{"id":61431,"date":"2026-04-20T18:58:22","date_gmt":"2026-04-20T16:58:22","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=61431"},"modified":"2026-04-20T18:58:22","modified_gmt":"2026-04-20T16:58:22","slug":"zagrebdox-2026-otvaranje","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=61431","title":{"rendered":"ZagrebDox 2026: Otvaranje"},"content":{"rendered":"

Sve\u010dano je otvoren 22. ZagrebDox, koji \u0107e u sljede\u0107ih tjedan dana u kinima Kaptol Boutiquea publici predstaviti 112 dokumentarnih filmova u 16 programskih cjelina. Program je odabran me\u0111u gotovo 2000 prijavljenih naslova, a i ove godine donosi pomno kuriran presjek najzanimljivijih ostvarenja recentne svjetske dokumentarne produkcije.<\/strong><\/p>\n

Za festivalsku nagradu Veliki pe\u010dat natje\u010de se 20 filmova u Me\u0111unarodnoj te 18 u Regionalnoj konkurenciji, a publiku o\u010dekuje i niz posebnih projekcija, tematskih programa, predavanja te razgovora s autorima. Na sve\u010danom otvorenju prikazan je film Sinteti\u010dko suosje\u0107anje<\/em> redatelja Marca Isaacsa.<\/strong><\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio TMDB<\/a><\/strong> – Synthetic Sincerity (2026)<\/p>\n

Prisutne, me\u0111u kojima su i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanovi\u0107, zamjenik gradona\u010delnika Grada Zagreba Luka Korlaet, predsjednik Gradske skup\u0161tine Matej Mi\u0161i\u0107, ravnatelj HAVC-a Chris Marcich, veleposlanica \u0160vicarske Konfederacije Beatrice Schaer te dokumentarni redatelj Christian Frei, pozdravili su umjetni\u010dki direktor Nenad Puhovski i izvr\u0161ni direktor Hrvoje Puk\u0161ec.<\/p>\n

\u201eNegdje u ovo doba 1994. godine, jedan se od mojih tada\u0161njih studenata vratio s rati\u0161ta. Bio je to talentiran, duhovit mladi\u0107 koji je ve\u0107 na prvoj godini snimio kratak, precizan i intrigantan dokumentarac. No tada, u vremenu o kojem govorim, kao da je preda mnom stajao netko drugi. Glas mu je bio ti\u0161i, pokreti sporiji, a o\u010di \u2013 gotovo prazne. Iako mu vi\u0161e nisam predavao, pozvao sam ga na kavu. Pri\u010dali smo o svemu. No, o ratu nismo govorili. Rekao mi je da odlazi u Njema\u010dku, gdje mu je ve\u0107ina obitelji, i da se najvjerojatnije vi\u0161e ne\u0107e baviti filmom. Kad smo se rastajali, pogledao me ravno u o\u010di i rekao: ‘Znate, profesore, shvatio sam \u2013 ljudi ne umiru u slow motionu<\/em>.’ Rastali smo se i vi\u0161e se nismo vidjeli. Poku\u0161ao sam ga prona\u0107i, no bez uspjeha. A ta re\u010denica, koje se \u010desto sjetim, ostala je kao nehoti\u010dan sa\u017eetak vremena u kojem \u017eivimo. S jedne strane, svijet filmske, artificijelne stvarnosti, slow motiona<\/em>, deep fakea<\/em> i umjetne inteligencije. S druge, sve vi\u0161e nemilosrdnih ratova. Ratova u kojima umiru stvarni ljudi. Od krvi i mesa. Bez filmskih intervencija… U trenutku kada se samo na YouTubeu svakodnevno objavljuje preko pet milijuna sati videa, kada \u010ditav skromni dokumentarni film mo\u017ee ko\u0161tati kao i jedna oskarovska ceremonija, kada novinske redakcije iz dana u dan odlu\u010duju koje si globalno ratno \u017eari\u0161te uop\u0107e mogu priu\u0161titi pratiti, i kada granica izme\u0111u umjetnog i stvarnog postaje sve neprozirnija \u2013 programiranje dokumentarnog festivala zahtjevnije je nego ikad. No upravo tada shva\u0107amo: mi smo tek predselektori. Jer, na svu sre\u0107u, imamo publiku koja ne samo da vjeruje onome \u0161to radimo nego to zna i sama prepoznati, odabrati i prosuditi. A to, zapravo, olak\u0161ava stvari. Jer \u2013 ne samo na festivalu \u2013 u ovom nesigurnom svijetu, mi ipak ostajemo zajedno. Stoga ovaj festival zapo\u010dinjemo filmom o umjetnoj inteligenciji. Zavr\u0161avamo filmom o ratu u Ukrajini. Putujte s nama\u201c, izjavio je Nenad Puhovski.<\/p>\n

