{"id":60659,"date":"2026-01-14T13:47:14","date_gmt":"2026-01-14T12:47:14","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=60659"},"modified":"2026-01-14T13:47:14","modified_gmt":"2026-01-14T12:47:14","slug":"izlozba-vojin-bakic-princip-nade-otvara-se-u-gradskom-muzeju-bjelovar","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=60659","title":{"rendered":"Izlo\u017eba ‘Vojin Baki\u0107: Princip nade’ otvara se u Gradskom muzeju Bjelovar"},"content":{"rendered":"

Nakon 60 godina u rodnom gradu: \u2028Izlo\u017eba Vojin Baki\u0107: Princip nade otvara se 29. sije\u010dnja 2026. u Gradskom muzeju Bjelovar\u2028\u2028U povodu 110. obljetnice ro\u0111enja Vojina Baki\u0107a, jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih kipara 20. stolje\u0107a, u upravo obnovljenom Gradskom muzeju Bjelovar u \u010detvrtak, 29. sije\u010dnja 2026. godine u 18 sati otvara se izlo\u017eba Vojin Baki\u0107: Princip nade. Rije\u010d je o prvoj opse\u017enoj prezentaciji Baki\u0107eva lika i djela u njegovu rodnom gradu nakon \u0161ezdeset godina. Kustosica izlo\u017ebe je Hana \u0106urak, antropologinja i istra\u017eiva\u010dica, koja je koncept razvila na poziv i u dijalogu s kustoskim kolektivom \u0160to, kako i za koga \/ WHW (Ivet \u0106urlin, Nata\u0161a Ili\u0107 i Sabina Sabolovi\u0107). Autorice postava su arhitektice Ana Martina Baki\u0107 i Vjera Baki\u0107, nasljednice umjetnikova opusa.<\/strong><\/p>\n

Integralni dio izlo\u017ebe \u010dine i radovi umjetnika Davida Maljkovi\u0107a, Milo\u0161a Trakilovi\u0107a i Sare Solomon. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 18. travnja ove godine.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Gradski muzej Bjelovar<\/a><\/strong><\/p>\n

Izlo\u017eba polazi od pitanja: \u0161to danas zna\u010di djelo Vojina Baki\u0107a u trenutku intenziviranog povijesnog revizionizma i sustavnog potiskivanja javnog sje\u0107anja? \u017dive\u0107i i rade\u0107i u uvjetima rata, politi\u010dkih prevrata i dubokih dru\u0161tvenih transformacija, Baki\u0107 je razvio umjetni\u010dki jezik \u010diji tematski temelj \u010dine ideje solidarnosti, kolektivne odgovornosti i nade za pravednijim dru\u0161tvom. Njegovu je praksu duboko obilje\u017eilo ubojstvo \u010detvorice mla\u0111e bra\u0107e u sustavu koncentracijskih logora Jadovno, no unato\u010d tome umjetnik nije pristajao na bezna\u0111e: njegove su skulpture ustrajno tragale za formom koja je mogla iznijeti uvjerenje da se takvo nasilje vi\u0161e nikada ne smije ponoviti.<\/p>\n

Specifi\u010dnost ove izlo\u017ebe u odnosu na dosada\u0161nje prezentacije Baki\u0107eva rada je nagla\u0161eni kolektivni kustoski rad (WHW i obitelj Baki\u0107 s Hanom \u0106urak), inovativan teorijski okvir te fokus na obiteljski kontekst i kontekst grada u kojem je odrastao. Inzistiraju\u0107i na eti\u010dkom \u010ditanju nade, kontinuitetu vrijednosti koje je Baki\u0107 zastupao i stalnom promi\u0161ljanju (ne)mogu\u0107nosti novog dru\u0161tvenog imaginarija, izlo\u017eba \u0161iri muzejski okvir i aktivira ga kao metodu zajedni\u010dkog u\u010denja. Intervencijom na Baki\u0107evoj rodnoj ku\u0107i u neposrednoj blizini Muzeja, koja \u0107e nakon rekonstrukcije biti Ku\u0107a Baki\u0107, izlo\u017eba pozicionira Bjelovar kao jedno od klju\u010dnih mjesta za arhivska, disciplinarna i prostorna \u010ditanja Baki\u0107eva rada.<\/p>\n

Izlo\u017ebeni postav Ane Martine i Vjere Baki\u0107 raspore\u0111en je kroz tri muzejske galerije: u podrumu, prizemlju i na prvom katu te donosi pregled klju\u010dnih cjelina Baki\u0107eva stvarala\u0161tva, s naglaskom na cikluse Svjetlonosne forme (1963\u20131968) i Razlistale forme (1958). Uz najzna\u010dajnija reprezentativna djela, uklju\u010duju\u0107i razli\u010dite iteracije skulptura Bik i Torzo, izdvaja se rijetko izlagana skulptura Istovremenosti (1968\u20131969). U postav su uklju\u010dena i djela iz fundusa Gradskog muzeja Bjelovar, me\u0111u kojima se posebno isti\u010du ostaci miniranog izvornog Spomenika strijeljanima \/ Poziva na ustanak (Bjelovarac), oblikovanog 1947. godine u sje\u0107anje na rano stradalog umjetnikova brata Slobodana Baki\u0107a. Replika spomenika vra\u0107ena je 2010. u Spomen-park Borik u bjelovarskoj \u010detvrti Vojnovi\u0107 zajedni\u010dkim naporima obitelji, prijatelja i suradnika umjetnika te u suradnji s dr\u017eavnim i lokalnim institucijama i udru\u017eenjima.<\/p>\n

