Hektor je junak gubitni\u010dke strane, pa stoga izaziva posebnu empatiju. Njegovim likom Homer ostvaruje najslojevitiju strukturu, bez idealiziranja i pristranosti koju o\u010dekujemo s ‘druge strane’. Ima sve osobine velikog \u010dovjeka, ali nije nat\u010dovje\u010danski nepokolebljiv. Hrabar ratnik zna i posustati u boju (saveznici ga opominju da se vi\u0161e anga\u017eira u borbi), ali ustrajan vo\u0111a i strateg prodora do gr\u010dkog logora (kad je Zeus privremeno na trojanskoj strani). Pouzdan sin i nje\u017ean suprug i otac, obziran \u010dak i prema tu\u0111inki koja je (naoko) uzrok vojnog napada. Helena ga toliko hvali, da se upla\u0161imo da \u0107e ga poku\u0161ati zavesti svojim Afroditinim zamkama \ud83d\ude42 . Zanimljiv je njegov odnos s bratom Parisom. S jedne strane spo\u010ditava mu njegovo pona\u0161anje, to jest da je pla\u0161ljiv, lijen i nedovoljno motiviran, ali sklon je povjerovati da se mo\u017ee promijeniti. U odlu\u010dnom sukobu s Ahilejem, Hektor do\u017eivljava najve\u0107e poni\u017eenje, dok tr\u010di oko zidina pred o\u010dima sugra\u0111ana i rodbine, i samo njegov tragi\u010dni kraj omogu\u0107ava da se ta epizoda izgubi u cjelini njegovog opusa. Tragedija koja pogodi njegovu obitelj, ne samo u trojanskom padu, ve\u0107 onome \u0161to slijedi poslije poraza, ropstvo Andromahe i smrt Astijanaksa (\u0161to saznajemo iz drugih anti\u010dkih djela), priti\u0161\u0107e njegovo ime kao kona\u010dna i nepravi\u010dna kazna.<\/p>\n
<\/p>\n
Ilustracija Ada Juki\u0107<\/p>\n
Sadr\u017eaj<\/strong> Od (A)hila do Z(eusa)<\/strong><\/p>\n Ahilej spominje Hektora u Prvom pjevanju u prepirci s Agamemnonom. Povrije\u0111en \u0161to mu oduzima Briseidu (koju je ‘po\u0161teno’ zaslu\u017eio kad je razorio ‘svetu Eetionovu Tebu’, kako se \u017eali majci Tetidi) upozorava tvrdoglavog ahejskog vo\u0111u na to kolike \u0107e mu gubitke nanijeti trojanski vo\u0111a kad gr\u010dka vojska ostane bez ‘najboljeg Ahejca’ (ka\u017ee za sebe).<\/p>\n ‘ \u2026 a pomo\u0107i ti u nevolji imati ne\u0107e\u0161<\/em> U Drugom pjevanju, u stihovima u kojima se (zna\u010dajno kra\u0107e od prethodnog popisa gr\u010dkih snaga) navode trojanske i savezni\u010dke \u010dete, Irida se (u liku Prijamovog sina Polita) obra\u0107a Hektoru, nakon \u010dega on raspu\u0161ta skup\u0161tinu i izvodi vojsku na bre\u017euljak ispred grada. Homer nam ga ‘slu\u017ebeno’ predstavlja.<\/p>\n ‘Trojcem bija\u0161e vo\u0111 sjajno\u0161ljemac veliki Hektor,<\/em> Hektor zna da je na njemu, kao najstarijem Prijamovom sinu, najve\u0107i teret obrane grada i obvezuje ga to \u0161to od njega o\u010dekuju Trojanci. Ono \u010dega se boji nije smrt, ve\u0107 negativno mi\u0161ljenje javnosti, iako je i tada bilo mogu\u0107nosti upravljanja tim mi\u0161ljenjem i ispravki ‘spinovima’. U borbi u kojoj se ne samo Hektor, ve\u0107 i drugi najve\u0107i junaci i jedne i druge strane, na\u0111u u situaciji u kojoj je potrebno povla\u010denje, na\u0111e se izgovor, radi se o (ne)sklonosti bogova, a ne kukavi\u010dluku, svi su izlo\u017eeni preokretima bo\u017eanskih raspolo\u017eenja.<\/p>\n Rizi\u010dan Hektorov pothvat je izlaz iz obrambene pozicije i napad na oslabljene ahejske snage, s planom potpunog uni\u0161tenja neprijatelja i njegovih brodova. Dio je to Zeusove igre koju je obe\u0107ao \u0161armantnoj Tetidi, kako bi se pokazalo koliko Grcima vrijedi (uvrije\u0111eni) Ahilej, a zbog svima poznatog ishoda ta se igra, u kojoj vrhovni nebesnik potpiruje nadu u sigurnom gubitniku, djeluje posebno okrutno. Zeus ina\u010de, svojim odnosom prema smrtnicima (napose, smrtnicama) i njihovim uvla\u010denjem u svoje obiteljske i bra\u010dne mutne vode te prepu\u0161tanja ili nedovoljne i zaka\u0161njele intervencije kojima im poku\u0161ava pomo\u0107i, ostavlja gorak dojam. Pri tome nije osobito koristan ni svojim izravnim potomcima, a slabi\u010dki popu\u0161ta ljubomornoj Heri, \u0161to u ‘Ilijadi’ ilustrira osobito dirljiv Sarpedonov slu\u010daj. Dakle, u jednoj fazi trojanskog rata, Zeus je na Hektorovoj strani, ali ni podr\u0161ka najja\u010deg saveznika ne zna\u010di pobjedu, kad su u pitanju spletke i interesi ja\u010de motiviranih protivnika.