Zamjenik gradona\u010delnika Luka Korlaet uputio je \u010destitke organizatorima ZagrebDoxa na 22 godine kontinuiranog odr\u017eavanja festivala, istaknuv\u0161i kako je bilo 3000 prikazanih filmova i oko 400.000 gledatelja. Naglasio je va\u017enost sadr\u017eaja koji festival donosi, opisuju\u0107i ga kao prostor koji pro\u0161iruje perspektive i djeluje poput \u201edalekozora\u201c i \u201emikroskopa\u201c kroz koje bolje razumijemo svijet. Posebno je izdvojio ovogodi\u0161nji program sa 112 filmova te sekciju Dox otpora, koja se bavi izazovima suvremenog dru\u0161tva i svakodnevnog \u017eivota.<\/p>\n

Osvrnuo se i na ulaganja u kulturnu infrastrukturu, istaknuv\u0161i obnovu Kina Europa te najavljenu obnovu Kina Tu\u0161kanac, \u010dime se dodatno ja\u010da filmska scena u Zagrebu, te proglasio 22. ZagrebDox otvorenim.<\/p>\n

Projekciju filma Sinteti\u010dko suosje\u0107anje<\/em> najavio je sam autor Marc Isaacs predstaviv\u0161i publici kontekst i ideju nastanka filma. Isaacs je istaknuo kako je 2024. godine, nakon \u0161to je vidio AI generirani video mu\u0161karca u baru uronjenog u misli, po\u010deo razmi\u0161ljati o budu\u0107nosti filmskog stvarala\u0161tva u eri umjetne inteligencije. \u201e\u0160to donosi budu\u0107nost za nas kao filmske autore u svijetu u kojem mo\u017eda vi\u0161e ne\u0107e biti potrebne kamere, ni stvarni svijet, ni ljudi ni razgovor s njima?\u201c rekao je Isaacs, dodaju\u0107i kako ga je to potaknulo na promi\u0161ljanje o \u201esmrti reprezentacije\u201c na filmu.<\/p>\n

Prvi cjelodnevni program ovogodi\u0161njeg izdanja ZagrebDoxa otvara se inovativnim naslovima iz programa Audio Dox i Foto Dox, koji radijske dokumentarce, zvu\u010dne eseje i fotografske izlo\u017ebe smje\u0161ta u dotad izdvojen prostor kinodvorana. U poznatom ambijentu kina Kaptol Boutique, publika \u0107e ve\u0107 u 13.30 mo\u0107i poslu\u0161ati dokumentarnu radijsku dramu Skockaj se!<\/a><\/em> (dvorana 4) Dra\u017eena Kre\u0161i\u0107a<\/strong>. U premijernom pokusu smje\u0161tanja zvu\u010dnog dokumentarizma u kinodvoranu, Kre\u0161i\u0107 prati \u0161est mjeseci u \u017eivotu mladi\u0107a koji se na vrijeme nastoji izlije\u010diti od ovisnosti o kockanju. Publika \u0107e nakon filma mo\u0107i \u010duti vi\u0161e o radijskom dokumentarizmu i suvremenim izazovima ovisnosti. Bogat usporedni program donosi Foto Doxove Arhiva izgubljenih teritorija<\/a><\/em> (dvorana 5) i To\u010dke zastoja<\/a><\/em> (dvorana 4). U Arhivi izgubljenih teritorija<\/em>, me\u0111unarodni fotografski kolektiv Sputnik Photos slikama nadahnutima arhivskim fotografijama istra\u017euje kulturnu topografiju Isto\u010dne Europe i vizualne tragove naslje\u0111a SSSR-a. Sarajevski fotograf Armin Graca<\/strong> u To\u010dkama zastoja<\/em> potom tisu\u0107u kilometara granice utvr\u0111ene Daytonskim sporazumom koristi kao polazi\u0161nu to\u010dku razmatranja identitetskih podjela te utjecaja razdijeljenog teritorija na kulturno samoodre\u0111enje.<\/p>\n

