{"id":60934,"date":"2026-02-18T14:42:00","date_gmt":"2026-02-18T13:42:00","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=60934"},"modified":"2026-02-18T14:42:00","modified_gmt":"2026-02-18T13:42:00","slug":"festivalom-papandopulo-rijecki-hnk-obiljezava-obljetnicu-rodenja-i-slavi-stvaralastvo-skladateljskog-genija","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=60934","title":{"rendered":"Festivalom Papandopulo rije\u010dki HNK obilje\u017eava obljetnicu ro\u0111enja i slavi stvarala\u0161tvo skladateljskog genija"},"content":{"rendered":"

Festivalom Papandopulo rije\u010dki HNK obilje\u017eava obljetnicu ro\u0111enja i slavi stvarala\u0161tvo velikog skladatelja<\/strong><\/p>\n

Festivalom Papandopulo rije\u010dko Hrvatsko narodno kazali\u0161te Ivana pl. Zajca 23. i 25. velja\u010de 2026. obilje\u017eava 120. obljetnicu ro\u0111enja velikog hrvatskog skladatelja i dirigenta Borisa Papandopula, koji je umjetni\u010dkim djelovanjem bio vezan za Rijeku i rije\u010dko Kazali\u0161te.\u2028Tijekom dva dana Festival donosi raznolik program uz sudjelovanje renomiranih umjetnika, a program \u0107e svojom ukupno\u0161\u0107u ukazati na dragocjenu Papandopulovu ulogu u oblikovanju hrvatskog glazbenog identiteta 20. stolje\u0107a istodobno odaju\u0107i po\u010dast jednom od najsvestranijih i najplodnijih hrvatskih skladatelja.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio HNK Ivan pl. Zajc<\/a><\/strong><\/p>\n

Koncert komornog stvarala\u0161tva skladateljskog genija<\/strong><\/p>\n

Festival \u0107e u ponedjeljak, 23. velja\u010de otvoriti koncert \u201eKomorni Papandopulo\u201c u dvorani rije\u010dke Zajednice Talijana, Circolu s po\u010detkom u 19 sati.<\/p>\n

Koncert \u0107e pru\u017eiti priliku sagledati skladatelja iz druk\u010dije perspektive, ne samo kao autora rasko\u0161nih orkestralnih partitura, ve\u0107 i kao iznimnog majstora komorne forme, te ponuditi susret s djelima koja, i desetlje\u0107ima nakon nastanka, zadr\u017eavaju svje\u017einu, razigranost i umjetni\u010dku ljepotu. Tom prigodom bit \u0107e izvedene skladbe Monolog za violinu u interpretaciji Mateja Mijali\u0107a, tre\u0107i i \u010detvrti stavak Sonate za violinu i klavir u interpretaciji Ivana Grazianija na violini i Ivana Vihora na klaviru, Contradanza u izvedbi pijanista Ivana Vihora koji \u0107e uz violinista Mateja Mijali\u0107a izvesti i skladbu Meditacija. Rapsodiju concertante za violon\u010delo i klavir izvest \u0107e Vid Veljak i Filip Fak dok \u0107e Papandopulijadu u C-duru izvesti Rije\u010dki klavirski trio \u0161to ga \u010dine pijanist Filip Fak, violinist Krunoslav Mari\u0107 i violon\u010delist Vid Veljak.<\/p>\n

Ve\u010der orkestralne rasko\u0161i uz virtuoze Gorana Kon\u010dara i Gorana Filipeca\u2028<\/strong><\/p>\n

Vrhunac festivalskog programa i sve\u010dana posveta skladateljevom orkestralnom stvarala\u0161tvu bit \u0107e koncert \u201eSimfonijski Papandopulo\u201c Rije\u010dkog simfonijskog orkestra koji \u0107e 25. velja\u010de s po\u010detkom u 19.30 sati, izvesti neka od reprezentativnih Papandopulovih djela koja otkrivaju razli\u010dita glazbena lica skladatelja te njegovu sklonost virtuoznosti i dijalogu izme\u0111u solista i orkestra. Skladbe \u0107e biti izvedene pod dirigentskim vodstvom maestra Valentina Egela uz dvojicu iznimnih hrvatskih glazbenika, dvojicu virtuoza na svojim instrumentima, violinista Gorana Kon\u010dara i pijanista Gorana Filipeca.<\/p>\n

Prvi na programu je Koncert za violinu i orkestar, op. 125, koji se smatra jednim od najvrjednijih djela hrvatske glazbe 20. stolje\u0107a, a, kako isti\u010de ugledni violinist Goran Kon\u010dar, u Rijeci \u0107e biti prvi put izveden u cjelini.<\/p>\n

\u201eKoncert za violinu i orkestar Borisa Papandopula bez sumnje je remek djelo klasike 20. stolje\u0107a. Posebno me raduje da je nedavno prona\u0111en i davno izgubljen dio originalne partiture, pa \u0107e rije\u010dka publika uz proslavu 120.obljetnice ro\u0111enja velikog skladatelja prvi put imati priliku poslu\u0161ati to zna\u010dajno djelo u cjelini\u201c, ka\u017ee jedan od najistaknutijih hrvatskih violinista s me\u0111unarodnom reputacijom Goran Kon\u010dar.<\/p>\n