<\/p>\n Hektor i Njegova Bra\u0107a**<\/strong><\/p>\n Hektor je jedan od pedeset Prijamovih sinova koji \u017eive u prostranom dvoru ‘tesanog kamena i glatkih trijemova’, smje\u0161tenih (u pedeset soba) uz svoga oca i majku. Samo je Paris, koji se naknadno priklju\u010dio obitelji (zna se za\u0161to i kako) u drugom objektu koji je, u blizini, sam sagradio. Sve to otkriva nam Homer u kratkim crtama, u \u0160estom pjevanju, dok Hektor \u017euri Gradom, kratko izbijaju\u0107i s rati\u0161ta. Prijam ima i dvanaest k\u0107eri, pa Hektor doista ima puno sestara i bra\u0107e, od kojih neke i neki dobivaju svoju ‘ulogu’ u ‘Ilijadi’. Najslo\u017eeniji je njegov odnos s Parisom.<\/p>\n U jednom od prvih nastupa u Epu, Hektor je ljut na mla\u0111eg brata koji se, nakon susreta s Menelajem, sakrio.<\/p>\n ‘Nesretni Parise, prvi ljepotico, \u017eenaru ludi,<\/em> Paris se usudio s puta brodom dovesti udatu \u017eenu i svoj grad izvr\u0107i nevolji, ali se ne usudi boriti s njenim mu\u017eem. Sli\u010dna spo\u010ditavanja Hektor upu\u0107uje (a Paris krotko prima) i u nastavku radnje, ali niti prvi kona\u010dno odustaje od poku\u0161aja da aktivira brata, niti ovaj prestaje s nejednolikim u\u010de\u0161\u0107em u borbi, konstantna je samo njegova privr\u017eenost Heleni, za\u010du\u0111uju\u0107a nakon svih tih godina. Ovom prilikom saznajemo kakva je Parisova percepcija Hektora:<\/p>\n ‘Vazda je srce u tebe neslomljivo sjekiri nalik,<\/em> Ima li ve\u0107e pohvale trojanskom vo\u0111i iz usta slabijeg brata i gr\u010dkog Homera! Ponesen trenutkom i vlastitim rije\u010dima, Paris prihvati dvoboj s Menelajem, a obje zara\u0107ene strane naprave ozbiljne pripreme za’ turnir’ (uklju\u010duju\u0107i slo\u017eene zakletve i ceremonije pogubne za janjce). Bio bi to napeti trenutak, tko \u0107e pobijediti od dva Helenina mu\u017ea, ali svi koji su pro\u010ditali ‘Ilijadu’ znaju kako je bilo i kako je Paris ponovi osramotio Hektora i razo\u010darao Helenu.<\/p>\n Pod velikim pritiskom, Hektor \u0107e otvoreno re\u0107i \u0161to misli o bratu. <\/em> Uzgred, biti Afroditin ljubimac nije bezna\u010dajna stvar ni u ratnim okolnostima. Bo\u017eica ljubavi osigura bjeguncu s mejdana ugodan dnevni boravak u (van)bra\u010dnoj lo\u017enici, a anga\u017eman na bojnom polju raspirio mu je libido.<\/p>\n ‘Nego hajdemo le\u0107i, nasladit se ljubavi hajd’mo\u2026’ (III, 441), <\/em> Hektor u Zamahu<\/strong><\/p>\n Nakon Pandarova kobnog istupa kojim ranjava Menelaja, a Agamemnona predstavlja kao najbri\u017enijeg brata na svijetu (za razliku od bratskih odnosa njihova oca i strica!), zame\u0107e se boj u punom sastavu, s pojedina\u010dnim okr\u0161ajima koje Homer pokazuje epskim krupnim planovima. Prije akcije Agamemnon kao smion, ali popustljiv predvodnik, kombinira \u0161ibu i mrkvu u poticanju vojskovo\u0111a na ja\u010de zalaganje, a znakoviti su i na\u010dini na koji oslovljeni reagiraju. Odisej se rasrdi, pa vo\u0111a povu\u010de rije\u010di, ali mladi Diomed mirno prihva\u0107a Agamemnonovu kritiku. Za razliku od njega, potomak oholog tebanskog napada\u010da Kapaneja, Stenel, \u017eestoko odvra\u0107a nadre\u0111enom (ne pada jabuka daleko od stabla).<\/p>\n U borbi koja slijedi, a Homer je opisuje takvim detaljima od kojih bismo u filmu otklonili pogled, Hektor ne samo da je u sjeni Diomeda, ve\u0107 trpi i Sarpedonovu kritiku zbog nedovoljnog zalaganja i prepu\u0161tanja te\u017eine bitke saveznicima. Tek kad ga te rije\u010di ‘za srce ujedu’, Hektor se razma\u0161e kopljima i potakne Trojance.<\/p>\n Svi ovi istupi uvod su za puni emocionalni zamah najve\u0107eg trojanskog junaka.<\/p>\n Hektorovo \u0160esto Pjevanje<\/strong><\/p>\n Tu je neodoljiv i kao vojnik i suprug i otac, iako se okolnosti u kojima se, u trenutku kad Grci nadvladavaju, po savjetu brata Helena, udalji s rati\u0161ta, ne \u010dine posve primjerene. I dok odlazi na predah po zadatku, hrabri Trojance, koji ostaju na borbenom polju. Prije velikog Hektorovog nastupa u rodnom gradu, odvija se duhovita digresija Diomeda i Glauka (detaljnije u tekstu o Diomedu, vidi LINK<\/a><\/strong>).