Filmski program ovogodi\u0161njeg festivala u 13.30 zapo\u010dinje ekvadorskim naslovom Carmela i hoda\u010di<\/a><\/em> (dvorana 1) redatelja Luisa Herrere<\/strong> i Estebana Colome<\/strong>. Kao dio programa Stanje stvari, koji lucidno istra\u017euje suvremenu politiku, kulturu i obi\u010dne \u017eivote, film prati Carmelu, \u017eenu koja na granici Ekvadora i Kolumbije poma\u017ee tisu\u0107ama migranata koji pje\u0161a\u010de Ju\u017enom Amerikom. Niz neo\u010dekivanih okolnosti i Carmelu prisiljava na bijeg u Kolumbiju, a izazovi \u017eene suo\u010dene s neizdr\u017eivim ekonomskim pritiscima, dru\u0161tvenim krizama i slo\u017eenom obiteljskom pro\u0161lo\u0161\u0107u postaje metonimija logike migracija i osobne otpornosti. Regionalna konkurencija u 13.30 zapo\u010dinje kratkometra\u017enom Lavandom<\/a><\/em> (dvorana 3) Mateje Rai\u010dkovi\u0107<\/strong>, gdje naslovni motivi prirode redateljicu prate intimnom trasom ponovne izgradnje identiteta i no\u0161enja s traumom. Tematika traume javlja se i u potresnim Tragovima <\/a><\/em>(dvorana 3) redateljica Alise Kovalenko<\/strong> i Marysije Nikitiuk<\/strong>. Unutar novog programa Doxa Otpora, koji bilje\u017ei \u010dinove odupiranja raznorodnim oblicima ugnjetavanja, Tragovi<\/em> zastupaju gledi\u0161te Ukrajinki koje su u ruskom ratu pre\u017eivjele seksualno nasilje i rodno obilje\u017eene oblike mu\u010denja. Uz vodstvo Irine Dovhan<\/strong>, biv\u0161e zato\u010denice koja se posvetila obrani \u017eena koje su pro\u017eivjele jednaka iskustva, Kovalenko i Nikitiuk svjedo\u010danstva \u017ertava ratnih zlo\u010dina preobra\u017eavaju u prijeko potreban prostor me\u0111usobne podr\u0161ke, otpornosti i dostojanstva koje se odupire nezamislivim uvjetima. U 13.30 publika mo\u017ee poslu\u0161ati i Nesre\u0107u, razina 2<\/a><\/em> (dvorana 5) francuske autorice Violette Gitton<\/strong>. U ironi\u010dnom skladu s naslovom, Gitton je ovaj radijski dokumentarac snimila u klinici gdje je hospitalizirana zbog naglog pogor\u0161anja psiholo\u0161kog stanja tijekom karantene. Polifonija glasova njezinih bestjelesnih sugovornika uz nemalo humora pobija stigme vezane za mentalno zdravlje, a ustaljene oblike psihijatrijskog lije\u010denja istra\u017euje prizmom stereotipa i suosje\u0107anja.<\/p>\n

