{"id":61675,"date":"2026-05-15T13:32:10","date_gmt":"2026-05-15T11:32:10","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=61675"},"modified":"2026-05-15T13:32:10","modified_gmt":"2026-05-15T11:32:10","slug":"animafest-2026-natjecanje-hrvatskog-filma","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=61675","title":{"rendered":"Animafest 2026: Natjecanje hrvatskog filma"},"content":{"rendered":"

NATJECANJE HRVATSKOG FILMA ANIMAFESTA 2026\u00a0 – PUT K SUSJEDU \u2013 U DRU\u0160TVU DOAJENA \u2013 NOVA MLADOST DJE\u010cJEG FILMA<\/strong><\/p>\n

Uz ‘Priredbu’ Ane Horvat i ‘Te\u017enju’ Kre\u0161imira Perneka koji se prikazuju i u Velikom natjecanju kratkometra\u017enog filma, jo\u0161 17 novih djela sadr\u017ei Animafestovo Natjecanje hrvatskog filma 2026 \u2013 najja\u010da konkurencija doma\u0107e animacijske kinematografije koja posljednjeg, najsve\u010danijeg dana festivala izlazi pred lice svijeta. A da je rije\u010d o smotri koja daleko nadilazi okvire nacionalnog, svjedo\u010di \u010dinjenica kako slavodobitniku pripada i kvalifikacija za nagradu Oscar. Ovogodi\u0161nje hrvatsko animiranofilmsko stvarala\u0161tvo obilje\u017eeno je suradnjama s produkcijskim ku\u0107ama iz susjedne Slovenije, novim filmovima doajena i uzbudljivim valom dje\u010djeg filma.<\/strong><\/p>\n

‘Djevojka’ koja se nije bojala medvjeda’ ambiciozan je novi film plodne animatorice i ilustratorice Lee Vu\u010dko. Ovjen\u010dana nagradom publike ljubljanske Animateke, ova ekranizacija stripovskog predlo\u0161ka nadaje se kao “balkanska” narodna pri\u010da, ali vesternskog prizvuka i nagla\u0161ene sedmo\u010dinske strukture naslonjene na konvencije nijemog filma (poput upotrebe intertitla). Rasko\u0161ne glazbe i sjena, “zrnat” i tarantinovski referencijalan, a mizanscenski i planski za animirani film nesvakida\u0161nje razigran, rad nosi i sna\u017ean subverzivni potencijal temeljen na premisi o djevojci koja nesvjesno ubiv\u0161i oca odbacuje i njegovu koncepciju “svijeta preopasnog za djevojku”, kao i patrijarhalne rodne uloge koje tako\u0111er “pobija” na arhetipskom “putu junaka”. Doda li se navedenomu da je ‘Djevojka koja se nije bojala medvjeda’ sposobna i nasmijati poigravanjem sa spomenutim narativnim kodovima, blago karikaturalnim “stripovskim” dizajnom likova, fantasti\u010dnim folklornim i mitolo\u0161kim elementima te tematizacijom suvremenih identitetskih dvojbi, jasno je da joj se treba obra\u0107ati kao Filmu \u2013 s velikim po\u010detnim slovom.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio TMDB<\/a><\/strong> – Heartwreck<\/p>\n

‘Srcolom’ Luke Vuci\u0107a tako\u0111er je igranofilmski mi\u0161ljena, \u017eivahno raskadrirana i ozvu\u010dena, ali i realiziranom metaforom dostupnom jedino animaciji otjelovljena i humorizirana fabula o sukobu srca i njegova vlasnika. Od lude potjere koja kao da je, ne biste vjerovali, “iza\u0161la iz crti\u0107a”, preko ekvilibrija izme\u0111u prisvajanja i ironijskog odmaka od sladunjavosti, sve do simboli\u010dke pregnantnosti koja potencira materijalne i emocionalne raspukline te poruke o samoprihva\u0107anju i no\u0161enju s gubitkom, ‘Srcolom’ je sasvim neobi\u010dna “romanti\u010dna komedija”.<\/p>\n