<\/p>\n A onda, od 236. stiha do kraja ‘\u0160estice’, Hektor je puni protagonist i ta dionica zna\u010dajnija je od sljede\u0107e u kojoj s Ajasom dijeli megdan. Njegov susret s majkom, pa \u017eenom Andromahom i sinom Astijanaksom i na kraju Parisom i Helenom predstavlja ga u antologijski cjelovitoj, ljudskoj, toploj i sna\u017enoj slici.<\/p>\n Hektor ulazi kroz Zapadna vrata, i okru\u017een \u017eenama koje raspituju se za svoje mu\u017eeve i srodnike, upu\u0107uje se u Prijamov dvor, kao slo\u017eenu strukturu u kojoj borave njegova brojna bra\u0107a i sestre s obiteljima. Tu susre\u0107e svoju majku koja mu postavlja pitanje (koje bi mu postavio svatko u toj situaciji, a napose njegovi suborci):<\/p>\n ‘Dijete, za\u0161to si do\u0161o izi\u0161av\u0161i iz boja ljutog?’ (VI, 254),<\/em><\/p>\n Majka kao majka pronalazi opravdanje i nudi sinu napitak. Trezveni Hektor odbija vino koje ga mo\u017ee oslabiti, iako Hekaba dr\u017ei da vino daje snagu umornom \u010dovjeku (jo\u0161 jedan primjer i sitnih opreka koje ne isklju\u010duju jedna drugu).<\/p>\n U nastavku Hektor pokazuje kakav je znalac i u vjerskim pitanjima pa odre\u0111uje \u0161to i kojem bo\u017eanstvu treba u\u010diniti, kako bi obuzdalo Grke, napose, Diomeda. U prvom redu to je Atena, koju (kao bo\u017eicu mudrosti uvrije\u0111enu \u0161to nije progla\u0161ena najljep\u0161om!?) ni molbe Trojanki ni cijeli Olimp ne\u0107e skloniti na njihovu stranu. Ali to ne zna\u010di da \u0107e molitelji odustati. Hekaba odabire dragocjeni pla\u0161t (sidonske produkcije, koju su s puta donijeli Paris i Helena) kojom \u0107e prekriti Atenin kip, ali, iako od toga ne\u0107e biti koristi. To \u0161to \u010dovjek zna da se ne\u0161to ne\u0107e ostvariti, a ipak se tome nada, i poku\u0161ava ostvariti, otkriva jo\u0161 jednu stranu ‘ljudskog’. S malim sinom u zagrljaju, u jednoj od najdirljivijih scena koje slijede, Hektor u istom dahu \u017eali tragi\u010dni ishod Troje i svoje obitelji i pola\u017ee o\u010dinske nade u svijetlu Astijanaksovu budu\u0107nost.<\/p>\n Hektor se bori za slavu, a ne \u017eivot, pa ni pobjedu. S jedne strane, ne \u017eeli se osramotiti pred ‘svojim ljudima’, s druge \u017eeli zauzeti mjesto u povijesti.<\/p>\n ‘Nego se Trojaca ja i dugohaljki Trojanki bojim,<\/em> Zanimljivo je kako Hektor prelazi preko konkretne Andromahine primjedbe koja se ti\u010de vojnog pitanja. \u017dena koja danima pa\u017eljivo sa zidina promatra doga\u0111anja na rati\u0161tu, primijetila je neprijateljske aktivnosti na odre\u0111enoj lokaciji (kod smokve, gdje je najosjetljivija to\u010dka na zidinama) i na koju su u nekoliko navrata dolazili Grci, pa savjetuje mu\u017ea vojskovo\u0111u da iskoristi to mjesto i taktiku u borbi s manje rizika. Ali Hektor, koji joj slatkorje\u010divo izrazi razumijevanje i podr\u0161ku u pogledu njenih strahova, na ovaj prijedlog uop\u0107e se ne osvr\u0107e. On ga svojim patrijarhalnim, mjedenhaljnim i juna\u010dkim uhom vjerojatno ne registrira, jer zna \u0161to \u017eene trebaju znati i \u010diniti, a to se odvija u unutra\u0161njim odajama i za tkala\u010dkim stanom.<\/p>\n I tu Hektor potvr\u0111uje da zna kakva je sudbina Troje i ponavlja ono \u0161to je Agamemnon rekao u \u010cetvrtom pjevanju,<\/p>\n ‘Do\u0107i \u0107e jednom dan,\u2026’ (VI, 448)<\/em><\/p>\n Ali i u toj slici poraza, vidi sebe junakom i to mu je dovoljna vrijednost. U daljnjim tragi\u010dkim, napose euripidovskim interpretacijama, u pri\u010dama o padu Ilija i drugim slavnim gubitnicima, ide se \u010dastohljepljem toliko daleko, da se poraz gotovo slavi kao izvor slave. Ima gradova koji \u017eive u ‘neslavnoj svakodnevici’, a drugi se proslave veli\u010danstvenim padom. U ‘Trojankama’ Kasandra (literatura navedena u Uvodnom tekstu (LINK) tje\u0161i slomljenu Hekabu. Ka\u017ee joj kako su Ahejci svojim dolaskom priskrbili Hektoru glas prvoga junaka, a to ne bi postigao da nije do\u0161lo do rata.