednica Kvarnera, Amadria Park,\u00a0Audio Video Consulting – AVC Grupa,\u00a0ACER Hrvatska i mnogi drugi prijatelji festivala. Program razvoja organizacije Udruge LFF podr\u017eava Zaklada Kultura Nova i Grad Rijeka.<\/p>\n

[izvor informacije Liburnia Film Festival<\/a><\/strong>]<\/p>\n