Nakon cijelog desetlje\u0107a, u natjecateljski program Animafesta novim se filmom ‘Vanja & Vanja’ vra\u0107a ugledni strip-autor, animator, slikar i ilustrator s me\u0111unarodnom karijerom Danijel \u017de\u017eelj. Na spektakularno detaljnim crno-bijelim pozadinama ratom zahva\u0107ena grada, \u017de\u017eelj pripovijeda rotoskopsku i 2D storiju o prijateljstvu mladih junaka koji poput silueta promi\u010du uni\u0161tenim urbanim pejza\u017eom, komuniciraju znakovnim jezikom te se, igraju\u0107i smrtonosni hokej i bje\u017ee\u0107i od paravojski, prilago\u0111avaju brutalnoj svakodnevici. Velikog majstora crnila, sjene i kontrasta (koji se u ovome filmu i fabularno ogledaju u toplini odnosa naspram apokalipti\u010dnog ambijenta) svakako treba vidjeti u kinu, za \u0161to Animafest 2026 prvi u svijetu nudi jedinstvenu priliku.<\/p>\n

‘Dnevnikom snivanja’ u ovu se konkurenciju vra\u0107a i Irena Juki\u0107 Pranji\u0107, istaknuta animatorica i strip autorica. ‘Dnevnik snivanja’ pripovjedno je autobiografsko, a stilski autoreferencijalno promi\u0161ljanje o razli\u010ditim “agregatnim stanjima misli” poput snova, sje\u0107anja i ma\u0161tarija te ulozi umjetnosti (prvenstveno stripa i filma) u njihovoj konzervaciji. ‘Uz glas’ Lane Bari\u0107 koji se s jedne strane prisje\u0107a djetinjstva, a s druge reminiscira o “posljednjim stvarima”, pratimo oniri\u010dku, asocijativnu i poeti\u010dnu logiku figuralnih, mahom monokromatskih transformacija podcrtane geometri\u010dnosti i valovitosti, u kojima se nazire i pone\u0161to op-artovskih, a mogu\u0107e i bourekovskih nadahnu\u0107a. Branko Farac je s ‘Pictomanom’ tako\u0111er povratnik u ovo natjecanje, a novi mu se film pojavno vi\u0161e naslanja na prethodni, crno-bijeli, osobno-filozofski ‘Psychographic’ negoli na jo\u0161 raniji, moebiusovski ‘Technement’. Od Hegelova gesla, jin-jangovskog dvojstva i prometne nesre\u0107e, ‘Pictoman’ polazi u simboli\u010dki pregnantne, ikoni\u010dke preobrazbe, ali i konkretniji si\u017ee te specifi\u010dni humor s temom mu\u0161ko-\u017eenskih odnosa i preispitivanja sebstva pijanista-protagonista. Demijur\u0161ka snaga filma, osim iz ponovno nagla\u0161eno crta\u010dkog, a i stripovskog senzibiliteta bogatog sjen\u010danja, obla\u010di\u0107a i piktograma, ovoga puta tako proizlazi i iz glazbene umjetnosti.<\/p>\n