Program prvog dana ZagrebDoxa u 14 sati nastavlja se izvanrednim naslovom Nemilosrdne<\/a><\/em> (dvorana 2) iz regionalne konkurencije, gdje mlada redateljica Isa Willinger<\/strong> u dijalogu s kultnim filma\u0161icama i nebinarnim redateljicama nudi svje\u017e obrat na pitanje \u017eenskog pogleda. Polaze\u0107i od citata da \u017eene snimaju \u201eokrutnije\u201d filmove, Willinger inteligentno istra\u017euje kako njezine sugovornice koncipiraju filmske prikaze rodnih nejednakosti mo\u0107i i statusa, poni\u017eenja, trauma, silovanja i \u017eenske seksualnosti. Tematski registar festivala u 15 sati sna\u017eno se obr\u0107e Konjem prve klase<\/a><\/em> (dvorana 5) mladog \u0161vicarskog redatelja Lassea Lindera<\/strong>, koji duhovito prikazuje kozmopolitsku, no i eti\u010dki dvojbenu svakodnevicu jedne od najslavnijih svjetskih kobila u disciplini preponskog jahanja. Publika se u 15 sati mo\u017ee opredijeliti i za Sje\u0107anje<\/a><\/em> (dvorana 4) redateljice Vladlene Sandu<\/strong>. Ovaj naslov iz me\u0111unarodne konkurencije Sandu prati na lirskom i formalno transgresivnom putovanju svojim dje\u010djim sje\u0107anjima na etni\u010dko nasilje tijekom sloma \u010ce\u010denske Republike. Dok iz odraslog gledi\u0161ta iznova pro\u017eivljava uspomene na pobijene susjede i izbjegle prijatelje, Sandu nas uvla\u010di u dijalog o mogu\u0107nosti prekidanja zatvorenog kruga nasilja. Paralelni program u 15 sati donosi jo\u0161 dvije izvanredne izlo\u017ebe mladih regionalnih fotografkinja koje istra\u017euju vrlo razli\u010dite teme, Delta Oscar Mike<\/a><\/em> (dvorana 4) i Granice slobode<\/a><\/em> (dvorana 5). Dok Dea Botica<\/strong> u Delti Oscar Mike<\/em> kao jedina \u017eena u posadi teretnog broda vizualno raspli\u0107e \u010dvorove obiteljskog pomorskog naslje\u0111a i izgradnje vlastitog identiteta, Jovana Semiz<\/strong> Granice slobode <\/em>registrom regionalne Nan Goldin<\/strong> gradi kao intimni katalog prizora adolescentskog istra\u017eivanja svoje autonomije. Ovaj termin nudi i pamtljive Putnike<\/a><\/em> (dvorana 5) kamerunsko-\u0161panjolskog redatelja Davida Bingonga<\/strong>. Zami\u0161ljen kao sirova monta\u017ea Bingogovog mu\u010dnog bijega u \u0160panjolsku tijekom vala migracija 2015. godine, film uvjerljivo do\u010darava egzistencijalne tjeskobe i ljudskost skupine migranata koja bje\u017ei u Europu kako bi uzdr\u017eala svoje obitelji. Program nejednakost nastavlja mapirati Crnom vodom<\/a><\/em> (dvorana 1) \u0161panjolskog redatelja Natxa Leuze<\/strong> u 15.30. Leuza nas vodi u Banglade\u0161, koji \u0107e do 2050. godine potapanjem izgubiti ve\u0107inu svojeg tla. Intimni se razgovori sa \u017eenama i mu\u0161karcima koji ve\u0107 i danas pro\u017eivljavaju nerazmjerne u\u010dinke klimatske krize doti\u010du mu\u010dne logistike raseljavanja tridesetak milijuna ljudi, kao i humanitarnih zahtjeva prilagodbe promijenjenom svijetu. Paralelni program tad nas u Ispovijestima jednog made\u017ea<\/a><\/em> (dvorana 3) odvodi u Kinu, gdje se redateljica Mo Tan<\/strong> vra\u0107a nakon sedam godina u inozemstvu. Tragikomi\u010dni kadrovi u kojima njezina obitelj ustraje da ukloni made\u017e koji \u0107e joj prema proro\u010danstvu donijeti nesre\u0107u prome\u0107u se u zbiljsku dijagnozu raka dojke, a Tan tradicijska uvjerenja razra\u0111uje u slo\u017eenu raspravu o obiteljskim odnosima i smrtnosti.<\/p>\n