<\/p>\n Hektorove Bitke<\/strong><\/p>\n U Sedmom poglavlju Hektor se u dvoboju suo\u010dava s Ajasom. Ishod borbe u najmanju ruku je dvojben, Hektor je nakon nekoliko sna\u017enih udaraca poklekao pred gr\u010dkim gorostasom s neprobojnim sedmerostrukim \u0161titom, ali se, zaslugom vi\u0161ih sila, dvoboj prekida i zavr\u0161ava razmjenom darova (pri \u010demu gr\u010dka strana, kao i u Diomedovu slu\u010daju s Glaukom, bolje pro\u0111e). Ma\u010d koji \u0107e Ajasu pokloniti Hektor imat \u0107e kasnije jo\u0161 jednu opjevanu ulogu. Ono \u0161to je, me\u0111utim, manje o\u010dekivano od ishoda dvoboja, bilo je ono \u0161to se dogodilo prije njegova po\u010detka. Jer kad Hektor, preneseno re\u010deno, ‘baci rukavicu’, nitko se na gr\u010dkoj strani ne usudi odgovoriti na izazov. Slabi Menelajev poku\u0161aj isklju\u010di se u trenutku. Tek kad se Nestor u svom zamornom i samohvalnom govoru po\u017eali na nova pokoljenja, javi se toliko dobrovoljaca, da je potrebno provesti \u017edrijeb. Iz Sofoklovog ‘Ajanta’ saznajemo kako su i tada junaci znali ‘muljati’, pa Teukar isti\u010de da je njegov hrabri brat u kacigu stavio kamen, a ne komadi\u0107 zemlje kojim se slu\u017ee oni koji ne \u017eele biti ‘izvu\u010deni’.<\/p>\n Zgodno je i kako se protivnici prije po\u010detka borbe obra\u0107aju jedan drugome, isti\u010du\u0107i svoje borbene vje\u0161tine. Kao \u0161to mogu plakati, junaci se mogu i hvaliti i rugati protivnicima, a to im Homer omogu\u0107uje ne samo prije, ve\u0107 i usred bitki, kad se \u010dini da nema vremena za ‘govorancije’.<\/p>\n Uzgred, \u0161to se potankosti o juna\u010dkim obra\u010dunima u bitkama ti\u010de, Euripid implicitno Homera stavlja u pitanje. Tesej se u ‘Pribjegarkama’ pita kako se uop\u0107e mo\u017ee znati tko se s kim sukobio u tijeku bitke, kad u gu\u017evi i pometnji borbe za \u017eivot nema mogu\u0107nosti za’ razgledavanje situacije’. Homer, me\u0111utim, opisuje poimence stotine okr\u0161aja i junaka, s detaljima o udarcima i ranama koje su jedan drugom zadali i ishodima tih sukoba. Sam Euripid trudi se objasniti kako je neki njegov lik (sudionik) do\u0161ao do podataka (primjer Glasnik u’ Feni\u010dankama’ s izvje\u0161tajem o napadima Sedmorice na zidove Tebe).<\/p>\n Dvoboj Hektora i Ajasa dovede do primirja u kojem obje strane pokapaju poginule, ali i konsolidiraju snage za nastavak borbe. Izmjenjuju se pobjede i porazi sukobljenih, a \u0161to se pojedina\u010dnih nadmetanja ti\u010de, u jednoj epizodi pred Hektorom ustukne i Diomed. Mladi gr\u010dki junak oklijeva, boje\u0107i se da ne ‘ispadne’ kukavica, ali ga umiri pametni Nestor, koji u Hektorovom \u017earu vidi Zeusove prste.<\/p>\n Me\u0111u gr\u010dkim junacima isti\u010de se i Teukar, Ajasov polubrat koji s njim nastupa u simbiozi. Zaklonjen velikim \u0161titom odapinje strijele, a cilj mu je, nakon \u0161to je usmrtio osmoricu, pogoditi Hektora. Kad umjesto njega pogodi drugog Prijamovog sina, Gargationa, Homer u\u010dini jednu od ‘najcrvenijih’ usporedbi na krvavom polju ratnih stradanja.<\/p>\n Kako je glavu mak oborio na drugu stranu,<\/em> Hektora \u0161titi Apolon, pa Teukar ne uspije u svojoj ubila\u010dkoj namjeri, ali stradaju Hektorovi uzdodr\u017ee, koje on, bolna srca, ali u\u010dinkovito mijenja. Hektor uspije raniti Teukra i izbaciti ga s bojnog polja, a sam se (kao lav ili vepar) baci na Ahejce u bijegu. U naponu snage, Hektor Grcima izgleda zastra\u0161uju\u0107e kao Gorgona ili ratoborni Ares.<\/p>\n Zanimljivo je da je Teukar, zapravo, ro\u0111ak Hektoru koga zove ‘bijesnim psom’. On je potomak trojanske princeze, Laomedontove k\u0107eri, koju je Telamonu predao Heraklo te je Ajasov polubrat po ocu. A Agamemnon koji ga bodri i hvali dok strijelama poga\u0111a Trojance, u Sofoklovom ‘Ajantu’ vrije\u0111a ga da je sin robinje! Teukar ga ogor\u010deno podsjeti na njegovo vlastito fri\u017eansko porijeklo (po Pelopu). Vo\u0111a Grka ima kratke gr\u010dke korijene, pa je jasno da se i tada, kao i danas, mogu naj\u017ee\u0161\u0107e boriti (i vrije\u0111ati) bliski suparnici.<\/p>\n Iako dvoboj Hekrota i Ajasa zavr\u0161i ‘neodlu\u010dno’, odnosno pomirljivo, jasno je da je Hektor u njoj stradao vi\u0161e, ranjen je u vrat i pao na le\u0111a pod udarom golemog kamena koje je na njega bacio protivnik. Agamemnon se veseli kao pobjednik.