‘\u010cetiri’ Dee Jagi\u0107 iz produkcije Kreativnog sindikata do sada je najzrelije djelo ove umjetnice nadrealisti\u010dkih i alegorijskih registara (uglavnom) stop animacije. Uz slo\u017eeno tehni\u010dko kombiniranje piksilacije, animacije objekata i 2D-a (za koje se donekle “pripremala” i prethodnim Sjenama), Jagi\u0107 ‘\u010cetiri’ ostvaruje kao diptih izme\u0111u jave i sna (ili transa), povr\u0161ine i podzemlja \u2013 pretvaraju\u0107i svoju uobi\u010dajenu fascinaciju organskim rastom i sinergijom u \u0161iri koncept “prodiranja” dvodimenzionalnih crtanih likova u trodimenzionalni prostor za\u010dudnih antropomorfnih \u017eivotinja. Uz to, ‘\u010cetiri’ su i suptilno anga\u017eirana, ekolo\u0161ka postapokalipsa o svijetu bez vode. Dobitnica ASIFA-ine studentske nagrade za prethodni film ‘Ma! Ljubav je boja!’, Nikolina \u017dab\u010di\u0107 u novom radu ‘Gladno srce’ uz kola\u017enu i 2D animaciju koristi i tehniku kineti\u010dke tipografije (“pokretnog teksta”, u funkciji simboli\u010dkog prikaza nemogu\u0107nosti komuniciranja unutarnje boli), sve kako bi ilustrirala borbu s poreme\u0107ajem hranjenja. Plava silueta junakinje koja se gubi u vlastitim odrazima (“slikama o sebi”), u koju prodire “teku\u0107a” okolina i \u010dije se tijelo izvija u muci, funkcionalni su postupci posredovanja njezine nevolje (kao i kona\u010dnog samoprihva\u0107anja), a za \u017dab\u010di\u0107 ve\u0107 uobi\u010dajeno namigivanje u smjeru klasika Zagreba\u010dke \u0161kole sadr\u017eano je upravo u plo\u0161nom, avangardisti\u010dkom pristupu liniji tijela.<\/p>\n

‘Na tankoj niti’ Davida Kmeta s Umjetni\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta u Londonu na impresivnim pozadinama nadahnutima Eyvindom Earleom (ameri\u010dkim ilustratorom poznatom i po suradnji s Disneyjem) raspli\u0107e poeti\u010dnu metaforu konca sje\u0107anja na jednu gay ljubav. Nje\u017ena, reminiscencijska i gotovo plesna melodrama svjedo\u010di i o \u017eanrovskoj raznolikosti ovogodi\u0161njeg Natjecanja hrvatskog filma. Nakon pro\u0161le godine prikazane ‘Magi\u010dne djevojke’, rijetkog primjera doma\u0107e superjuna\u010dke animacije, Nikola Pavo\u0161evi\u0107 u ‘Jeziku mora’ ostaje u sli\u010dnoj neonsko-pastelnoj paleti i \u017eenskoj fokalizaciji, ali uz vi\u0161e slikarsku, akvarelsku maniru (djelomi\u010dno ostvarenu na pozadini novinskog papira) pripadnu priobalnom ambijentu u kojem djevoj\u010dica traga za bratom, a zapravo za “onime \u0161to se krije ispod” mora spoznaje. Iako jasne pripovjedne linije, djelo se name\u0107e i kao alegorija o traganju za identitetom, odnosno o hrabrosti potrebnoj za njegov pronalazak. ‘\u0160i\u0161ke’ Dore Kve\u017e sa Sveu\u010dili\u0161ta VERN simpati\u010dna su minijatura o nevoljama s pri\u0161tom, podignuta na vi\u0161u razinu kreativnim nadrealisti\u010dkim tretmanom unutarnjeg stanja protagonistice i njezinih poku\u0161aja da rije\u0161i problem. U dizajnu lika pomalo naslonjene na japanske uzore, a u scenografiji dominantno pastelne, ‘\u0160i\u0161ke’ su tako\u0111er i refleksija o samoprihva\u0107anju.<\/p>\n

