{"id":61604,"date":"2026-05-08T10:34:50","date_gmt":"2026-05-08T08:34:50","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=61604"},"modified":"2026-05-08T10:34:50","modified_gmt":"2026-05-08T08:34:50","slug":"program-narativi-i-patetika-politickog-populizma","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=61604","title":{"rendered":"Program: Narativi i patetika politi\u010dkog populizma"},"content":{"rendered":"

Udruga Domino tijekom svibnja i lipnja organizira seriju od osam razgovora, intervencija u javni prostor, performansa te instalacija kojima \u017eelimo kontekstualizirati u\u010destale dnevnopoliti\u010dke napade na cjelinu sektora kulture, a posebno na onaj koji zovemo nezavisna kultura.<\/strong><\/p>\n

Ovo \u0161to se doga\u0111a u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina organiziranimim prodorom narativa koji ne priznaje jednak polo\u017eaj \u017eena ni u obitelji ni u dru\u0161tvu, koji \u017eeli ukinuti pravo na izbor, ograni\u010diti umjetni\u010dke slobode i svesti umjetnost jedan po jedan napad, jednu po jednu zabranu na jednu jedinu ulogu \u2013 dekorativnu i poslu\u0161nu. Ista takva povu\u010dena, samozatajna, najti\u0161a uloga je namijenjena i \u017eenama i svima koji su \u201cdrugi\u201d i \u201cdruga\u010diji\u201d. Narativi politi\u010dkog populizma su\u017eavaju javni prostor uskim definicijama nacije, identiteta, patrijarhata i tradicije pretvaraju\u0107i se da imaju monopol nad zna\u010denjima rije\u010di i simbola koje koriste kao paravane iza kojih se krije jedino \u017eudnja za mo\u0107i i nadmo\u0107i naspram drugih.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Domino<\/a><\/strong><\/p>\n

Tragovi vje\u0161to forsiranih narativa koji sna\u017eno polariziraju\u00a0dru\u0161tvo ostaju u kolektivnom javnom prostoru vidljivi jo\u0161 dugo nakon \u0161to se politi\u010dke i parapoliti\u010dke karijere izgra\u0111ene na takvom pateti\u010dnom populizmu neminovno potro\u0161e i netragom izgube.<\/p>\n

Rije\u010d je o dobro osmi\u0161ljenom obrascu koji koristi poznate komunikolo\u0161ke metode difamacije i delegitimizacije. Pa tako zamjena teza, konstruiranje la\u017enih dvojbi te razne druge forme manipulativne javne komunikacije postaju upotrebljivi alati za konstrukciju polariziraju\u0107ih narativa. Dovoljno je samo u ve\u0107 postavljene obrasce ubaciti lokalne sadr\u017eaje poput imena konkretnih organizacija, inicijativa ili osoba koje se onda koriste u diskursu populisti\u010dkih narativa stilom zamjena teza i la\u017ene dvojbe \u201cgra\u0111anima grah, udrugama milijuni\u201d i takvim primjerima je javni prostor zasi\u0107en odavna. Poljska, Slova\u010dka, Ma\u0111arska, Slovenija, Bugarska i Hrvatska mo\u017eda jesu svaka u razli\u010ditom stadiju konstukcije dru\u0161tvene polarizacije, ali bez sumnje izgradnja o\u0161tro podijeljenog dru\u0161tva se provodi po istom populisti\u010dkom obrascu. Kao \u0161to vidimo u Hrvatskoj, kulturni sektor nije jedini koji je na meti, ve\u0107 su uz njega i\u00a0ljudskoprava\u0161ki segment civilnog dru\u0161tva te nezavisni mediji, a tako je bilo i u svim ostalim zemljama.<\/p>\n