Potresni naslovi Stanja stvari u 16 sati nastavljaju se Zapisima pravog kriminalca<\/a><\/em> (dvorana 2) ukrajinskih filma\u0161a Aleksandra Rodnjanskog<\/strong> i Andrija Alferova<\/strong>. Rodnjanski kao naslovni zlo\u010dinac \u2013 kojeg je ruski sud u odsutnosti osudio na osam i pol godina zatvora zbog antiratnih uvjerenja \u2013 autobiografski pripovijeda o to\u010dkama ukrajinske povijesti koje su odredile njegov \u017eivot te obilje\u017eile \u017eivote njegovih bli\u017enjih, preta\u010du\u0107i sociopoliti\u010dki historijat u pri\u010de o ljudskim sudbinama. Sli\u010dna se tematika u 17 sati javlja u Temeljima<\/a><\/em> (dvorana 4) poljske redateljice Kinge Michalske<\/strong>, prvim naslovom iz ovogodi\u0161njeg programa Kontroverznog Doxa. Michalska stalo\u017eeno ocrtava svakodnevicu Poljaka koji \u017eive na nekad klju\u010dnim podru\u010djima Holokausta. Protagonisti iz razli\u010ditih zakutaka suvremenog dru\u0161tva pritom funkcioniraju kao odjeci starih identiteta i politi\u010dkih odluka. Termin u 17 sati donosi nam i izlo\u017ebe Crno zlato<\/a><\/em> (dvorana 5) te Katastrofa brze mode<\/a><\/em> (dvorana 4). Dok bosanski dokumentarni fotograf Mitar Simiki\u0107<\/strong> u Crnom zlatu<\/em> vizualno mapira povijest rudarskog grada Ugljevika, nagra\u0111ivani \u0161vedski autor Magnus Wennman<\/strong> razotkriva eti\u010dko i ekolo\u0161ko nali\u010dje neodr\u017eive industrije jeftine odje\u0107e. U 17 sati mo\u0107i \u0107emo pogledati i nagra\u0111ivani naslov Lome\u0107i prepreke<\/a><\/em> (dvorana 5) iz me\u0111unarodne konkurencije. Redateljica Sara Khaki<\/strong> i redatelj Mohammadreza Eyni<\/strong> portretiraju jedinstven lik Sare Shahverdi, iranske razvedene biv\u0161e primalje i motociklistice koja postaje malo vjerojatna vije\u0107nica svojeg konzervativnog sela. Dok se Shahverdi zala\u017ee za \u017eenska prava i osporava dje\u010dje brakove, protivljenje regresivnih glasova primorava je na bolje razumijevanje slojeva vlastitog identiteta. Poslijepodnevni raspored u 17.30 potom donosi svjetsku premijeru Mirne doline<\/a><\/em> (dvorana 3) Sebastijana Borov\u010daka<\/strong>. Ovaj kratkometra\u017eni film regionalne konkurencije pitoreskno li\u010dko selo prome\u0107e u istra\u017eivanje zbiljske surovosti terena, a Borov\u010dak \u0107e o prikazu li\u010dke prirode te regionalnom dokumentarizmu potom porazgovarati s filmskom kriti\u010darkom i kustosicom Sarom Simi\u0107<\/strong>. Me\u0111unarodna konkurencija u istom terminu nudi Pro\u0161lu nesvr\u0161enu budu\u0107nost<\/a><\/em> (dvorana 3) redatelja Morteze Ahmadvanda<\/strong> i redateljice Firouzeh Khosrovani<\/strong>. Iako film prati sudbinu i odluke iranske izbjeglice Maryam, doista promatramo kaleidoskop snimaka nadzorne kamere kojima Maryam iz svojeg ameri\u010dkog doma promatra \u017eivote svojih roditelja. U 17.30 mo\u017eemo odabrati i prvi ovogodi\u0161nji naslov omiljenog Happy Doxa, Najdra\u017ee mu\u0161karce na svijetu<\/a><\/em> (dvorana 1). Redateljica Josefine Exner<\/strong> i redatelj Sebastian Gerdes<\/strong> vedrim registrom razmatraju teme patrijarhata i mu\u0161kosti u suvremenom dru\u0161tvu, prate\u0107i skupinu doista dragih Danaca koji emocionalnom zrelo\u0161\u0107u i suosje\u0107anjem probavljaju izazove \u017eivota u sasvim novim vremenima. Regionalna konkurencija u 18 sati potom donosi svjetsku premijeru srednjometra\u017enog filma Vlak pro\u0111e svaki dan i nikada ne stane<\/a><\/em> (dvorana 2) rumunjskog filma\u0161a Vlada Petrija<\/strong>. Trasa vlaka koji prolazi rumunjskim selom emocionalnom inteligencijom zahva\u0107a \u017eivote njegovih \u017eitelja, \u010dija je svakodnevica odre\u0111ena smr\u0107u: grobari i o\u017ealo\u0161\u0107eni izmjenjuju se na groblju, a tra\u010devi u brija\u010dnici le\u017eerno obuhva\u0107aju \u017ealjenje i samoubojstva. S Petrijem \u0107emo o smrtnosti i crnom humoru uz vodstvo filmskog kriti\u010dara i selektora festivala Vladana Petkovi\u0107a<\/strong> mo\u0107i raspraviti na razgovoru nakon filma, a prvi dan festivala zaokru\u017eit \u0107e svoje ve\u010dernje projekcije.<\/p>\n