‘Kako neo\u010dekivano mo\u017eemo rashladiti planet’ Ivane Volde za ameri\u010dki TED-Ed nastavak je uspje\u0161ne dokumentarne serije \u017eivopisnih i anga\u017eiranih edukativnih projekata iz polja geologije, geobiologije i ekologije, tj. klimatskih promjena. Ponovno je rije\u010d o zahtjevnoj kombinaciji kola\u017ea, slikanja na staklu i drugih tehnika, a teme su tro\u0161enje stijena i globalni projekt ubrzanja toga procesa koji bi mogao smanjiti koli\u010dinu ugljikova dioksida u atmosferi. U sme\u0111e-ljubi\u010dastom tvorni\u010dkom ambijentu ‘Dvoto\u010dke zagrade’ (r. Marija Ana Tur\u010di\u0107,) robot nastoji otkloniti kvar slo\u017eenog sustava, no specifi\u010dna pojavnost izrazitiji je aspekt ovoga filma od njegove doga\u0111ajnosti: istovremeno minimalisti\u010dka i zasi\u0107ena, jednostavnih linija i ikoni\u010dna, slika koristi sugestije glitcha i nadzorne snimke te simboli\u010dka rje\u0161enja filmskog prostora u mogu\u0107oj aluziji na nuklearnu havariju. ‘Evolucija herojskog \u010dina’ Tare Klepac “atomska” je, pak, burleska o crvu, ma\u010dki i pti\u010dici koji nizom nevjerojatnih okolnosti za dlaku izbjegnu katastrofu. Tenzi\u010dna i uveseljavaju\u0107a, s dobrim osje\u0107ajem za ritam re\u017eirana, neoptere\u0107uju\u0107a minijatura “crti\u0107” je za sve generacije. ‘Arahnofobija’, slovenski film hrvatske autorice Melite Sandrin, mala je glinamacijska, humorna cringe groteska \u010dija je najja\u010da strana impresivna vizualizacija naslovnog straha u njezinu sredi\u0161tu, a koja se, izme\u0111u ostalog, slu\u017ei i strata-cut tehnikom.<\/p>\n

‘Iza devet stabala: Jabuka razdora’ slovenskog autora Timona Ledera novi je dje\u010dji film ovog afirmiranog autora upravo toga \u017eanra (Lasica, Mi\u0161ja ku\u0107a) o je\u017eu, vjeverici i naslovnom plodu koji ih posva\u0111a, kao i ostatku \u0161umskoga dru\u0161tva koje se njihovim sporom nastoji okoristiti. Rije\u010d je o dinami\u010dnoj, lijepo nacrtanoj i fluidno animiranoj, na hrvatski kvalitetno sinkroniziranoj i napose duhovitoj ekranizaciji literarnog predlo\u0161ka koja \u0107e zabaviti i zrele gledatelje te im ukazati na ve\u0107 poslovi\u010dno visoku kvalitetu dje\u010dje animacije u na\u0161em susjedstvu. ‘Slamka spasa’ ne\u0161to je rje\u0111i primjer “\u010detveroru\u010dne re\u017eije” u na\u0161oj animaciji nakon vremena Zagreba\u010dke \u0161kole. U ovoj ekolo\u0161koj paraboli primjerenoj mla\u0111im uzrastima Dorotea Radu\u0161i\u0107 i Mislav Rotim prate simpati\u010dno dizajnirane morske \u017eivotinje suo\u010dene s plasti\u010dnim otpadom. Privla\u010dna izgleda te opremljena glasom naratora i ugodnom glazbom, ‘Slamka spasa’ poput kakve osuvremenjene verzije element-filma djeci prenosi spoznaje o svojim likovima, procesima zaga\u0111ivanja i benefitima recikliranja. Dje\u010dji film iz iste serije ‘Lenina farma’ \u0161tutgartskog studija Film Bilder kao i pro\u0161logodi\u0161nja ‘Bodlja u guzi’, Ne\u017eeljeno jaje Elene Walf dopadljiva je i nje\u017ena, animacijski besprijekorna, a dizajnom “razrokih” likova i oslanjanjem na klasi\u010dnu glazbu distinktivna 2D pri\u010da o \u010du\u010danju odba\u010denog jajeta za \u010diju se dobrobit brine onaj isti psi\u0107 koji nas je osvojio na Animafestu 2025.<\/p>\n

Svjetski festival animiranog filma \u2013 Animafest Zagreb odr\u017eat \u0107e se u Zagrebu od 8. do 13. lipnja 2026.<\/p>\n

[izvor informacije Animafest<\/a><\/strong>]<\/p>\n