{"id":60458,"date":"2025-12-17T00:12:31","date_gmt":"2025-12-16T23:12:31","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=60458"},"modified":"2025-12-17T00:12:31","modified_gmt":"2025-12-16T23:12:31","slug":"strucni-skup-revitalizacija-i-energetska-obnova-starih-zgrada-u-centru-grada","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=60458","title":{"rendered":"Stru\u010dni skup: Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada"},"content":{"rendered":"

Zagreb 16.12.2025. – Stru\u010dni skup \u201eRevitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada\u201c, odr\u017ean 12. prosinca 2025. u Centru Do\u017eivi Europu, okupio je 60 stru\u010dnjaka iz pravnog, financijskog, urbanisti\u010dkog, arhitektonskog, sociolo\u0161kog i ekolo\u0161kog podru\u010dja kao i predstavnike gra\u0111evinske industrije, medija, nacionalne vlasti i lokalne samouprave s ciljem pronala\u017eenja inovativnih rje\u0161enja za obnovu zapu\u0161tenih vi\u0161estambenih zgrada u povijesnim gradskim jezgrama.<\/strong><\/em><\/p>\n

Procjenjuje se da \u0107e u narednih pet godina Hrvatska morati ulo\u017eiti minimalno 15 milijardi eura u obnovu postoje\u0107ih stambenih i nestambenih zgrada, a \u0161to je zadano europskom direktivom o energetskim svojstvima zgrada. Usporedbe radi u zadnjih pet godina Hrvatska je ulo\u017eila oko 3 milijarde eura u sveobuhvatne obnove zgrada koje uklju\u010duju ne samo energetsku ve\u0107 i stati\u010dku obnovu,\u00a0 kao i podizanje standarda za\u0161tite od po\u017eara. Iz tog razloga potrebno je osmisliti inovativne poslovne modele kojima bi se anga\u017eirao dodatan kapital s ciljem\u00a0 premo\u0161\u0107ivanja investicijskog jaza izme\u0111u raspolo\u017eivih javnih sredstava i stvarnih potreba, u smislu obnova i\/ili rekonstrukcija zgrade te znatno unapre\u0111enje njihove\u00a0 energetske u\u010dinkovitosti i pristupa\u010dnosti putem ugradnje dizala.<\/p>\n

<\/p>\n

Foto Robert Juki\u0107<\/p>\n

Namjera skupa<\/strong> bila je otvoriti dijalog o modelima koji omogu\u0107uju revitalizaciju i energetsku obnovu zgrada bez nu\u017enog po\u010detnog kapitala samih suvlasnika, odnosno potaknuti\u00a0 suradnju s privatnim investitorima i\/ili javnim sektorom. Predstavljeni modeli iz Velike Britanije i Austrije temelje se na win-win principu: investitor dobiva pravo ure\u0111enja i kori\u0161tenja potkrovnog prostora, a zauzvrat financira rekonstrukciju i energetsku obnovu zgrade uz kori\u0161tenje odr\u017eivih tehnolo\u0161kih rje\u0161enja za grijanje i hla\u0111enje, ventilaciju, ugradnju lifta, prozora, nove fasade i sl.<\/p>\n

Organizatori skupa Snje\u017eana Turalija (Greenika), Monika Kordi\u0107 (CORDION d.o.o) i An\u0111elka Toto Ormu\u017e (ROCKWOOL Adriatic) <\/strong>\u00a0u svom uvodnom obra\u0107anju naglasili su da je revitalizacija zapu\u0161tenih zgrada u staroj jezgri vi\u0161e od imovinsko pravnog i tehni\u010dkog izazova<\/strong>,\u00a0 ona je prilika za urbanu obnovu, smanjenje emisija CO\u2082, povrat \u017eivota u centar grada i pobolj\u0161anje kvalitete \u017eivota kroz aktivaciju privatnog kapitala ili javno-privatna partnerstva. Bez uklju\u010divanja inovativnih modela financiranja i suradnje svih dionika, ciljevi Zelenog europskog plana i Direktive o energetskim svojstvima zgrada.<\/p>\n

