{"id":60475,"date":"2025-12-19T00:13:51","date_gmt":"2025-12-18T23:13:51","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=60475"},"modified":"2026-02-14T11:50:15","modified_gmt":"2026-02-14T10:50:15","slug":"film-izmedu-neba-i-pakla-ada-jukic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=60475","title":{"rendered":"FILM: Izme\u0111u neba i pakla [Ada Juki\u0107]\u2028\u2028"},"content":{"rendered":"

Film u Programu<\/strong><\/em><\/p>\n

U ‘Kinoteci’ je u okviru tematskog programa ‘Bugonia: Fusnote’ (LINK 1<\/a><\/strong> i LINK 2<\/a><\/strong>) prikazan film Akire Kurosawe \u2018High & Low\u2019 (Izme\u0111u neba i pakla \/ Tengoku to jigoku,1963., 143 minute). U Programu inspiriranom filmom \u2018Bugonia\u2019 Yorgosa Lanthimosa, do sada su, uz Kurosawu, prikazani \u2018Patty Hearst\u2019 (1988.) Paula Schradera, \u2018Stradanje Ivane Orleanske\u2019 (1928.) Carla Theodora Dreyera, \u2018Stakleni kavez\u2019 (Agusti Villaronga, 1986.) te Friedkinovi ‘Kukci’ (2006.).<\/p>\n

<\/p>\n

Foto Robert Juki\u0107<\/p>\n

Popis svih naslova koje obuhva\u0107a Program naveden je na plakatu (vidi sliku) i tiskanoj publikaciji Kino KINOTEKA 12\/25-1\/26 s uvodom Maria Kozine. Izbor pokazuje autorsku kompetenciju i kreativnost u povezivanju filmova takvog stilskog, \u017eanrovskog i vremenskog raspona u osjetljivom podru\u010dju ljudskih i dru\u0161tvenih krajnosti. Od psiholo\u0161kih trilera, kriminalisti\u010dkih i povijesnih drama, do SF-a i crne komedije, osebujna filmska kompozicija ‘fusnotne Bugonije’ strukturirana je u \u010detiri cjeline, \u0161to pokazuje dodatni analiti\u010dki i atribucijski anga\u017eman. ‘Neprijateljsko uvjeravanje’ obuhva\u0107a spomenutih prvih pet naslova, ‘U vlastitom mjehuri\u0107u’ su ‘Kukci’, ‘Misery’ i ‘O\u010dnjak’*, a ostali filmovi raspore\u0111eni su pod ‘poglavljima’ ‘Bitka za bitkom’ i ‘Elegija za kraj svijeta’.<\/p>\n

‘Izme\u0111u neba i pakla’<\/strong><\/em>
\nZlatna Sredina<\/strong><\/em><\/p>\n

Pred Kinotekom* se prije projekcije Kurosawinog filma skupila prete\u017eito mlada publika, \u0161to potvr\u0111uje interes za kultnog velikana japanske kinematografije, a tome je mo\u017eda pridonio subotnji termin.<\/p>\n

\u2018Izme\u0111u neba i pakla\u2019 film je u zreloj sredini Kurosawina opusa, dvadeset godina od njegovog prvog naslova (Sanshiro Sugata\/Judo Saga, 1943.) i trideset godina prije posljednjeg. Snimljen poslije slavnih \u2019Sedam samuraja\u2019 (1954.) i \u2018Ra\u0161omona\u2019 (1950.), jo\u0161 u okviru niza u kojem je Kurosawa snimao film svake ili svake druge godine, nakon \u010dega slijede du\u017ei razmaci. Dakle, ni prvi niti najpoznatiji vrlo dobar film, suvremene japanske tematike i univerzalnih dimenzija, aktualan pola stolje\u0107a od nastanka i dvije i pol tisu\u0107e godina od gr\u010dkih tragedija koje su govorile o istim dvojbama principijelnih ljudi i pragmati\u010dnih zlikovaca. Bez kultnog statusa, \u2019High & Low\u2019 pokazuje potencijale kvalitetnog filma izme\u0111u najvi\u0161ih i visokih razina (isklju\u010duju\u0107i ‘Low’), kao realne osnove kvalitetnog kinorepertoara.<\/p>\n

