{"id":61887,"date":"2026-06-03T16:06:08","date_gmt":"2026-06-03T14:06:08","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=61887"},"modified":"2026-06-03T16:17:06","modified_gmt":"2026-06-03T14:17:06","slug":"animafest-2026-natjecanje-studentskog-filma","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=61887","title":{"rendered":"Animafest 2026: Natjecanje studentskog filma"},"content":{"rendered":"

Od rekordnih 997 prijavljenih filmova Maida Srabovi\u0107, David Lovri\u0107 i Daniel \u0160ulji\u0107 probrali su 38 najboljih za Natjecanje studentskog filma Animafesta 2026<\/a><\/u> \u2013 konkurenciju koja, s jedne strane, nudi u uvid u nove neinhibirane ideje, pri\u010de i estetike, ali koja svake godine pa\u017eljivim gledateljima otkrije i barem jedno, ve\u0107 potpuno cjelovito i autenti\u010dno, remek-djelo. Ove godine posjetitelji \u0107e susresti najmanje dva takva rada, uz pregr\u0161t drugih ma\u0161tovitih, lijepih i misaono poticajnih djela, a da pritom ne\u0107e morati ni platiti ulaznicu, jer je pristup Animafestovom Natjecanju studentskog filma ponovno slobodan. U ovoj konkurenciji, kao i u Natjecanju hrvatskog filma, natje\u010de se i hrvatska autorica potekla iz \u010dakove\u010dkog \u0160AF-a Melita Sandrin, koja je svoj film Arahnofobija <\/em>ostvarila pod okriljem slovenskog Sveu\u010dili\u0161ta Nova Gorica.<\/strong><\/p>\n

Najprije valja uputiti na Stvari koje sam skupljala<\/em> Ekaterine \u017du\u017eleve i Vrijeme leti<\/em> Tommasa Zerbija. Prvi je dirljiva autobiografska pri\u010da o utamni\u010denoj protivnici ruskog re\u017eima, ostvarena dijelom u stripovskoj, tintinovsko-bande dessin\u00e9eovskoj<\/em> maniri, a dijelom posredstvom arhive i nacrtanih osobnih, scenografski minimalisti\u010dki aran\u017eiranih predmeta. Drugi je 3D metafilmska crnohumorna minijatura freneti\u010dnog ritma u kojoj se obra\u0111uje sve ono \u0161to se mo\u017ee u\u010diniti u 3 i pol minute samoga filma, uklju\u010duju\u0107i i \u010ditav niz nesretnih slu\u010dajeva koji nas u tome vremenu mogu zadesiti. Na taj na\u010din film je i vrlo originalni zagovor sporosti i neusmjerenog zastajkivanja u \u017eivotu. Oba rada potje\u010du iz magistarskog programa RE:ANIMA nastalog u suradnji triju \u0161kola iz Portugala, Belgije i Finske \u2013 dobitnika Nagrade za najbolju \u0161kolu animacije Animafesta 2026.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Animafest<\/a><\/strong><\/p>\n

Ponovno procvjetati<\/em> (r. Nat\u00e1lie Durch\u00e1nkov\u00e1), \u010de\u0161ki rad podnaslovljen “Pet faza \u017ealovanja”, izvanredno je re\u017eiran i montiran, simbolikom i crte\u017eom odmjeren, a karakterizacijski uvjerljiv film o psihi\u010dkom stanju \u017eene nakon spontanog poba\u010daja. Ovaj nezaobilazni rad Natjecanja studentskog filma, ali i Animafesta 2026 u cijelosti, koji se istovremeno isti\u010de empati\u010dno\u0161\u0107u i “transparentno\u0161\u0107u” forme i sadr\u017eaja te ritmom koji, usprkos te\u0161koj temi, ni najmanje ne zamara, zagreba\u010dka publika vidjet \u0107e, k tome, prva u svijetu. Zbogom valovima<\/em> (r. Yang Ruihan, Japan) na papiru je nacrtana, nje\u017ena primorska solo-melodrama dana, za razliku od mnogih filmova o kroni\u010dnoj usamljenosti, kroz suptilne detalje, melankolijom pregnantnu atmosferu te svakodnevne radnje i blago zamu\u0107ene zami\u0161ljaje \u017eene koja beznadno o\u010dekuje mu\u0161karca za kojim \u010dezne duhom i tijelom. Film je to klasi\u010dne crtane ljepote prijelaza i vizualne poezije kakva se od sredine 1990-ih rijetko vi\u0111a.<\/p>\n