Tromost institucionalnog kulturnog sektora u kombinaciji njegove direktne ovisnosti o vladaju\u0107oj politi\u010dkoj volji, \u0161to je naj\u010de\u0161\u0107e izra\u017eeno kroz nesklonost djelovanja izvan dozvoljenih i provjerenih okvira, ne\u0161to je na \u0161to procesi polarizacije i ra\u010dunaju. Iako se orkestrirane akcije difamacije i deligitimizacije nezavisne scene direktno ti\u010du svih umjetni\u010dkih sloboda, legitimnosti \u010ditavog sustava financiranja kulture te valoriziranja pozicije umjetnosti uop\u0107e u dru\u0161tvu, kulturni establishment \u0107e uvijek i svugdje trampiti svoju \u0161utnju makar i za privid vlastite sigurnosti i stabilnosti. Tako je sustav i postavljen, i nije slu\u010dajno da napadi na kulturu ne idu kroz nacionalna kazali\u0161ta, nego kroz nezaivsnu kulturu. Kad bi barem i nama unutar kulturnog sektora bilo zaista jasno da je napad na bilo kojeg pisca, redatelja, performera, plesa\u010da, festival ili organizaciju direktni napad na sva narodna i gradska kazali\u0161ta, na sve muzeje i na sve knji\u017enice, na \u010ditav sustav\u00a0kutlure, onda bi zaista bilo svejedno jesu li danas ili sutra napadnuti Jergovi\u0107, Frlji\u0107, Labrovi\u0107, Kreitmeyer, Fali\u0161 ili Kontejner – jer je svakime od njih napadnut cijeli (vrijednosni) sustav kulture. To \u0161to danas me\u0111u ovim imenima (a niz je ve\u0107i od ovog) nema (nekog) va\u0161eg, nije za odahnuti. Obrazac jednom kad je postavljen i upogonjen, on se dalje aktivira jednostavnim umetanjem bilo kojih novih imena. Na mjesto Labrovi\u0107a \u0107e do\u0107i Delimar, umjesto Fali\u0161 preispitivat \u0107e postojanje Splitskog ljeta, umjesto Kontejnera napast \u0107e ZKM…obrazac jednom postavljen reagira na bilo koju transgresiju izvan sve u\u017eeg dopu\u0161tenog podru\u010dja djelovanja kulture i njenog sadr\u017eaja. Ako vam se ne da braniti Labrovi\u0107a ili Frlji\u0107a kad ih se napada ili prijeti ili zabranjuje, jer vam se \u010dini da i nije \u201cba\u0161 ne\u0161to\u201d to \u0161to rade, nemojmo nasjesti da je to napad samo na njih ili nekog tre\u0107eg tko je u tom trenu aktutalan\u2026.napada se sama ideja slobodnog djelovanja kulture i umjetnosti u Hrvatskoj.<\/p>\n

U tom svjetlu, pozivamo vas na program u kojem sudjeluju Sini\u0161a Labrovi\u0107, Darko Luki\u0107, Maja Smrekar i Oliver Frlji\u0107 od 8. \u2013 11. 5. u prvom dijelu ovog ciklusa o narativima i patetikama politi\u010dkog populizma.<\/strong><\/p>\n

Udruga Domino vas poziva na program \u201eNarativi i patetika politi\u010dkog populizma<\/strong>\u201c koji obuhva\u0107a razgovore, intervencije u javnom prostoru, performanse i instalacije, osmi\u0161ljene s ciljem kriti\u010dkog promi\u0161ljanja sve u\u010destalijih pritisaka na kulturni sektor, osobito nezavisnu kulturnu scenu. Program se odr\u017eava tijekom svibnja i lipnja te okuplja istaknute umjetnike i teoreti\u010dare koji kroz razli\u010dite formate istra\u017euju na\u010dine na koje politi\u010dki populizam oblikuje javni diskurs, kulturne politike i dru\u0161tvene vrijednosti.<\/p>\n

U prvom dijelu programa, od\u00a08. do 11. svibnja 2026.<\/strong>, sudjeluju umjetnik\u00a0Sini\u0161a Labrovi\u0107<\/strong>, teatrolog\u00a0Darko Luki\u0107<\/strong>, umjetnica\u00a0Maja Smrekar<\/strong>\u00a0i redatelj\u00a0Oliver Frlji\u0107<\/strong>. Kroz njihove radove i izlaganja publika \u0107e imati priliku upoznati razli\u010dite pristupe umjetni\u010dkom i teorijskom promi\u0161ljanju odnosa umjetnosti i politike.<\/p>\n

Sini\u0161a Labrovi\u0107: Otvorenje Hrvatskog paviljona na 61. me\u0111unarodnoj izlo\u017ebi vizualnih umjetnosti \u2013 La Biennale di Venezia, performans<\/strong>
\nProgram zapo\u010dinjemo\u00a08. svibnja<\/strong>\u00a0u\u00a012:00<\/strong>\u00a0sati na\u00a0Trgu bana Jela\u010di\u0107a<\/strong>\u00a0odr\u017eat \u0107e se performans umjetnika Sini\u0161e Labrovi\u0107a pod nazivom \u201eOtvorenje Hrvatskog paviljona na 61. me\u0111unarodnoj izlo\u017ebi vizualnih umjetnosti \u2013 La Biennale di Venezia\u201c.
\nUmjetni\u010dkom intervencijom u javnom prostoru bavi se pitanjima kulturne politike, institucionalnog odlu\u010divanja i reprezentacije umjetnosti na me\u0111unarodnoj sceni. Polaze\u0107i od stvarnog konteksta izbora nacionalnog predstavnika za 61. Venecijansko bijenale, Labrovi\u0107 ironi\u010dno gradi fikcijsku situaciju u kojoj se \u201eispravlja\u201c navodna pogre\u0161ka u odabiru, simboli\u010dki otvaraju\u0107i alternativni hrvatski paviljon u samom sredi\u0161tu Zagreba.<\/p>\n

