{"id":59998,"date":"2025-10-24T20:08:15","date_gmt":"2025-10-24T18:08:15","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=59998"},"modified":"2025-10-26T17:37:26","modified_gmt":"2025-10-26T16:37:26","slug":"osvrt-na-pobjednicke-filmove-35-liffa-pise-neda-galijas","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=59998","title":{"rendered":"Osvrt na pobjedni\u010dke filmove 35. LIFFa [pi\u0161e Neda Galija\u0161]"},"content":{"rendered":"

Koga je publika ocijenila najvi\u0161om ocjenom?<\/strong><\/p>\n

Na ovogodi\u0161njem 35. LIFFu ( Ljubljanski internacionalni filmski festival<\/a><\/strong>) kojega smo mogli pratiti od 13. – 24. studenog 2024, je publiku osvojio brazilsko portugalski dugometra\u017eni igrani film Manas<\/i><\/b>, prvijenac redateljice\u00a0Marianne Brennand<\/b>. Od 20 dugometra\u017enih fimova koji su bili u utrci za nagradu publike Zmaj, publika je ocjenila svaki film po izlasku iz dvorane. Manas<\/strong> je dobio najvi\u0161u ocjenu 4,71. Ovaj filmski uradak je rezultat desetogodi\u0161njeg dokumentarnog istra\u017eivanja seksualnog zlostavljanja djece u zaba\u010denim selima amazonske pra\u0161ume, gdje je redateljica upoznala \u201e\u017eene koje su od ranog djetinjstva do\u017eivljavale neizmjerne traume kao \u017ertve seksualnog zlostavljanja u vlastitom domu, a istovremeno su bile i seksualno eksploatirane na teretnim brodovima bez mogu\u0107nosti bijega. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio TMDB<\/a><\/strong><\/p>\n

Filmom Manas<\/strong> redateljica \u017eeli upozoriti na zlostavljanja koja se doga\u0111aju u tom dijelu svijeta i tako daje glas tim \u017eenama i djevojkama koje se ina\u010de nikada ne bi \u010dule. \u201eS tim filmom odajem po\u010dast svim pri\u010dama koje su mi te \u017eene i djevojke povjerile.\u201d (program LIFFa). Gledaju\u0107i ovaj film, ljepota krajolika nas o\u010darava, a ono \u0161to se krije u tim krhkim ku\u0107icama\/kolibama na rijeci nikako nije idili\u010dno. Pratimo pri\u010du jedne obitelji, ali kako radnja filma odmi\u010de, slika savr\u0161enstva se sve vi\u0161e uru\u0161ava. Rije\u010d je o seksualnom zlostavljanju u naju\u017eoj obitelji, koje se samo nazire, a doga\u0111a se u cijelom nizu tih ku\u0107ica na idili\u010dnoj rijeci amazonske pra\u0161ume. Svaka djevoj\u010dica koju zlostavlja njena obitelj, ne brine o sebi, ve\u0107 o svojim mla\u0111im sestrama koje \u010deka ista mra\u010dna budu\u0107nost. Bunt te djevoj\u010dice se suprotstavlja opresivnom sustavu koji u svojim kand\u017eama dr\u017ei njezinu obitelj i \u017eene u njihovoj zajednici. Da, ovaj filmski prvijenac je poziv u pomo\u0107. Vrlo potresno.<\/p>\n

Glavna nagrada Vodomar dodijeljena ma\u0111arskom filmu ‘Crna to\u010dka’ redatelja B\u00e1linta Szimlera<\/strong><\/p>\n

U natjecateljskoj sekciji Perspektive, me\u0111unarodni \u017eiri u sastavu Taki Mumladze, Christos Nikou i Darko Sinko jednoglasno je izabrao film Crna to\u010dka<\/strong> \/ Fekete pont \/ Lesson Learned ma\u0111arskog redatelja B\u00e1linta Szimlera. Film s aktualnom i osjetljivom temom \u2013 \u0161kolskim sustavom \u2013 otvara prostor za promi\u0161ljanje o dru\u0161tvenoj stvarnosti suvremene Ma\u0111arske. Szimler ozbiljnu temu obra\u0111uje svje\u017ee i duhovito, s dozom ironije koja njegovu dru\u0161tvenu kritiku \u010dini nenametljivom, ali bolno to\u010dnom. Redatelj je prilikom preuzimanja nagrade izjavio kako je film snimio \u201eiz osje\u0107aja du\u017enosti\u201c, u vremenu kada su u Ma\u0111arskoj te\u0161ka vremena i kada umjetnici moraju reagirati. Radnja je smje\u0161tena u neodre\u0111enu sada\u0161njost, u \u0161kolu koja podsje\u0107a na pro\u0161la desetlje\u0107a \u2013 kao da se ni\u0161ta zapravo ne mijenja. Dje\u010dak koji se s obitelji vra\u0107a iz Berlina u Budimpe\u0161tu do\u017eivljava novi \u0161kolski sustav kao paralelnu stvarnost ne zna za\u0161to je ka\u017enjen ni za\u0161to su svi njegovi postupci pogre\u0161ni. Sustav ga brzo progla\u0161ava \u201eproblemati\u010dnim\u201c. U tom okru\u017eenju dje\u010dakova razrednica poku\u0161ava prona\u0107i svoj glas, ali nailazi na zid birokracije i straha \u2013 sustava koji bri\u0161e individualnost i slobodu, ve\u0107 u dje\u010djoj dobi. Szimler ne demonizira u\u010ditelje; prikazuje ih kao \u017ertve sustava koji gu\u0161i i njih same. U zemlji gdje se ljudi otpu\u0161taju zbog \u201enepatriotskih objava\u201c, svaka inicijativa postaje \u010din hrabrosti.<\/p>\n