<\/p>\n Ipak, pod Zeusovim utjecajem stvari na bojnom polju idu u prilog Trojancima, molbe gr\u010dke delegacije za povratak Ahileja u borbu ne uspijevaju, uz silna uvjeravanja opisana u Devetom poglavlju, dok u Desetom Diomed i Odisej vr\u0161e zlo\u010dina\u010dki izvidni\u010dki pothvat bez kojeg bi ‘Ilijada’ mogla biti (opisan u nastavku o Diomedu).<\/p>\n U nastavku Agamemnon svojim borila\u010dkim uspjesima demantira sve koji ga ne smatraju junakom, a kad se, ranjen, povu\u010de iz bitke, nastupa Hektorovih ‘pet minuta’. On ubija sli\u010dan oluji, dok ga ne zaustavi Diomed pogotkom kopljem u \u0161ljem. Kada i drugi gr\u010dki prvaci, uklju\u010divo Diomeda i Odiseja, budu ranjeni, a Ajas istisnut iz bitke, do\u0111e do kriti\u010dne to\u010dke, u kojoj se Ahilej, koji je ve\u0107 najavio povratak ku\u0107i, zainteresira za situaciju, a Nestor dolazi na ideju da ga na bojnom polju zamijeni Patroklo.<\/p>\n Hektor i Pu\u010dani<\/strong><\/p>\n U sredini ‘Ilijade’, u Dvanaestom pjevanju, Hektor dospijeva do neprijateljskog teritorija na kojem su njihovi brodovi i \u0161atori, a koji su dodatno osigurali zidom (Zeus \u0107e poslije dopustiti Posejdonu da ga sru\u0161i i vrati obalu Helesponta u zate\u010deno stanje). Jarak (sa zabodenim kolcima) koji su oko zida iskopali Grci sprje\u010dava pristup trojanskih bojnih kola, pa Pulidamas daje Hektoru savjet da si\u0111u s konja. Pu\u010danin Pulidamas se kao savjetnik poslije ponovo javi u te\u0161kim situaama. I dok ga u prvom slu\u010daju Hektor poslu\u0161a, kad mu zbog nepovoljnog znaka, predlo\u017ei uzmak, \u017eestoko mu se suprostavi.<\/p>\n Zanimljiv je po\u010detak Pulidamasova istupa koji govori o Hektorovom odnosu prema podre\u0111enima. Otvoreno mu spo\u010ditava \u0161to ga, kao pu\u010dana, kudi kad (s drugim mi\u0161ljenjem) istupa u vije\u0107u. Jasno mu je i za\u0161to je tako, ‘glavni \u017eele imati sve po svom’. Ali to pokazuje Hektorovu aristokratsku stranu, koja, uostalom, nije ‘strana’ ni drugim vojskovo\u0111ama i istaknutim likovima. Odisej istu\u010de Tersita kad iznese kritiku velika\u0161a, a u bitkama se o\u010dekuje da masa poslu\u0161no slijedi svoje vo\u0111e. Ipak, u prijelomnim trenucima mo\u017ee do\u0107i se kratkotrajnog obrata odnosa mo\u0107i, pa mo\u0107nici to imaju u vidu.<\/p>\n Hektor i Ptica<\/strong><\/p>\n Lo\u0161 znak za Trojance dolazi s neba. Radi se o orlu i zmiji, koja ga uspije ugristi i izbaviti se iz njegovih kand\u017ea. Pulidamas to tuma\u010di kao upozorenje na poraz i predla\u017ee povla\u010denje. Me\u0111utim, Hektor nije sklon ‘slu\u0161ati ptice’ i kao da je otprije iritiran uplitanjem vra\u010deva i proroka u ‘dr\u017eavni\u010dka pitanja’, \u010dvrsto je drugog uvjerenja. On se ne osvr\u0107e na let ptica i ne mari za njih, pa metafori\u010dki zaklju\u010di:<\/p>\n ‘Jedna je najbolja ptica, za otad\u017ebinu se borit!’ (XII, 243)<\/em><\/p>\n Hektorov odnos prema nebeskom znaku, odnosno njegovo odbijanje da prihvati ‘poruku’, prili\u010dno je iznena\u0111uju\u0107i. Vra\u010devi kao tuma\u010di bo\u017eanske volje u\u017eivaju utjecajan status, a postupci tuma\u010denja znakova sofisticiraju se do rimskih anti\u010dkih vremena. Proro\u010di\u0161ta se konzultiraju prije zna\u010dajnih pothvata, iako njihove dvosmislene poruke ne osiguravaju uspje\u0161nu odluku. U konkurenciji institucija koje ‘znaju budu\u0107nost’, Krez preliminarnim pitanjem provjerava nekoliko proro\u010di\u0161ta prije nego im postavi strate\u0161ko pitanje (Herodot).<\/p>\n Status vra\u010da ne osigurava naklonost vlastodr\u017eaca, jer u nekim okolnostima od njih tra\u017ee najve\u0107e \u017ertve. Agamenon je u\u017easnut Kalhasovim zahtjevom da \u017ertvuje Ifigeniju, ali je to na kraju spreman u\u010diniti. Tiresija otkriva Kreontu da je za spas Tebe potreban \u017eivot njegovog sina Menekeja (Euripid, ‘Feni\u010danke’). U Euripidovoj tragediji ‘Heraklova djeca’ Demofont prije borbe s Euristejem konzultira gatare i proroke, a na djevi\u010dansku \u017ertvu koju tra\u017ee dobrovoljno pristaje Heraklova k\u0107i Makarija. Najja\u010de su pod utjecajem nebeskih znakova mase. Kad jednom \u010duju \u0161to treba poduzeti, gra\u0111ani ne ostavljaju ni najve\u0107em autoritetu mogu\u0107nost da to izmijeni (stoga Kreont poku\u0161ava spasiti Menekeja prije nego Tiresija ka\u017ee Tebancima ono \u0161to je rekao njemu), a vojska, koju lo\u0161i znakovi mogu obeshrabriti, na povoljne reagira euforijom (‘cik\u0107u’ od zadovoljstva).