Program prve potpune ve\u010deri festivala u 19 sati otvara se Flanom<\/a><\/em> (dvorana 4), intimnim filmom redateljice Zahre Ghandour<\/strong> o odraslom tuma\u010denju trauma iz djetinjstva. Dok iznova pro\u017eivljava surovost rodnih uloga i nasilje nad \u017eenama kojima je posvjedo\u010dila u ku\u0107i svoje tete, Zahra se snalazi u slo\u017eenoj mre\u017ei ira\u010dkih plemenskih zakona. Na istom mjestu potom gledamo izlo\u017ebu DISPLACEMENT Planinska 7<\/a><\/em> (dvorana 4) fotografkinje Petre Slobodnjak<\/strong>, koja nizom duhovitih kadrova \u017eivota u iznajmljenom stanu stvara bogato tkanje pre\u0161utne bliskosti vrlo razli\u010ditih susjeda. Dox Otpora nastavlja se \u017denom koja je dirala leoparda<\/a><\/em> (dvorana 5) ugandske redateljice Patience Nitumwesiga<\/strong>, koja sastavlja pamtljiv portret kultne ugandske disidentkinje Dr. Stelle Nyanzi. Ka\u017enjena zbog svoje seksualnosti i identiteta jednako koliko i zbog svojih uvjerenja te kontroverznih poteza, Nyanzi emigrira u Njema\u010dku i osmi\u0161ljava nove oblike borbe za bolji \u017eivot svojih sunarodnjaka. Stvarnost politi\u010dke brutalnosti javlja se i u Misiji<\/a><\/em> (dvorana 3), sirovoj monta\u017ei prizora iz bolnica u Gazi, gdje lije\u010dnici nastoje spasiti \u017eivote pacijenata usred bombardiranja i uru\u0161avanja zgrada. Misija<\/em> time za\u010dinje zadatak bilje\u017eenja genocida u Palestini koji \u0107e opstati tijekom cijelog festivala, a filmska kriti\u010darka, festivalska selektorica i autorica DOXXL programa Dina Pokrajac s autorom Mikeom Lernerom raspravit \u0107e o otporu genocidu i politi\u010dnosti dokumentarnog filma.<\/p>\n