Me\u0111u najbolje primjere neobuzdane originalnosti nove generacije animatora svakako pripada i korejsko crno-bijelo Prstenja\u010denje<\/em> (r. Yeonwoo Kim, tako\u0111er svjetska premijera) koje sna\u017enom crta\u010dko-grafitnom, slojevito osjen\u010danom estetikom i talentiranim motivskim variranjem pripovijeda pomaknutu i bizarnu, nadrealisti\u010dko-feti\u0161isti\u010dku pri\u010du o erotskoj fiksaciji otu\u0111ene djevojke na prste i dodire. Na avangardne likovne pravce, osobito na Magrittea, De Chirica i fovizam, naslonjeno je puteno britansko Jedenje naran\u010de<\/em> (r. May Kindred-Boothby) \u010dija se vo\u0107na i pu\u017eevska metafori\u010dnost mo\u017ee shvatiti kao prikaz lezbijskih sklonosti, ali i kao op\u0107enitije privatno “carstvo \u010dula” unutar nekovrsnog dehumaniziranog konventa. Pu\u017eevi gola\u0107i me\u0111u erotskim su protagonistima i njema\u010dkog akvarela Senzualno<\/em> (r. Tanja Nuijten) u kojem, zajedno s meduzama, hobotnicama, zmijama, jeguljama, medvjedima, tigrovima i ostalom mena\u017eerijom mile \u017eenskim tijelom u osobitoj, bojama breskve posredovanoj metafori blizine, nje\u017enosti i seksualne predigre. Na sasvim opre\u010dnoj strani “putenog spektra”, bizarno-duhovita free jazzerska<\/em> \u0161panjolska etida Insekticid<\/em> (r. Paula Gallego Gonz\u00e1lez) podjednako neposrednom stop-animacijom i animanarhi\u010dnim crte\u017eom oslikava kukcoliki ples kao izgledni komentar na pogubnu neodoljivost pornografskih ekrana. Na srodnom spoju tijela i insekata, kola\u017enom animacijom i animacijom objekata ostvarena Strana tijela<\/em> (r. Lysander Wong, Ujedinjeno Kraljevstvo) opipljivi su psiholo\u0161ki horor koji neuroze povezane s tijelom (poput mizofobije) otjelovljuje kao \u017eivotinjice koje iz njega probijaju. Kratka talijansko-francuska groteska U posjetu zoolo\u0161kom<\/em> (r. Maria Zilli) postvaruje \u017eivotinjske porive i zami\u0161ljaje ansambla obi\u010dnih gra\u0111ana u ritmovima rimskog art-rock sastava Moblon, ali \u0107e poznavatelje svjetske animacije podsjetiti prije svega na estonsku “etiku i estetiku”.<\/p>\n