<\/p>\n Hektor koji ne vjeruje ‘u ptice’ sigurno nije ‘nevjernik’. U replici Pulidamasu kojom odbija ‘pti\u010dji argument’, poziva se na Zeusa kao vrhovnog vo\u0111u (koji sam \u0161alje znakove posredstvom svoje ptice, orla). A u \u0160estom poglavlju Hektor osobno daje instrukcije svojoj majci i \u017eenama u pogledu molitvi Ateni za spas Troje. I ina\u010de ne dolazi do izra\u017eaja njegov druga\u010diji stav u vjerskim pitanjima. Odbijanje nepovoljnog znaka rezultat je poleta, ‘navale adrenalina’ usred bitke, u kojoj osje\u0107a pobjedni\u010dku snagu i ne \u017eeli se u tom trenutku povla\u010diti. \u010covjeka punog samopouzdanja ne mogu pokolebati ni nepovoljni nebeski znaci.<\/p>\n Usponi i Padovi<\/strong><\/p>\n Ponesen pobjedni\u010dkim \u017earom, Hektor sna\u017enim udarom kamena probija vrata gr\u010dkog logora i poziva Trojance da se uspnu na bedem, tjeraju\u0107i Ahejce u bijeg. Ali, bojno polje je pod promijenjenim uplivom bo\u017eanskih sila. Zeusu popusti zanimanje za bitku, a to iskoristi Posejdon i svim se silama zalo\u017ei za Ahejce. Grci zaustavljaju trojanski ‘momentum’, pa Hektor poslu\u0161a tre\u0107i Pulidamasov savjet o povla\u010denju. Me\u0111utim, u potrazi za pre\u017eivjelim suborcima, nai\u0111e na Parisa koji je raspolo\u017een za borbu. Ponovo se suo\u010di s Ajasom koji je smetnuo s uma uljudni rastanak poslije prekinutog dvoboja s Hektorom, pa ga vrije\u0111a, a nebesa ponovo \u0161alju orla kao podr\u0161ku gr\u010dkoj strani. Trojanski vojskovo\u0111a se i tu ne da impresionirati ‘pticom’, ali u nastavku ponovo pada pod, ovaj put jo\u0161 ja\u010dim, Ajasovim udarom kamenom. Hektor gubi svijest i krvari, pa ga izvedu iz bitke i njeguju na obali Ksanta.<\/p>\n Padovi, ranjavanje, povla\u010denje i vra\u0107anje Hektora u borbu izmjenjuju se gotovo ritmi\u010dki pa, iako se sam Apolon kao, izme\u0111u ostalog, bo\u017eanstvo ljekarni\u0161tva, brine za njegov oporavak (samoinicijativno ili na Zeusov nalog), ne mo\u017eemo se oteti dojmu da je Hektor iscrpljen. Dok se na gr\u010dkoj strani izmjenjuje desetak vojskovo\u0111a (od kojih je, dodu\u0161e u ovoj fazi, ve\u0107ina ranjena), Hektor je uz Sarpedona i Glauka ( a i ova dva bit \u0107e uskoro ‘izba\u010dena iz igre’) te povremeno Eneju, konstantno pod pritiskom, pa je pitanje koliko \u0107e mu snage preostati za obra\u010dun s Patroklom, a kamo li Ahilejem, koji se, odmoran, dosa\u0111uje, duri i zabavlja sviranjem forminge \ud83d\ude42\u00a0 .<\/p>\n Bu\u0111enje i Budu\u0107nost<\/strong><\/p>\n U XV pjevanju Zeus (koga je Hera prethodno zavela i uspavala) budi se i reaktivira na trojanskoj strani, posebno dirnut stanjem u kojemu je Hektor. Nakon kratke ljutnje na \u017eenu (kojoj, kao i obi\u010dno, brzo oprosti i oraspolo\u017ei se kad je vidi upla\u0161enu) otkrije joj cijeli scenarij budu\u0107ih ratnih zbivanja (kao da to ona ne zna \ud83d\ude42\u00a0 ). A zna i Homer i svi Homerovi znalci. Tko \u0107e koga ubiti, od Patrokla, Hektora i Ahileja. Ali sve se to odga\u0111a, kao u seriji koja traje nekoliko sezona. Apolon ozdravlja Hektora samo da mo\u017ee ubiti Patrokla, pa sam postati \u017ertvom. Sve se zna, ali jo\u0161 se nije dogodilo.<\/p>\n Tko je ubio Patrokla<\/strong><\/p>\n Hektor klik\u0107e od radosti i hvali se nad umiru\u0107im Patroklom,<\/p>\n ‘… odli\u010dan ja sam na koplju\u2026 ‘ ( XVI, 835).