Mu\u010dna zbilja u kratkometra\u017enom Pijetlu Sanyiju<\/a><\/em> (dvorana 1) nizozemske redateljice Lotte Salomons<\/strong> popu\u0161ta pred suosje\u0107ajnim i duhovitim prikazom \u017eitelja malog ma\u0111arskog grada koji se ujedinjuju oko pijetla \u010diji bijeg s tr\u017enice postaje nacionalna legenda. Regionalna konkurencija donosi dva hrvatska filma: Medu u \u0161parugama<\/a><\/em> (dvorana 1) Ivana Grgura<\/strong> i Pozdrav iz sekretarijata<\/a><\/em> (dvorana 1) Ivana Ramljaka<\/strong>, kola\u017e fotografija iz napu\u0161tene policijske postaje koji vodi na detektivsko putovanje omiljenim turisti\u010dkim otokom. Grgur \u0107e potom govoriti o humoru u dokumentaristici, epidemiji la\u017enih vijesti i odjeku malog doga\u0111aja u malom mjestu, a Ramljak \u0107e o formatu found footagea<\/em> i dokumentaristi\u010dkom pripovijedanju porazgovarati s festivalskim selektorom Vedranom \u0160uvarom<\/strong>. Regionalna konkurencija u 20 sati nudi Otapanje<\/a><\/em> (dvorana 2) hvaljenog austrijskog dokumentarista Nikolausa Geyrhaltera<\/strong>, vizualno impozantan dvosatni asambla\u017e najzanimljivijih zale\u0111enih krajolika diljem svijeta, sve od zale\u0111enih kanadskih gradi\u0107a do japanskih alpinisti\u010dkih ruta. Iz zale\u0111enih pejza\u017ea u 21 sat selimo se u Afganistan, gdje film Kabul, izme\u0111u molitvi<\/a><\/em> (dvorana 4) bez predrasuda i prijezira prati svakodnevicu mladog talibanskog vojnika, kao i njegovog \u010detrnaestogodi\u0161njeg brata koji kani krenuti istim stopama. Dok kli\u0161eji i op\u0107a mjesta popu\u0161taju pod prikazom pojedinaca, vrlo razli\u010dit film Razrje\u0161enje<\/a><\/em> (dvorana 5) poljskog redatelja Micha\u0142a Marczaka<\/strong> tabue i op\u0107a mjesta vezana za samoubojstvo napu\u0161ta poradi intimne i potresne rasprave o mentalnom zdravlju mladih. Paralelni program u 21 sat ponavlja podnevnu izlo\u017ebu To\u010dke zastoja<\/a><\/em> (dvorana 4) te postavlja Prirodu, kemiju i dru\u0161tvo<\/a><\/em> (dvorana 5) Bojana Mr\u0111enovi\u0107a<\/strong>, koji vi\u0161egodi\u0161nje istra\u017eivanje arhivskog materijala i dana\u0161njih kadrova preta\u010de u studiju utjecaja industrijalizacije na okoli\u0161 i njegove \u017eitelje. Program prvog dana ZagrebDoxa u 21.30 zatvara se vrlo razli\u010ditim filmovima Sve moje sestre<\/a><\/em> (dvorana 3) i Punk pod komunisti\u010dkim re\u017eimom<\/a><\/em> (dvorana 1). Dok iranski redatelj Massoud Bakhshi<\/strong> osamnaest godina materijala o odrastanju svojih ne\u0107akinja prome\u0107e u kritiku rodnog ugnjetavanja i apel na \u017eenski otpor, prvi naslov Glazbenog globusa slovenskog redatelja Andreja Ko\u0161aka<\/strong> \u017eivotno i drsko do\u010darava ljubljansku punk<\/em> supkulturu sedamdesetih i osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n

Me\u0111unarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox odr\u017eava se u kinima Kaptol Boutiquea do 26. travnja 2026. godine.<\/p>\n

ZagrebDox se odr\u017eava uz potporu Grada Zagreba, Hrvatskog audiovizualnog centra, Dru\u0161tva hrvatskih filmskih autora i Turisti\u010dke zajednice Grada Zagreba.<\/p>\n

Sve novosti i informacije o ZagrebDoxu dostupne su na slu\u017ebenoj stranici http:\/\/zagrebdox.net\/<\/a> te na dru\u0161tvenim mre\u017eama festivala.<\/p>\n

[izvor informacije ZagrebDox<\/a><\/strong>]<\/p>\n