Darko Luki\u0107: Umjetnost u neprijateljskom okru\u017eenju, razgovor<\/strong>
\nU subotu\u00a09. svibnja<\/strong>\u00a0u\u00a012:00<\/strong>\u00a0sati u\u00a0Knji\u017enici Bogdana Ogrizovi\u0107a<\/strong>\u00a0odr\u017eat \u0107e se predavanje prof. dr. sc. Darka Luki\u0107a pod nazivom \u201eUmjetnost u neprijateljskom okru\u017eenju\u201c.
\nPredavanje se bavi polo\u017eajem umjetni\u010dkih i dru\u0161tveno anga\u017eiranih praksi u suvremenim politi\u010dkim i kulturnim okolnostima obilje\u017eenima rastu\u0107im ideolo\u0161kim pritiscima i procesima demokratske erozije. Poseban naglasak stavlja se na nezavisnu kulturnu scenu koja kroz participativne i politi\u010dki anga\u017eirane umjetni\u010dke forme otvara prostor konflikta kao va\u017enog elementa demokratskog dru\u0161tva.<\/p>\n

Sini\u0161a Labrovi\u0107: Umjetnik li\u017ee \u0161upak Ivanu Matijevi\u0107u, Marinu Mileti\u0107u i Nikolini Baradi\u0107, performans<\/strong>
\nU nedjelju\u00a010. svibnja<\/strong>\u00a0u\u00a012:00<\/strong>\u00a0sati na\u00a0Trgu bana Jela\u010di\u0107a<\/strong>\u00a0odr\u017eat \u0107e se performans Sini\u0161e Labrovi\u0107a pod provokativnim naslovom \u201eUmjetnik li\u017ee \u0161upak Ivanu Matijevi\u0107u, Marinu Mileti\u0107u i Nikolini Baradi\u0107\u201c.
\nOvaj rad izravno reagira na javne istupe politi\u010dkih aktera koji su suvremene umjetni\u010dke prakse ozna\u010dili kao \u201evulgarne\u201c i dru\u0161tveno neprihvatljive, dovode\u0107i u pitanje njihovu vrijednost i pravo na javno financiranje. Labrovi\u0107 takve kritike preuzima i radikalizira, pretvaraju\u0107i ih u performativni \u010din koji razotkriva odnos mo\u0107i, licemjerje i me\u0111usobnu ovisnost izme\u0111u politi\u010dkog i umjetni\u010dkog polja.
\nIronijom, pretjerivanjem i svjesnim pomicanjem granica prihvatljivog, performans tematizira servilnost kao zajedni\u010dki nazivnik razli\u010ditih hijerarhijskih sustava \u2013 bilo politi\u010dkih ili umjetni\u010dkih. U tom smislu, rad ne provocira provokacije radi, ve\u0107 koristi \u0161ok kao sredstvo razotkrivanja dubljih dru\u0161tvenih obrazaca i odnosa podre\u0111enosti.<\/p>\n

Oliver Frlji\u0107, Maja Smrekar: K-9_topology: Hibridna familija, razgovor<\/strong>
\nU ponedjeljak\u00a011. svibnja<\/strong>\u00a0u\u00a017:00\u00a0<\/strong>sati u\u00a0Zagreba\u010dkom kazali\u0161tu mladih<\/strong>\u00a0odr\u017eat \u0107e se razgovor redatelja Olivera Frlji\u0107a i umjetnice Maje Smrekar pod nazivom \u201eK-9_topology: Hibridna familija\u201c.
\nOvaj susret prvi je u seriji razgovora koji otvaraju pitanja polo\u017eaja umjetnosti u kontekstima sve izra\u017eenijih politi\u010dkih pritisaka, cenzure i instrumentalizacije umjetni\u010dkog rada. Polaze\u0107i od konkretnih iskustava, razgovor \u0107e se baviti na\u010dinima na koje suvremene umjetni\u010dke prakse odgovaraju na izazove ograni\u010davanja slobode izra\u017eavanja i manipulacije umjetno\u0161\u0107u u politi\u010dke svrhe.
\nU fokusu je rad Maje Smrekar, koji kroz interdisciplinarni pristup propituje odnos izme\u0111u ljudskog i neljudskog, identiteta i tjelesne autonomije, ali i \u0161iri dru\u0161tveni kontekst u kojem takve prakse nastaju i interpretiraju se. Naglasak se stavlja na slu\u010dajeve u kojima su umjetni\u010dka djela izlo\u017eena politi\u010dkoj zloupotrebi i medijskoj manipulaciji, \u010dime se otvaraju va\u017ena pitanja za\u0161tite autorskih prava i integriteta umjetni\u010dkog rada.<\/p>\n

[izvor informacije Domino<\/a><\/strong>]<\/p>\n