<\/em><\/p>\n U to je uvjeren i Ahilej, pa zato Hektora mrzi i \u017eivog i i\u017eivljava se nad njim kad ga ubije. Ali Patroklo, prije nego izdahne, umanjuje ulogu Hektora. Prvi ga je, ka\u017ee, oslabio Apolon, Letin sin, koji mu je skinuo (Ahilovo) oru\u017eje i u\u010dinio ga ranjivim, ina\u010de ne bi bilo dovoljno ni ‘dvadeset takvih junaka’, pretjeruje. Drugi ga je pogodio mladi Euforb (koji se nakon pogotka nije usudio suo\u010diti s njim, iako je razoru\u017ean). Tek tre\u0107i ga je pogodio i ‘dokraj\u010dio’ Hektor, a preuzima svu slavu. Da mu jo\u0161 zagor\u010da trijumfalni trenutak, Patroklo Hektoru najavljuje skoru smrt, \u0161to i Zeus uzima u svoje pragmati\u010dne kalkulacije. Malo kasnije \u0107e, gledaju\u0107i pobjedonosnog Hektora, sa\u017ealjivo re\u0107i,<\/p>\n ‘Jadni\u010de, jo\u0161te ti smrt na pameti nije, a blizu<\/em> A dok se obra\u0107a besmrtnim konjima (koje je Ahilej prepustio Patroklu u njegovoj zamjenskoj misiji), olimpski vrhovnik zaklju\u010duje op\u0107enito o \u010dovjekovoj sudbini:<\/p>\n ‘Nema doista ni\u0161ta \u017ealosnije, nego je \u010dovjek<\/em> Koliko bi se ljudi koji trpe moglo s time slo\u017eiti! Ali Hektor, dok se petom upire o mrtvaca i izvla\u010di svoje koplje, pun je ponosa i dobre nade.<\/p>\n Bitka se nastavlja. Dvadeset \u0161esti dan Ilijade nema kraja, a ni Hektor odmora, a ako se i najmanje povu\u010de ili zaustavi, izlo\u017een je kritici, napose saveznika. Glaua ga, ogor\u010den gubitkom Sarpedona i povla\u010denjem Hektora pred Ajasem, koji je do\u0161ao u pomo\u0107 Menelaju u obrani Patroklovog tijela, zove:<\/p>\n ‘Prva ljepotico ti, o Hektore, slab si u borbi! ‘ (XVII, 142)<\/em><\/p>\n A tako se Hektor obra\u0107a Parisu kad ga kudi zbog kukavi\u010dluka. Pripisivati junaku atribute kojima se hvale \u017eene, \u010dini se efektna pogrda.<\/p>\n Da doka\u017ee da Glauk nema pravo, Hektor mu prvo ‘kudi pamet’ (to nije jedini put da se protivniku, \u010dak i kad raspola\u017ee argumentima, ‘oduzima razum’ jer ima drugo mi\u0161ljenje \ud83d\ude42 ), a potom opravda svoje pona\u0161anje bo\u017eanskim uplivom (Zeus katkad junaka ‘ojuna\u010di’, a katkad prepla\u0161i), \u010dime, zapravo, priznaje da je kritika bila opravdana). Na kraju se ‘primi posla’ i krene odlu\u010dno u borbu, s uputom kriti\u010daru (Glauku) da obrati pa\u017enju na ono \u0161to \u0107e u\u010diniti.<\/p>\n Hektor se mora suo\u010diti s Menelajem, koji se nakon Patroklovog pada (mo\u017eda zbog straha od Ahila) \u017eestoko anga\u017eira u obrani njegovog tijela, uz kojega je i veliki Ajas, koga je pozvao u pomo\u0107. Borba oko mrtvog Patrokla, razumljivo, jo\u0161 je \u017ee\u0161\u0107a nego je bila za Kebriona i Sarpedona, i dulje traje, a Apolon poti\u010de Hektora kad god mu ‘popusti \u017eestina’ ili skrene sa strate\u0161kog cilja. U takvoj jednoj digresiji, Hektor naumi domo\u0107i se Ahilejevih konja, koji nepomi\u010dno stoje i pla\u010du za svojim palim gospodarem (poslije \u0107emo \u010duti kako ih Ahilej kudi zbog toga \u0161to su dopustili da se to dogodi, kao da je to njihova krivica). Kad se ipak pokrenu i predaju ‘na upravu’ Automedonu, ovaj se ubojstvom protivnika malo utje\u0161i zbog Patroklovog gubitka.<\/p>\n Vra\u0107aju\u0107i se u \u017eari\u0161te bitke oko Patroklova tijela, Hektora gotovo prepla\u0161i Menelaj (koga je oja\u010dala Atena), pa se Apolon ponovo mora umije\u0161ati, a bitka se rasplamsava do te mjere, da Ahejci odlu\u010de poslati po Ahileja. A kako je Ahilej reagirao na vijest o smrti prijatelja, bit \u0107e rije\u010di u njegovoj epizodi. I tu ima pretjerivanja u izrazima srd\u017ebe, tuge i suzama, te se ponovo obra\u0107a majci. Ona se anga\u017eira u nabavci novog oru\u017eja koje \u0107e izraditi nitko drugi do Hefesta. To oru\u017eje nije samo bo\u017eanskog porijekla i ‘ubojitih performansi’, ve\u0107 edukativno i umjetni\u010dki vrijedno, napose \u0161tit i njegova tri prstena, s ilustracijama \u017eivota u gradu, na selu i prirodi (pastirskom okru\u017eju) koje Homer opisuje s divljenjem. S takvom opremom na le\u0111ima i perspektivom osvete, Ahil se po\u010dinje smirivati<\/p>\n ‘Bog mi je oru\u017eje dao, o majko, kakvo i valja<\/em> Hektorov Kraj i Kraj Ilija<\/strong><\/p>\n Ono \u0161to Ahilej, oboru\u017ean bo\u017eanskim oru\u017ejem, nadljudskom snagom i neljudskom mr\u017enjom, u\u010dini Hektoru, toliko je