\u017destoka jeka<\/em> (r. Elsa Moulin, Francuska) rotoskopski je, 3D i crtani film \u2013 tehni\u010dki kompleksan, slojevit i “francuski filozofi\u010dan” koliko i tema autorefleksivne psihe djevojke kojom se bavi \u2013 ali je i nagla\u0161eno triperski supkulturni rave<\/em> rad “iz velegradskog podzemlja” \u010dija \u0107e perspektivizacija mnoge poklonike animacije podsjetiti na moderni klasik Acid Rain<\/em>. Ipak, film je stilisti\u010dki ujedno i sasvim svoj, pa i njegova sugestija mogu\u0107e traume seksualnog napada, kao i jedinstveno oblikovanje, pouzdano ostaju s gledateljem i nakon projekcije. Nesvakida\u0161nja crnohumorna melodrama uistinu “sveobuhvatnog zahvata” Srest \u0107emo se opet <\/em>(r. Yuseon Park, Ju\u017ena Koreja) prati zaljubljene \u010destice razdvojene pri po\u010detku Zemlje kroz eone preobrazbi u razli\u010dita bi\u0107a sve do ponovnog susreta, ali se mahom fokusira na jednu suvremenu situaciju u kojoj se \u010destice nalaze u formama delfina, majmuna, mu\u0161karca, \u017eene i cvije\u0107a. Ova parabola o licu i nali\u010dju ljubavi, posesivnosti i sebi\u010dnosti odlikuje se iznimnim osje\u0107ajem za re\u017eiju i monta\u017eu kojima uspje\u0161no obuhva\u0107a veliki vremenski luk, kao i upe\u010datljivim grafi\u010dkim rje\u0161enjima i bojama. Ne manje vizualno spektakularan Rossinijev vrt<\/em> grupe autora s francuskog Gobelinsa vodi nas na proputovanje imaginarnim nadrealisti\u010dkim svijetom ekscentri\u010dnog hortikulturista, komentiraju\u0107i istodobno teme slave, naslje\u0111a i izvedbe, kao i egoizma i roditeljstva.<\/p>\n

Krvava situacija<\/em> (r. Nerian Keywan) jo\u0161 je jedan nadrealisti\u010dki i “\u017eenski”, ali koloristi\u010dki bogat rad “oslobo\u0111ene” 3D kamere, smje\u0161ten u palestinsku svakodnevicu za koju \u010desto zaboravljamo da, uz kolektivna stradanja uznemiruju\u0107e magnitude, sadr\u017ei i sasvim osobne drame, kao \u0161to je pojava prve menstruacije \u2013 ovdje u obli\u010dju \u010dudovi\u0161ta koje se odjednom pojavljuje u frizerskom salonu, a koje \u0107e nadvladati \u017eenska solidarnost. I kineski Murmure<\/em> (r. Jinhong Yu, Ziyu Wang) doti\u010de se prve menstruacije i pubertetskog bu\u0111enja \u017eenskosti u perspektivno i oblikovno dje\u010djem filmu privla\u010dnog \u0161arenila i metamorfno-simboli\u010dke zasi\u0107enosti. Na pozadini izraelsko-palestinskog sukoba odvija se i erotska, “grindrska” antiratna gay drama Jebeni rat<\/em> (r. Ohad Manor) \u010dije poigravanje filmskim okvirom potencira tenziju, ali i humor, empatiju i humanost odnosa dvojice ljubavnika koji pripadaju razli\u010ditim narodima. Libanonska Dje\u010dakova riba<\/em> (r. Hasan Ali, svjetska premijera) odvija se u jo\u0161 jednom povezanom bliskoisto\u010dnom kriznom \u017eari\u0161tu, gdje pripovijeda o poku\u0161aju siro\u010deta da ispod bombardiranih ru\u0161evina izvu\u010de najdra\u017eeg ljubimca kojeg mu je poklonio otac. Intenzivna, potresna i poeti\u010dna ratna drama realizirana je u detaljima bogatoj dalekoisto\u010dnoj crta\u010dkoj maniri s umje\u0161no provedenim motivima vode i oka. Pri govoru o anga\u017eiranim filmovima isti\u010du se i nizozemska Mjesta koja zovemo domom<\/em> (r. Meike van Son) koja originalnim chiaroscuro<\/em> postupkom i pogo\u0111enim jukstapozicijama kroz na \u010dasak osvjetljene male prizore velike skice \u017eivota suptilno tematiziraju besku\u0107ni\u0161tvo i indiferentnost kojom je u suvremenom svijetu popra\u0107eno. Crtani tajvanski rad Magla se spu\u0161ta<\/em> (r. Yu-jin Zhuang, Tajvan) u sje\u0107anjima primjerenoj kombinaciji sfumata, ekspresionizma, impresionizma, poentilizma i ilustracijskog realizma zahva\u0107a niz asocijativnih prizora ambijentalno povezanih s tragi\u010dnim susretom urbanog tkiva i njime zaga\u0111ene prirode. Razli\u010ditim animacijskim tehnikama, brzom monta\u017eom i likom sotonskog voditelja nadahnutog Liberaceom brazilska Otvorena televizija<\/em> (r. Mateus Compart) satiri\u010dki tematizira ameri\u010dko televizijsko sme\u0107e pro\u017eeto konzumerizmom, seksizmom, paternalizmom i inim pogubnim -izmima.<\/p>\n