Organizatorice skupa zajedno su zaklju\u010dile <\/strong>da je nu\u017ena sinergija zakonodavnih promjena na lokalnoj i nacionalnoj razini, razvoj financijskih inovacija, tehni\u010dkih rje\u0161enja i dru\u0161tvene podr\u0161ke kako bi se ovaj model implementirao u praksi i postao standard odr\u017eive obnove u Hrvatskoj. \u201e\u017deljele smo okupiti vrhunske stru\u010dnjake razli\u010ditih profila iz Hrvatske, Velike Britanije, Austrije i Slovenije i razviti konstruktivnu raspravu \u010diji ishodi bi trebali biti inspiracija za razvoj inovativnih modela primjenjivih za Grad Zagreb i Hrvatsku. Dragocjena su nam iskustva stru\u010dnjaka iz Be\u010da i Londona koji su pokazali da ovakva rje\u0161enja dobro funkcioniraju u metropolama \u0161irom Europe koje ve\u0107 godinama postoje\u0107e zgrade legalno i tehni\u010dki izvrsno rekonstruiraju kroz nadogradnje i\/ili obnove i tako ih obnavljaju i prilago\u0111avaju modernim potrebama suvremenih gradova i njihovih stanovnika\u201c.<\/p>\n

Nikolina Brnjac<\/strong>, zastupnica u Europskom parlamentu na po\u010detku skupa je istaknula: <\/strong>\u201eRevitalizacija povijesnih gradskih sredi\u0161ta i energetska obnova postoje\u0107ih zgrada va\u017eni su za priu\u0161tivije, sigurnije i odr\u017eivije stanovanje. Podr\u017eavam inicijative koje istovremeno \u010duvaju identitet na\u0161ih gradova i pove\u0107avaju kvalitetu \u017eivota gra\u0111ana. Europska unija sna\u017eno podupire energetsku obnovu i priu\u0161tivo stanovanje. Projekte koji povezuju javno-privatna ulaganja s javnim ciljevima vidim kao va\u017ean doprinos stvaranju modernih, odr\u017eivih i otpornijih gradova u Hrvatskoj\u201c.<\/p>\n

Marko Dabrovi\u0107, arhitekt i osniva\u010d 3LHD <\/strong>je u uvodnom dijelu naglasio kako se Zagreb, za razliku od ve\u0107ine europskih metropola, i dalje \u0161iri prema rubnim podru\u010djima bez razvijene infrastrukture, umjesto da se fokusira na revitalizaciju postoje\u0107ih zgrada kroz nadogradnju u visinu i obnovu zapu\u0161tenih dijelova Donjeg i Gornjeg grada.<\/p>\n

Ivan Jovanovi\u0107, Atelier Ten,<\/strong> arhitekt i stru\u010dnjak iz Londona je s uzvanicima podijelio primjere dobre prakse iz te britanske metropole. Istaknuo je kako je \u010dak 60 % ukupnog ugljika ugra\u0111eno u zgradu kroz gra\u0111evinske materijale i proces gradnje, dok se preostalih 40 % CO\u2082 emitira tijekom njenog \u017eivotnog vijeka od pedeset i vi\u0161e godina. Upravo zbog toga britanske vlasti sna\u017eno poti\u010du brownfield investicije \u2013 projekte obnove i nadogradnje postoje\u0107ih zgrada \u2013 uz poseban naglasak na recikliranje materijala tijekom procesa obnove i razne porezne olak\u0161ice koje bi potaknule rekonstrukciju, a ne ru\u0161enje starih zgrada.<\/p>\n

Lana Kri\u017eaj<\/strong>, pro\u010delnica Gradskog zavoda za za\u0161titu spomenika kulture i prirode<\/strong> Grada Zagreba<\/strong> istaknula je: Grad Zagreb ve\u0107 sada mo\u017ee istaknuti inovativne modele postavljanja sun\u010danih elektrana na zgrade javnih ustanova u gradskom vlasni\u0161tvu, a definitivno \u0107e i dalje podr\u017eavati smjer modernizacije uz energetsku obnovu i ugradnju liftova te \u0107e pozorno razmotriti prijedloge i zaklju\u010dke ovog Stru\u010dnog skupa, zbog \u010dega smo ga inicijalno i podr\u017eali\u201c.<\/p>\n

Sa\u0161a Bradi\u0107, BUP Arhitekten iz Be\u010da<\/strong> istaknuo je kako je ova praksa u Be\u010du dobro poznata, zakonski je regulirana i daje odli\u010dne rezultate. To vrijedi kako za privatne tako i za zgrade u javnom vlasni\u0161tvu. Cilj svega je osuvremeniti kvartove, povezati zgrade i gradsku energetsku, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu te pripremiti stare zgrade za budu\u0107e razdoblje uz primjenu zelenih rje\u0161enja u borbi protiv klimatskih promjena.<\/p>\n