stra\u0161no, da je te\u0161ko opisati. Pa iako Homer potresnim detaljima opisuje Hektorovu izgubljenu borbu i smrt, ‘nema srca’ do kraja prepustiti ga ‘srd\u017ebi pogubnoj Pelejeva sina’, kojom je po\u010deo ‘Ilijadu’, niti je zavr\u0161iti padom Ilija. Umjesto toga, u nevjerojatno dirljivom, pomirljivom i poetskom fini\u0161u ratne epopeje, Ahilej i Prijam u ‘nemogu\u0107em susretu’ ostvaruju humani odnos, a Hektor dobiva doli\u010dan opro\u0161taj u gradu kojeg uskoro ne\u0107e biti. Kraj ‘Ilijade’ nije sretan, ali nije toliko nesretan, kako je mogao biti. I nakon najve\u0107ih gubitaka, postoji ne\u0161to \u0161to nas mo\u017ee utje\u0161iti. Budu\u0107nost nije samo crna.<\/p>\n Ada Juki\u0107<\/strong> Napomene<\/strong> Literarni izvori<\/strong> Homerovi akcijski junaci 1: UVOD [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong> BLU RAY: TROJA, povijesni [osvrt Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nOd (A)hila do Z(eusa) 2
\nHektor i Njegova Bra\u0107a** 4
\nHektor u Zamahu 5
\nHektorovo \u0160esto Pjevanje 6
\nHektorove Bitke 8
\nHektor i Pu\u010dani 11
\nHektor i Ptica 11
\nUsponi i Padovi 13
\nBu\u0111enje i Budu\u0107nost 14
\nTko je ubio Patrokla 14
\nHektorov Kraj i Kraj Ilija 16
\nNapomene 17
\nLiterarni izvori 17
\nLINKOVI 17<\/p>\n
\nKada od Hektora stanu ljudomore ginut i padat<\/em>
\nMnogi junaci, \u2026’ (I, 241-243)<\/em><\/p>\n
\nPrijamov sin, iza njega junaci u oru\u017eju bjehu<\/em>
\nNajbolji, ….’ (II, 816-828)<\/em><\/p>\n
\nVarav\u010de! (III, 39-40)<\/em><\/p>\n
\nKoja kroz panj ide iz ruke onom, \u0161to gra\u0111u<\/em>
\nUmjetno te\u0161e la\u0111enu, od sjekire ja\u010da mu zamah,<\/em>
\nTi neprestra\u0161ljivo tako imade\u0161, u grudima srce’ (III 60-63)<\/em><\/p>\n
\n‘Kad bih ga vidio ja k Aidu gdje silazi u dvore<\/em>
\nReko bih, da ve\u0107 u du\u0161i ne poznajem nemile tuge.’ (VI, 284-285)<\/em><\/p>\n
\nka\u017ee Paris Heleni, dok Agamemnon progla\u0161ava pobjedu.<\/em><\/p>\n
\nAko li budem od borbe ko stra\u0161ljivac bje\u017eao kakav;<\/em>
\nNi srce mi to ne da, jer navikoh vazda valjanim<\/em>
\nBiti i vazda se hrabro me\u0111u prvim Trojcima borit<\/em>
\nStje\u010du\u0107i veliku slavu i ocu i samome sebi.’ (VI, 441- 446)<\/em><\/p>\n
\nKoji je najedro zrnjem u vrtu od proljetnih ki\u0161a,<\/em>
\nTako obori glavu i onaj stisnutu \u0161ljemom.’ (VIII, 306-308)<\/em><\/p>\n
\nVe\u0107 ti je ona,\u2026’ (XVII, 201-202).<\/em><\/p>\n
\nOd sveg, \u0161to god di\u0161e na zemlji, \u0161to god se mi\u010de.’ (XVII, 446-447)<\/em><\/p>\n
\nDa bude djelo bo\u017eansko, \u0161to ne mo\u017ee \u010dovjek na\u010dinit.’ (XIX, 21-22)<\/em><\/p>\n
\nZagreb, svibanj 2026.<\/p>\n
\nCitati iz ‘Ilijade’ navedeni su oznakom pjevanja i stiha, primjerice, Prvo pjevanje, stihovi od 17. do 21. (I, 17-21)
\n**U skladu s koncepcijom teksta koji povezuje Ep i Film, naslovi poglavlja pisani su velikim po\u010detnim slovima, a tekst uklju\u010duje asocijacije na filmske naslove ili sadr\u017eaje.<\/p>\n
\nHomer ‘Ilijada’, izdanje Nakladnog zavoda Matice hrvatske, Zagreb 1987. preveo i protuma\u010dio Tomo Mareti\u0107, pregledao i priredio Stjepan Iv\u0161i\u0107
\nHomer ‘Odiseja’, isto
\nVojtech Zamarovsky ‘Junaci anti\u010dkih mitova’, Leksikon gr\u010dke i rimske mitologije, \u0160kolska knjiga, Zagreb 1989.
\nHerodot ‘Povijest’, Matica hrvatska, Zagreb, 2007., preveo i priredio Dubravko \u0160kiljan
\nRobert Graves: ‘Gr\u010dki mitovi’, Nolit, Beograd, 1974.
\nTragedije Sofokla, Eshila i Euripida
\nDjela Platona i Aristotela
\nPovijest umjetnosti Staroga vijeka
\nKazali\u0161te, Film, Internet<\/p>\n
\nHomerovi akcijski junaci 2: UVOD [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 3: AGAMEMNON [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 4: UTRKE KOLIMA [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a>
\nHomerovi akcijski junaci 5: DIOMED [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong>
\n Homerovi akcijski junaci 6: HEKTOR [pi\u0161e Ada Juki\u0107]<\/a><\/strong><\/p>\n
\nDVD: HELENA TROJANSKA, povijesni spektakl [osvrt Ada Juki\u0107]<\/strong><\/a><\/p>\n