Film je snimljen prema romanu \u2018King\u2019s Ransom\u2019 Eda McBaina uz znatne scenaristi\u010dke intervencije i produkcijski anga\u017eman TOHO kompanije. U\u010dinjeni su perfekcionisti\u010dki zahvati na lokacijama snimanja kako bi se postigla uvjerljivost, a najslo\u017eeniju scenu moglo se snimiti samo jedanput, \u0161to je unijelo napetost u sam proces nastanka filma.<\/p>\n

Drama i Potraga<\/strong><\/em><\/p>\n

Prvi sadr\u017eajni krug filma zahtjevne du\u017eine odvija se prete\u017eito u interijeru, s ograni\u010denim brojem osoba i rekvizita, klasi\u010dnog dramskog formata, koncentrirana na tragi\u010dki nepremostiv sukob stavova likova. Toshiro Mifune tuma\u010di po\u0161tenog poslovnog \u010dovjeka zaslu\u017eeno uspje\u0161ne karijere. Gospodin Gondo odbija sudjelovati u promjeni poslovne politike koju zagovara grupa dioni\u010dara kojom bi se pove\u0107ao prihod tvrtke. Tako se povodom odluke o proizvodnji cipela razvija sukob kao izme\u0111u Antigone i Kreonta o najvi\u0161im pitanjima morala i autoriteta. Nepokolebljivi Gondo ne samo da ne pristaje sudjelovati u ne\u010dasnom planu, ve\u0107 ima plan kako mu se oduprijeti, izla\u017eu\u0107i pri tome samoga sebe i obitelj riziku bankrota. Autokratski donesenu, ali argumentiranu odluku prenosi svojoj osjetljivoj \u017eeni i dugogodi\u0161njem tajniku i kre\u0107e u realizaciju projekta preuzimanja ve\u0107inskog utjecaja na tvrtku. Upravo tada dogodi se obrat, i s obzirom na to da \u0107ete, nadam se, na\u0107i na\u010dina pogledati film, ne\u0107u nastaviti opisom sadr\u017eaja. Ipak, po naslovu knjige jasno je da se radi o otmici i otkupnini.<\/p>\n

Dileme koje priti\u0161\u0107u principijelnog \u010dovjeka kontinuiraju u serpentini stupnjeva. Poslije jedne te\u0161ke odluke, treba donijeti sljede\u0107u, u kojoj se prethodno donesena stavlja na ku\u0161nju.<\/p>\n

Nakon \u0161to se, u spomenutoj zahtjevnoj sceni predaje otkupnine (ostvarenoj u eksterijeru) zatvori prvi sadr\u017eajni krug napetosti, razvija se drugi, u kojem policija prati trag otmi\u010dara, a broj likova, lokacija i odnosa se umno\u017eava. U tom kontekstu odvijaju se i dva isje\u010dka (scena i sekvenca) filma na koja bih imala primjedbu. Scena u kojoj Gondo razgledava izlog s cipelama i do\u0111e u dodir s otmi\u010darom ima svoju simboli\u010dnu ulogu i poruku, ali je malo vjerojatna, pa kolidira s nastojanjima na uvjerljivosti. Druga je preduga mu\u010dna slika narkomanskog podzemlja kao pakla, u koji dolazi otmi\u010dar, s drasti\u010dnim detaljima patnje ovisnika. Iako je svojim (zombi) horor potencijalom mo\u017eda najzaslu\u017enija da se film na\u0111e u Programu (uz morbidni finalni nastup otmi\u010dara), usporava radnju i postavlja se kao cilj sam sebi, pa bi bila bolja da je kra\u0107a.<\/p>\n

Za razliku od ove, sekvenca raspojasanog bara kao mjesta primopredaje droge, svojom dinamikom i napeto\u0161\u0107u opravdava trajanje.<\/p>\n