Kroz dvije izvrsne panel diskusije koju su vodili Tin Ba\u0161i\u0107 iz Zgradona\u010delnika<\/strong> te Marina Bagari\u0107 iz<\/strong> Wienerbergera, <\/strong>uz ve\u0107 spomenute dionike, zanimljivo je bilo \u010duti od Josipa Atali\u0107a s Gra\u0111evinskog fakulteta u Zagrebu <\/strong>koji je istaknuo kako je potrebno kombinirati mjere energetske u\u010dinkovitosti i protupotresne mjere u \u010demu \u0107e nam pomo\u0107i seizmi\u010dki certifikat koji bi trebao dati gra\u0111anima jasnu informaciju o mehani\u010dkoj otpornosti i stabilnosti zgrada.\u00a0 Doris Wirth iz Bluesave iz Be\u010da <\/strong>potvrdila je da zeleni certifikati za zgrade kao \u0161to je DGNB ne daju samo dobar image zgradi i vlasniku, ve\u0107 je to prije svega alat za postizanje izvrsnosti zgrade u vi\u0161e od 40 kriterija. Iva Bo\u0161njak predstavnica financijskog sektora <\/strong>i suvlasnica stana u zgradi Mali Vatikan u Zagrebu podijelila je iskustva i uvide u procesu pripreme za energetske obnove zgrade s vi\u0161e od 1.000 stanara koja je ujedno vrijedna kulturna ba\u0161tina. \u00a0Irena Kri\u017e \u0160elendi\u0107 iz Ministarstva prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine RH <\/strong>istaknula je kako Vlada aktivno radi na izradi nacrta Nacionalnog plana obnove zgrada<\/em> kojeg moraju predati Europskoj komisiji do kraja ove godine, a u kojem moraju to\u010dno navesti koje zgrade, kada i do koje razine se moraju obnavljati do 2030. odnosno 2035. godine.<\/p>\n

U drugom dijelu stru\u010dnog skupa na radionici, kroz neformalan i strukturiran dijalog, raspravljalo se o 5 klju\u010dnih tema, njihovih prepreka i rje\u0161enja (urbanizam & arhitektura, pravni aspekt, modeli financiranja, dru\u0161tveni aspekt te ekolo\u0161ki aspekt). Cilj je bio iskoristiti raznolikost stru\u010dnosti, znanja, mi\u0161ljenja i iskustava kako bi se postigla kolektivna mudrost i rje\u0161enja. Ishod stru\u010dnih radionica<\/strong> pokazao je sna\u017enu potrebu za jasnim lokalnim strategijama i politikama za razvoj stare jezgre, pojednostavljenjem pravnih okvira <\/strong>s ciljem uklanjanja administrativnih barijera, jasnih smjernica i koraka u procesu pribavljanja suglasnosti od svih dionika, razvoja financijskih modela i instrumenata<\/strong> koji kombiniraju javna sredstva i privatni kapital. Tako\u0111er istaknuta je potreba za integriranim tehni\u010dkim rje\u0161enjima<\/strong> koja spajaju energetsku u\u010dinkovitost, sigurnost konstrukcije i o\u010duvanje kulturne ba\u0161tine, mehanizmima za izgradnju povjerenja me\u0111u suvlasnicima<\/strong> i osiguranju socijalne pravednosti, kao i ekolo\u0161kim pristupom<\/strong> koji doprinosi klimatskim ciljevima i odr\u017eivosti gradskih sredi\u0161ta.<\/p>\n

Stru\u010dni skup je organiziran prema principu odr\u017eivih evenata za \u0161to su organizatori dobili GREEN LEAF certifikat<\/em>.<\/p>\n

Stru\u010dni skup je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba, a partneri konferencije su bili Wienerberger, Microline, Alukoenigstahl i DAIKIN, dok su podr\u017eavaju\u0107i partneri bili Lunos, VELUX, HUPFAS, GREEN HQ i Bolt. Medijski partneri su bili eGRADNJA, grenef, DOM NA KVADRAT, PROZORI i VRATA te ZGRADONA\u010cELNIK.<\/em><\/p>\n

[izvor informacije IZI Agencija<\/a><\/strong>]<\/p>\n