{"id":60358,"date":"2025-12-08T11:19:20","date_gmt":"2025-12-08T10:19:20","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=60358"},"modified":"2025-12-08T11:19:20","modified_gmt":"2025-12-08T10:19:20","slug":"zavrsen-31-sanjam-knjige-u-istri-pulski-festival-knjiga-i-autora","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=60358","title":{"rendered":"Zavr\u0161en 31. Sa(n)jam knjige u Istri – Pulski festival knjiga i autora"},"content":{"rendered":"

ZAVR\u0160EN 31. SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI – PULSKI FESTIVAL KNJIGA I AUTORA<\/strong><\/p>\n

La vita \u00e9 bella<\/strong><\/p>\n

Pula, 07.12.2025. – \u201eOkrenimo pilu naopako. Kantajmo za se, ko je nama lipo \u0107e biti i drugima!\u201c Rekao je to Noel \u0160uran, etnolog i tradicijski glazbenik, pred odu\u0161evljenom publikom u zavr\u0161nici ju\u010dera\u0161njeg 31. Sa(n)jam knjige u Istri, koji je uz temu Nemiri od 28. studenog do 7. prosinca u gotovo stotinu programa predstavio rekordan broj autora. U Histrokozmosovom programu Vita, vita predstavljena je knjiga Noela \u0160urana: \u201eNa\u0161 kanat (ni)je lip: Tradicije tradicijskog glazbovanja u Istri\u201c (Etnografski muzej Istre – Museo etnografico dell’Istria), a kantom i svirkom program su obogatili \u0160uran, jedan on najautenti\u010dnijih i najvrjednijih istra\u017eiva\u010da i promicatelja tradicijske kulture\u00a0Istre i njegovi u\u010denici iz Glazbene \u0161kole Ivana Mateti\u0107a Ronjgova u Puli, polaznici fakultativne nastave \u201eTradicijski napjevi\u201c.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio Sa(n)jam knjige u Istri<\/a><\/strong><\/p>\n

Knjiga je rezultat doktorskog istra\u017eivanja, ali i \u201einsajderskog\u201c \u0160uranovog rada, koji kompleksnu temu tradicijskog glazbovanja u Istri donosi i kroz autobiografski pristup te svojoj cjelo\u017eivotnoj temi pristupa i kroz glasove ljudi koji tu glazbu izvode, a ustrajno bilje\u017ee\u0107i i promi\u0161ljaju\u0107i sve njene mijene, odnosno dokaz \u017eivosti. Kulturolog Eric U\u0161i\u0107 istaknuo je da kroz ovo djelo Noel \u0160uran, izme\u0111u ostalog, donosi dijagnozu stanja glazbenih tradicija u Istri te je smje\u0161ta u \u0161iri dru\u0161tveni i povijesni kontekst. O va\u017enosti ovog djela, a koje je rezultiralo i filmom, govorila je i urednica knjige Ivona Orli\u0107, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre te ukazala na doprinos svih suradnika na projektu: dizajn knjige potpisuje Rajko Ban, lektorica je u Mirjana Doblanovi\u0107 Pekica, a predgovor i prijevod na talijanski jezik djelo su Darija Maru\u0161i\u0107a.<\/p>\n

A, upravo ro\u017eenice na kojima Noel \u0160uran zasvirio pri dolasku na Sajam ozvu\u010dile su zadnji ovogodi\u0161nji Doru\u010dak s autorom. Gost je bio akademik Robert Matija\u0161i\u0107, \u010dije je djelovanje mnogostruko obilje\u017eilo kulturu Istre. Zanimljiv jednosatni razgovor vodio je Aljo\u0161a Pu\u017ear, a rasvijetljeni su brojni aspekti uspje\u0161ne znanstvene karijere i \u201eosobne povijesti\u201c Roberta Matija\u0161i\u0107a, a koji je u uvodu potvrdio svoje \u010dvrste veze s ruralnim. Studirao je arheologiju i engleski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a ljubav prema arheologiji kod njega je probu\u0111ena ve\u0107 u petom razredu osnovne \u0161kole. \u201eMoja prva nastavnica Marija Girardi u Osnovnoj \u0161koli \u0160ijana vodila nas je po arheolo\u0161kim lokalitetima, a ro\u0111en sam i odrastao kraj pulske Arene\u201c, kazao je akademik Matija\u0161i\u0107, koji je radio i kao kustos u Arheolo\u0161kom muzeju Istre, koji je tada bio temelj kulture Pule, a po\u010detkom 1990-ih bio i ravnatelj ove va\u017ene ustanove. Uz rimske ville rustice u Istri, u fokusu njegova istra\u017eiva\u010dkog arheolo\u0161kog rada bilo je i pulsko-pore\u010dki ager, izme\u0111u ostalog i rimska centurijacija. Bogat je i va\u017ean njegov doprinos leksikografiji, kao i institucionalizaciji i osuvremenjivanju sveu\u010dili\u0161ne zajednice Istre, izme\u0111u ostalog osnivanju Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile, a govore\u0107i o aktualnim trendovima, Robert Matija\u0161i\u0107 je kazao: \u201eStudenata ima sve manje, ali i maturanata. Forsiraju se studiji iz stem podru\u010dja, ali bez klasi\u010dne kulture, svijet ne mo\u017ee i\u0107i naprijed. Dana\u0161nji svijet se pona\u0161a po teoriji kaosa. Ne\u0161to \u0107e se dogoditi, ali ne znamo \u0161to. Nemamo osobito svijetlu budu\u0107nost, ali ne smijemo gubiti nadu.\u201c<\/p>\n

Odmah nakon Doru\u010dka, u sve\u010danoj atmosferi dodijeljena je \u010citateljska nagrada \u201eDr. Ivo Borove\u010dki\u201c, a ovogodi\u0161nja dobitnica je Mirela Kluni\u0107, kojoj je nagradu za naj\u010ditateljicu dodijelila direktorica Sa(n)jam knjige u Istri Magdalena Vodopija. Program dodjele vodio je Jan Franjul. U velikoj \u0161ampionskoj zavr\u0161nici 31. Sa(n)jam knjige u Istri u Kinu Valli prikazan je film Dejana A\u0107imovi\u0107a \u201eDogodio se \u2013 Ratko Rudi\u0107, istinita \u017eivotna pri\u010da\u201c. Uo\u010di projekcije s Ratkom Rudi\u0107em razgovarao je Emir Imamovi\u0107 Pirke, sportsku legendu je s velikim po\u0161tovanjem pozdravio pulski gradona\u010delnik Pe\u0111a Grbin, a nakon projekcije i velikog aplauza Ratko Rudi\u0107 je odgovarao na pitanja iz publike.<\/p>\n

Na kraju 31. Sajma direktorica Magdalena Vodopija zahvalila je publici koja je svih deset dana nosila Sajam i bila njegova najve\u0107a snaga. Najavila je da \u0107e iz ovogodi\u0161nje teme Nemiri, Sajam u svoje novo 32. izdanje 2026. godine uploviti s temom \u201eLa vita \u00e9 bella\u201c.<\/p>\n

Ina\u010de, tijekom deset dana trajanja 31. Sajma knjige u Istri u Domu hrvatskih branitelja zabilje\u017eeno je 50 tisu\u0107a posjeta, a u prodajnom dijelu u ponudi je bilo 35 tisu\u0107a naslova 300-tinjak nakladnika iz Hrvatske i inozemstva.<\/p>\n

[izvor informacije Sa(n)jam knjige u Istri<\/a><\/strong>]<\/p>\n