Na sudjelovanje u izlo\u017ebi i dijalog s Baki\u0107evim naslje\u0111em pozvani su umjetnik David Maljkovi\u0107, \u010diji je dugogodi\u0161nji anga\u017eman s Baki\u0107evim modernisti\u010dkim spomenicima artikuliran, izme\u0111u ostalih, i u radu Retired Form (2009) i trilogiji Scenes for a New Heritage (2004-2006) te umjetnici mla\u0111e generacije Milo\u0161 Trakilovi\u0107 i Sara Salamon. Na izlo\u017ebi predstavljene suvremene pozicije preuzimaju klju\u010dne napetosti Baki\u0107eva stvarala\u0161tva: izme\u0111u nasilja i mogu\u0107nosti, arhive i budu\u0107nosti, tijela i progresa te ih prevode u sada\u0161njost digitalnih slika, migracija i ekolo\u0161ke krize. Time Baki\u0107ev rad otvaraju prema novim dru\u0161tvenim imaginacijama i mla\u0111oj publici.<\/p>\n

Baki\u0107ev stvarala\u010dki pristup i univerzalnost poruka njegove umjetnosti, okrenutih svjetlu i kretanju naprijed, utjelovljuju nadu kao princip. Stoga koncept izlo\u017ebe umjesto linearnog pregleda Baki\u0107eva stvarala\u0161tva koristi filozofiju nade marksisti\u010dkog filozofa Ernsta Blocha i kriti\u010dku fabulaciju povjesni\u010darke Saidiye Hartman. Za Blocha nada nije osje\u0107aj ve\u0107 na\u010din mi\u0161ljenja, sposobnost da u sada\u0161njosti prepoznamo mogu\u0107nosti promjene. Iz te perspektive Baki\u0107eva skulpturalna praksa koju \u010dine apstraktne forme, dinamika, refleksija svjetla i kineti\u010dki potencijal, mo\u017ee se \u010ditati kao materijalizacija tog anticipativnog mi\u0161ljenja. Njegove skulpture odbijaju zatvorenu, dovr\u0161enu sliku stvarnosti i nude formu kao argument o mogu\u0107em. Kriti\u010dka fabulacija Saidiye Hartman istra\u017eiva\u010dka je praksa koja iz nepotpunih arhivskih tragova rekonstruira i ono \u0161to slu\u017ebena povijest nije zabilje\u017eila ili je svjesno izbrisala. Primijenjeno na Baki\u0107ev rad, to zna\u010di da izlo\u017eba ne prati samo slu\u017ebenu povijest njegove recepcije, ve\u0107 tra\u017ei neostvarene potencijale njegova djelovanja. Baki\u0107eve skulpture se tako \u010ditaju kao arhiv budu\u0107nosti koja jo\u0161 nije do\u0161la, a \u010diji potencijal ostaje aktivan.\u2028\u2028O umjetniku:\u2028Vojin Baki\u0107 (Bjelovar, 1915 \u2013 Zagreb, 1992) jedan je od najzna\u010dajnijih me\u0111unarodno priznatih hrvatskih kipara 20. stolje\u0107a. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Frane Kr\u0161ini\u0107a i specijalizirao kod Ivana Me\u0161trovi\u0107a. Razvija prepoznatljiv rukopis koji od figuracije vodi prema radikalno apstraktnim plohama koje razgra\u0111uju volumen i stupaju u aktivan odnos s prostorom i svjetlom, posebice vidljivim u ciklusima poput Razlistanih i Svjetlonosnih formi. Autor je niza monumentalnih spomenika u Kamenskoj, Dotr\u0161\u010dini, Valjevu, na Petrovoj gori i u Kragujevcu. Od pedesetih godina sudjeluje na va\u017enim me\u0111unarodnim izlo\u017ebama poput Venecijanskog bijenala, Documente u Kasselu i EXPO 58 u Bruxellesu. Njegovo djelo, obilje\u017eeno poslijeratnim devastacijama i promjenama politi\u010dkih re\u017eima, sada je jedno od klju\u010dnih poglavlja modernisti\u010dke skulpture i regionalne ba\u0161tine sje\u0107anja.<\/p>\n

Izlo\u017eba se realizira u partnerstvu Grada Bjelovara i Gradskog muzeja Bjelovar, uz podr\u0161ku Gliptoteke HAZU, Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Agronomskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Republike Hrvatske.\u2028Po\u010dasni pokrovitelji izlo\u017ebe su Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske.\u2028Partneri izlo\u017ebe: BCS, Ceste, d. d., DS gradnja, JANAF, d. d., Logi\u010dka matrica, Euroherc osiguranje d. d., Intra Lighting, Termoplin, Vesel\u010di\u0107, Adris grupa d. d., Rotor, Protecta Horvat i Provectus Capital Partners.<\/p>\n

[izvor informacije Antidrama<\/a><\/strong>]<\/p>\n