Temom sazrijevanja sadr\u017eanom u motivima prijateljstva i nostalgije ju\u017enokorejski film U prolazu<\/em> (r. Hanna Kang) ve\u0107 je prikupio pregr\u0161t nagrada za ma\u0161tovitu i dirljivu kroniku razvoja i kraja odnosa dviju djevoj\u010dica, oblikovanu vje\u0161tim variranjem predmeta zajedni\u010dke igre i likovnih pristupa. Nesvakida\u0161nja crtana alegorija o sazrijevanju u moebiusovsko-renesansnom, nadrealisti\u010dkom alternativnopovijesnom svijetu naslovljena je Prvoro\u0111ena<\/em> (r. Olivia Porrill, SAD), a iz Amerike dolazi i Igra borbe<\/em> (r. Katrina Larner) \u2013 razbaru\u0161eni, pankerski prikaz djevoja\u010dkog pid\u017eama-partyja s ozbiljnim podtekstom negativne reakcije na coming out <\/em>te potisnute i stvarne agresije u obiteljskim i prijateljskim odnosima. Istoga je nacionalnog podrijetla i psihodeli\u010dna, sirovom dje\u010djom animacijom realizirana i verbalno duhovita Gladna udolina <\/em>(r. Sarah Ruyle) koja prikazuje konzumaciju tijela djevoj\u010dice od strane malih \u0161umskih bi\u0107a, ostvaruju\u0107i time intrigantan spoj \u0161arene vedrine i morbidnosti. Poljska komedija \u0160\u010dilaj se<\/em> (r. Magdalena Botor) nije samo ukorijenjena u stvarnim poslovnim i privatnim dilemama suvremenih dvadeset-i-ne\u0161to-godi\u0161njaka, ve\u0107 je i tehni\u010dka ekstravagancija \u010diji formalni postupci osna\u017euju dojam junakinjine iritacije okolinom, pri \u010demu je posebno uspio prikaz blazirane kostimirane zabave. U kona\u010dnici, film je i zagovor napu\u0161tanja samoponi\u017eavaju\u0107eg negativisti\u010dkog stava.<\/p>\n