Potom \u0107e biti izvedena Fantazija za klavir i orkestar, op. 14 uz solisti\u010dki nastup Gorana Filipeca, a bit \u0107e to prva njena izvedba u Hrvatskoj.<\/p>\n

\u201eObljetnice kompozitora prilika su kako za izvo\u0111enje djela koja amblematski asociramo s njihovim stvarala\u0161tvom, tako i za otkrivanje novih djela koja iz nekih razloga nisu uspjela na\u0107i svoje mjesto na koncertnim podijima\u201c, isti\u010de virtuozni pijanist me\u0111unarodne karijere Goran Filipec, a o djelu koje \u0107e izvesti s Rije\u010dkim simfonijskim orkestrom ka\u017ee: \u201eRije\u010d je o briljantnom dijelu iznimne vitalnosti,\u00a0 karakteristi\u010dne upravo za Papandopulov opus.\u201c\u2028Koncert \u0107e zaklju\u010diti izvedba baletne suite \u201eZlato\u201c kada \u0107e se orkestru pridru\u017eiti i nacionalna operna prvakinja, sopranistica Anamarija Knego.<\/p>\n

Uz glazbeni dio programa, u srijedu, 25. velja\u010de, u sklopu Festivala Papandopulo, u foyeru Kazali\u0161ta u 18 sati bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje nove monografije \u201cBoris\u00a0Papandopulo\u201d autorice\u00a0Erike Krpan\u00a0i urednice\u00a0Sande\u00a0Vojkovi\u0107\u00a0te\u00a0otvorenje prate\u0107e izlo\u017ebe.<\/p>\n

U razgovoru prigodom predstavljanja monografije i otvorenja izlo\u017ebe sudjelovat \u0107e Goran\u00a0Kon\u010dar, glazbenik i suradnik na monografiji i izlo\u017ebi, akademik\u00a0Zoran\u00a0Jurani\u0107, skladatelj i dirigent te\u00a0Valentin\u00a0Egel, dirigent i ravnatelj Opere HNK Ivana pl. Zajca. Izlo\u017eba o Papandopulovu \u017eivotu i djelu bila je po\u010detkom godine postavljena u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, a na prvom katu HNK-a Ivana pl. Zajca \u0107e se mo\u0107i razgledati do 13. o\u017eujka.<\/p>\n

Papandopulo i Rijeka\u2028<\/strong><\/p>\n

Boris Papandopulo, sin slavne hrvatske primadone Maje Strozzi,, rano je u obiteljskom krugu do\u0161ao u dodir s glazbom. Ro\u0111en 1906. godine u gradi\u0107u Honnef na Rajni, nedaleko od Bonna u Njema\u010dkoj, stjecao je znanja za skladateljski poziv na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu kod profesora i skladatelja Blagoja Berse, a za dirigentsko zvanje kod profesora Dirka Focka u Be\u010du. Kao dirigent i ugledni zborovo\u0111a djelovao je u Zagrebu, Rijeci, Sarajevu i Splitu izvode\u0107i nebrojene operete, opere i balete svih glazbenih razdoblja, te simfonijska djela raznih autora.<\/p>\n

Bio je direktor Rije\u010dke opere u razdoblju od 1946. do 1948. te potom i od 1953. do 1959. godine. Ravnao je prvom predstavom Opere i baleta tada novoosnovanog Narodnog kazali\u0161ta u Rijeci \u2013 Zaj\u010devom operom \u201eNikola \u0160ubi\u0107 Zrinjski\u201c, 2. studenog 1946. godine.\u2028Istodobno sklada, pa \u0107emo u njegovoj glazbenoj ostav\u0161tini na\u0107i vi\u0161e od 400 djela iz gotovo svih glazbenih podru\u010dja. Skladatelj, koji je po svojoj nepresu\u0161noj glazbenoj invenciji podsje\u0107ao na najplodnije velikane glazbene pro\u0161losti, neobi\u010dnom je lako\u0107om i brzinom stvarao opere, balete, simfonijske skladbe, komorna i klavirska djela, kantate i oratorije. Sjajan poznavatelj orkestralnog zvuka i instrumentacije koristio se u svojim djelima svim stilovima glazbenog izra\u017eavanja od barokne motorike, nacionalno \u2013 folklornih elemenata sve do dodekafonije i atonalnosti, stvoriv\u0161i ve\u0107 kao mlad skladatelj djela koja \u0107e trajno ostati biserima hrvatske glazbene ba\u0161tine.<\/p>\n

Me\u0111u njegovim operama isti\u010du se \u201eSun\u010danica\u201c i \u201eRona\u201c, praizvedena u Rijeci, a me\u0111u baletima \u201e\u017detva\u201c i \u201eDr. Atom\u201c praizveden u Rijeci. Za sve\u010dano otvaranje obnovljene zgrade rije\u010dkog Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta Ivana pl. Zajca skladao je 1981. godine kantatu \u201eMantinjada\u201c za recitatora, sopile, zbor i orkestar, praizvedbom koje je sam ravnao.<\/p>\n

[izvor informacije HNK Ivan pl. Zajc<\/a><\/strong>]<\/p>\n