Jo\u0161 jedan igrani film o \u017eivom glazbeniku koji je za \u017eivota postao legenda. Kao i kod Boba Dylana, iz golemog biografskog i stvarala\u010dkog materijala izabran je samo dio, i to ne, kao kod Dylana, sam po\u010detak karijere, ve\u0107 po\u010detak Springsteenovog sna\u017enog uspona iza kojeg slijedi depresija i razdoblje stvaranja po komercijalnim mjerilima rizi\u010dnog izraza. Radi se osamdesetim godinama pro\u0161loga stolje\u0107a i pripremi snimanja albuma \u2018Nebraska\u2019, u koje se ume\u0107u sje\u0107anja iz glazbenikova traumati\u010dnog djetinjstva, napose zbog odnosa s ocem (izvanredni Stephen Graham). S obzirom na \u2018nepokrivena\u2019 razdoblja \u017eivota i rada, a radi se o desetlje\u0107ima i desecima smjerova i ostvarenja, mogla bi se o Springsteenu snimiti serija filmova, a to \u0107e se vjerojatno i dogoditi i drugim plodnim i kontroverznim zvijezdama na\u0161eg vremena, ukoliko se to isplati box officeu.<\/p>\n
<\/p>\n
Fotografiju ustupio TMDB<\/a><\/strong><\/p>\n Glumiti suvremenika<\/em><\/p>\n Kako je interpretirati nekoga tko mo\u017ee osobno ocijeniti interpretaciju? Jeremy Allen White di\u0161e, pjeva, vri\u0161ti, znoji se i izgara kao Springsteen (koji mu to mora priznati). Zapanjuju\u0107a je njegova transformacija iz, primjerice, ‘\u017deljezne kand\u017ee’ (Iron Claw, 2023.), u kojoj je najmanje atraktivan brat u obitelji\u00a0 hrva\u010da.<\/p>\n Springsteen se na pozornici transformira u neustra\u0161ivu osobu i svi koji su ga vidjeli, recimo u euforiji otvorenog Glastonburyja, ne mogu zamisliti u \u0161to se mo\u017ee pretvoriti ‘The Boss’ u gluho doba osame ili sje\u0107anja. Ali i trijumfalni nastupi nose pritisak o\u010dekivanja (‘nabrijane’ rock\u2019n roll) publike, o \u010demu sam Springsteen govori u predgovoru svoje autobiografije \u2018Born to Run\u2019<\/a><\/strong> (kod nas u izdanju \u2018Profila\u2019).<\/p>\n Uz slo\u017eene obiteljske odnose, zapravo odnos s roditeljima (jer sestru vidimo samo u sceni koja\u00a0 ilustrira jednu sastavnicu albuma), film prati i razvoj jedne od ranih ljubavnih veza slavnog glazbenika i psihoanalizira nemogu\u0107nost ostvarenja idile.<\/p>\n U grupi sporednih likova odu\u0161evio me manager i producent Landau (Jeremy Strong) koji svojim razumijevanjem umjetni\u010dkog procesa i pritisaka omogu\u0107uje svojem \u0161ti\u0107eniku prevladavanje kriza i nastavak stvarala\u0161tva. On iskreno podr\u017eava osjetljivu i psihi\u010dki nestabilnu osobu, uvjeren u njezinu kreativnu prosudbu. Za razliku od niza slavnih umjetnika koje su posrednici i pomo\u0107nici iskori\u0161tavali, forsirali i uni\u0161tavali, Springsteen je imao sre\u0107u sa svojim stvarala\u010dkim okru\u017eenjem. Ni njegovi prijatelji ne tra\u017ee ni\u0161ta od njega (bar u filmu) i prihva\u0107aju njegove odluke kao kona\u010dne.<\/p>\n Empati\u010dno je prikazan mukotrpni proces nastanka i oblikovanja pjesama, nitko ne bi smio vjerovati kako je lako biti kreativan i uspje\u0161an. Stvaranje kao sredstvo protiv frustracija i samo ih izaziva svojim neuhvatljivim determinizmom.<\/p>\n Filmski utjecaji<\/em><\/p>\n Na margini glazbene dominante javlja se i (znakovita) filmska relacija. Film koji mladi Bruce gleda s ocem u kinu je \u2018No\u0107 lovca\u2019 (1955.) u re\u017eiji glumca Charlesa Laughtona s Robertom Mitchumom u ulozi u kojoj prijeti djetetu kako bi se domogao informacije (tko bi poveo dijete na takav film?). U kontekstu neostvarenih projekata spominje se i redatelj Paul Schrader, vezano uz naslov \u2018Born in the u USA\u2019 koji se umjesto u filmu proslavio pjesmom. A film o zlo\u010dincu koji je potaknuo Springsteena na \u2018Nebrasku\u2019 je za\u010dudni \u2018Badlands\u2019 (1973.), cjelove\u010dernji prvijenac Terrencea Malicka s Martinom Sheenom, tridesetogodi\u0161njakom s dje\u010da\u010dkim licem Jamesa Deana i samozatajnom Sissy Spacek, uz upe\u010datljivu epizodu Warrena Oatesa. U dodacima DVD izdanja povodom tridesetogodi\u0161njice \u2018Badlandsa\u2019 o snimanju govore \u010dlanovi ekipe (bez redatelja koji dosljedno izbjegava interviewe). Ono \u0161to je inspiriralo Springsteena nije faktografija stra\u0161nog zlo\u010dina, ve\u0107 \u010darobna interpretacija Terrencea Malicka koju ostvaruje i u drugim djelima (PUTOVANJE VREMENOM \u2013 PUT \u017dIVOTA<\/a><\/strong> i SKRIVENI \u017dIVOT<\/a><\/strong>).<\/p>\n Ada Juki\u0107<\/strong> Springsteen: Izbavi me iz ni\u0161tavila<\/strong> Springsteen: Izbavi me iz ni\u0161tavila \u2013 Movie Site<\/a><\/strong> Film je pogledan u CineStaru Branimir Centru<\/a><\/strong><\/p>\n
\nZagreb, 28.10.2025.<\/p>\nInformacije o filmu:<\/strong><\/h3>\n
\nSpringsteen: Deliver Me from Nowhere (2025.)<\/strong>
\nRedatelj: Scott Cooper
\nGlume: Jeremy Allen White, Stephen Graham, Jeremy Strong, Paul Walter Hauser, Odessa Young, Marc Maron, Gaby Hoffmann, David Krumholtz
\n\u017danr: biografski, drama, glazbeni
\nTrajanje: 120 min.
\nDr\u017eava: SAD
\nDistribucija: Blitz<\/p>\n
\n Springsteen: Deliver Me from Nowhere \u2013 IMDb<\/a><\/strong><\/p>\n