Podjela likova<\/strong><\/em><\/p>\n

Gospodin Gondo (Mifune) epski je junak. Individualac sna\u017ean koliko skupina pokvarenjaka s druge strane. Ne popu\u0161ta pred pritiscima i ne pokazuje pod kakvim je pritiskom (to otkrivaju detalji, njegove ruke i kretnje). U jednoj sceni, kratkoj kao skici kamerom, opu\u0161ta se pod sna\u017enim mlazom tu\u0161a, prije nego ga prekine telefonski poziv. Tvrd, ali nije stijena. On ne odustaje od svojih ciljeva, ali je u stanju od njih odustati. Takvi su ljudi u svim vremenima rijetki, pa nije \u010dudo da su junaci, ve\u0107 da junacima postaju i oni koji im nisu sli\u010dni.<\/p>\n

Na drugoj strani su beskrupulozni \u010dlanovi uprave, pokvarenjaci koje prepoznajemo iz knji\u017eevnog i filmskog opusa, s televizije i vlastitog stubi\u0161ta. Ni njih nema puno, ali su tako jaki, da s juna\u010dkom suprotno\u0161\u0107u odr\u017eavaju dijalekti\u010dnu ravnote\u017eu. Ali i oni su ‘ki\u0161ne gliste’, u odnosu na ekstremno zlo, na iracionalnu okrutnost koja se stvara u nekom genetskom i dru\u0161tvenom loncu u kojem se razvijaju monstrumi ljudskog castinga, koji su, me\u0111u ostalim, prezentirani u tematskom programu Bugonije.<\/p>\n

Izme\u0111u krajnosti ‘neba i pakla’ slabi\u0107i pozivaju se na humane vrijednosti za koje se nemaju snage boriti (Gondova supruga i voza\u010d) ili opravdavaju svoje kompromise \u017eivotnim determinizmom. Gondov tajnik, koristan u rutinskim okolnostima, ali oslabljen egocentrizmom (mogao bi bio bolji nego \u0161to jeste, a nije ni najgori kakav bi mogao biti), \u010dini se blizu ljudskoj dimenziji u kojoj i sami \u017eivimo.<\/p>\n

Zanimljivu kategoriju na pozitivnoj strani u filmu predstavlja policijska ekipa. Stru\u010dnjaci za otmice u po\u010detku ne djeluju impresivno, dogode im se previdi, a u jednoj od klju\u010dnih akcija (u vlaku) jedan od policajaca zadrijema. Ali kasnije dolazi do izra\u017eaja njihova timska sinergija uz individualizirane doprinose kojima se posti\u017eu i duhoviti efekti.<\/p>\n

Izme\u0111u Istoka i Zapada<\/strong><\/em><\/p>\n

U japanskom filmu iz \u0161ezdesetih netko \u0107e prepoznati vedru Schubertovu ‘Pastrvu’, a u uzavrelom lu\u010dkom baru gomila ple\u0161e uz ritmi\u010dnu jazz podlogu. Neku dionicu trilera umiruje Elvisov hit u instrumentalnoj verziji.<\/p>\n

Supruga protagonista pojavljuje se u tradicijskom kimonu, ali tijekom filma njezina vitka figura do\u0111e do izra\u017eaja u ljetnoj haljinici pari\u0161ke elegancije.<\/p>\n

Vila na akropolskom vrhu u kojoj industrijalac \u017eivi, doslovce na ‘vrhu’ koju s ‘dna’ gleda sirotinja, mogla bi biti vila s azurne obale ili Pantov\u010daka, a namje\u0161taj \u010dine fotelje u japanski minimalisti\u010dkom ure\u0111enju.<\/p>\n

Pri\u010da o proizvodnji, profitu, poslovnim strategijama i dioni\u010darima, globalna je kapitalisti\u010dka pri\u010da.<\/p>\n

Sve ukazuje na intenciju internacionalne integracije filma, \u0161to je realizirano na ameri\u010dkom tr\u017ei\u0161tu i europskom festivalskom programu.<\/p>\n

Zaklju\u010dna Fusnota
\n** Filmske fusnote ‘Kinoteke’ ne treba presko\u010diti.<\/p>\n

Ada Juki\u0107<\/strong>
\nU Zagrebu, 17.12.2025.<\/p>\n

* detalji u izvorima ‘Kinoteke’
\nKino Kinoteka, Kordunska 1, 10000 Zagreb, www.kinokinoteka.hr<\/p>\n