Na razme\u0111u obiteljske drame i deadpan<\/em> komi\u010dnog horora, neobi\u010dni francuski Max<\/em> (r. Emilien Pichon) smje\u0161ta sina i oca u karakteristi\u010dni slu\u010daj uklete ku\u0107e, a zanimljiv je i po retro-estetici postignutoj crno-bijelom tehnikom, pozadinskom projekcijom i kombiniranjem nacrtanih likova s igranima i fizi\u010dkim objektima \/ fotografijama. Isprva topla reminiscencija na blagdansku ve\u010der s ocem krije mra\u010dni podtekst razaraju\u0107eg alkoholizma u lijepo nacrtanom i re\u017eiranom rumunjskom filmu Na svetog Nikolu<\/em> (r. Emy-Mirel Iva\u0219c\u0103), a na irsku farmu, gdje u crno-bijeloj tehnici dobivamo uvid u grubi odnos majke prema k\u0107eri, vodi nas Okrutna ljubav<\/em> (r. Cliona Noonan) kojoj blago ironijsku notu pribavlja \u010dinjenica da stara seljanka istovremeno tople emocije usmjerava prema \u2013 kravama. Rje\u0111im tehnikama animacije pijeskom i slikanja na staklu (uz crte\u017e i rotoskopiju) slu\u017ei se japanski rad kineskog autora Sama Kuwe I onda je zgrabio no\u017e<\/em> kako bi, dijelom i iz prvoga lica, promotrio mahom obiteljske doga\u0111aje koji su utjecali na psihu jednoga mladi\u0107a i doveli ga do nasilnog \u010dina. Australska stihovana humorna, glinamacijska i 3D minijatura Starci na pla\u017ei<\/em> (r. Clarence Fennessy) prikazuje neinhibirane nudiste tre\u0107e \u017eivotne dobi koji svojim tijelima i slobodnom ljubavlju uznemiravaju mla\u0111e nara\u0161taje u ljetnom ambijentu.<\/p>\n

Izborom boja pomalo nalik klasicima poput Satiemanije<\/em>, japanska Ruka<\/em> (r. Jiang Wang) na pola je puta izme\u0111u psiholo\u0161kog horora i plesnog filma jer predstavlja gibanje \u017eenskoga tijela \/ lutke u drami samo\u0107e ili separacije, odnosno preispitivanja identiteta. Domeni (apstraktnog) plesnog filma pripada i poljski 3D \u0160to je s nama?<\/em> (r. Julian Czurko) koji se odvija na “kristaliziranoj” kozmi\u010dkoj ravni u kojoj dvije figure koreografijom poku\u0161avaju sti\u0107i jedna do druge. Diskretni oblici<\/em> (r. Lou-Ann Nony, Francuska), na pola puta izme\u0111u geometrijske i organske apstrakcije, “mikroskopski” su, pak, ples linija zamamne fluidnosti nadahnut jednostavnim organizmima. Visokoreflektivni i visokorefleksivni 3D Kvantni skok<\/em> (r. \u0160imon M\u00e9sz\u00e1ros, \u010ce\u0161ka) vodi nas u vilu, vrt i vinski podrum samospoznaje i vi\u0161estrukih identiteta u kojima mo\u017eda ne dohva\u0107amo smisao, ali u najmanju ruku poimamo intrigantnu prostornost.<\/p>\n

Alternativno-budu\u0107nosni SF Mali oktobar<\/em> (r. Matas Pakutinskas, Litva i Nizozemska) smje\u0161ten je u nadrealisti\u010dko-grotesknu, distopijsko-satiri\u010dku viziju Sovjetskog Saveza intrigantnog “svecrvenog” dizajna premre\u017eenu filmskim i povijesnim referencama. I 3D film Drug<\/em> grupe francuskih autora sa \u0161kole Rubika iz Valenciennesa tako\u0111er je “sovjetski”, ali klasi\u010dno fabulirani i dirljivi SF o odnosu \u010dovjeka i robota \u2013 svojevrsni hommage<\/em> ponajprije Solarisu<\/em> i Metropolisu<\/em>, ali i drugim klasicima znanstvene fantastike. Korejsko-japanski Prometej 2025<\/em> (r. Seungmin HAN), naposljetku, jo\u0161 je jedan film \u010dija forma prilije\u017ee uz sadr\u017eaj: rije\u010d je o djelomi\u010dno na staklu naslikanom, a djelomi\u010dno AI filmu koji kroz klasi\u010dnu mitolo\u0161ku pri\u010du promi\u0161lja o prometejskom statusu tehnologije kojom se koristi. I Prometej 2025<\/em>, koji se osobito fokusira na kljucanje jetre (organa koji je u antici simbolizirao pogled u budu\u0107nost), na Animafestu \u0107e imati svjetsku premijeru.<\/p>\n

[izvor informacije Animafest<\/a><\/strong>]<\/p>\n