Crna to\u010dka<\/strong> upozorava na tihu kolateralnu \u0161tetu: gubitak autonomije i samopouzdanja jo\u0161 u djetinjstvu. Film je i dru\u0161tvena kritika i poziv na bu\u0111enje, jer \u2013 kako ka\u017ee redatelj \u2013 \u201euvijek je lak\u0161e uo\u010diti problem u tu\u0111em slu\u010daju nego u vlastitom\u201c.<\/p>\n

Posebno priznanje – ‘Dobro dijete’ ameri\u010dke redateljice Indie Donaldson<\/strong><\/p>\n

Posebno priznanje me\u0111unarodnog \u017eirija sekcije Perspektive pripalo je ameri\u010dkom filmu Dobro dijete<\/strong> (Good One) redateljice Indie Donaldson. Naizgled jednostavan film o troje ljudi na zajedni\u010dkom putovanju izrasta u emotivnu studiju odnosa, odrastanja i krhkih granica izme\u0111u bliskosti i otu\u0111enja.<\/p>\n

Redateljica India Donaldson u svom dugometra\u017enom prvijencu, premijerno prikazanom na Sundanceu, pokazuje iznimnu osjetljivost za me\u0111uljudske odnose i neizgovorene emocije. Njezin pristup re\u017eiji karakterizira suptilnost i preciznost: u gotovo svakom kadru osje\u0107a se odmjerenost i sigurnost u ton, ritam i vizualnu jednostavnost.<\/p>\n

Radnja je smje\u0161tena u planinski krajolik, gdje sedamnaestogodi\u0161njakinja s ocem i njegovim prijateljem provodi vikend planinarenja koji se pretvara u suptilan emocionalni obra\u010dun. U naizgled mirnoj pri\u010di o prirodi i su\u017eivotu skriva se dublji sukob \u2013 generacijski i rodni, koji otkriva koliko su obrasci patrijarhata i mo\u0107i prisutni i u \u201eobi\u010dnim\u201c situacijama.<\/p>\n

Film prenosi osje\u0107aje ljutnje, frustracije i razo\u010daranja glavne junakinje, ali zadr\u017eava smisao za humor i blag ton. Redateljica izbjegava dramske eskalacije \u2013 sve se odvija tiho, kroz poglede i geste, a upravo u toj suzdr\u017eanosti le\u017ei snaga filma.<\/p>\n

\u2028Kako je \u017eiri istaknuo, Dobro dijete<\/strong> otkriva nove slojeve, s likovima koji postaju sve kompleksniji kako pri\u010da odmi\u010de.<\/p>\n

Ispod prividno jednostavne premise krije se pri\u010da o spoznaji da i roditelji nisu savr\u0161eni, te da njihovi nesvjesni postupci mogu ostaviti duboke tragove. U kona\u010dnici, Dobro dijete<\/strong> nije tek film o odrastanju, ve\u0107 i tiha kronika o razo\u010daranju i trenutku kada mlada osoba \u2013 suo\u010dena s granicama svijeta odraslih \u2013 prvi put osjeti potrebu da preuzme kontrolu nad vlastitim \u017eivotom.<\/p>\n

Nagrada FIPRESCI \u2013 ‘April’ redateljice D\u00e9e Kulumbegashvili<\/strong><\/p>\n

Nagradu me\u0111unarodnog \u017eirija Svjetske federacije filmskih kriti\u010dara FIPRESCI osvojio je film April<\/strong> gruzijske redateljice D\u00e9e Kulumbegashvili. \u017diri u sastavu Igor Angjelkov, Hamed Soleimanzadeh i Maru\u0161a Kuret opisao ga je kao \u201esmjelu i eksperimentalnu studiju gruzijskog ruralnog \u017eivota, koja se usredoto\u010duje na duboko osobnu i univerzalnu temu poba\u010daja te majstorski istra\u017euje dru\u0161tvena i kulturna ograni\u010denja u udaljenom okru\u017eenju.\u201c<\/p>\n

Film se isti\u010de promi\u0161ljenim vizualnim jezikom, suzdr\u017eanim ritmom i bogatom simbolikom. U sredi\u0161tu pri\u010de je opstetri\u010darka koju nakon smrti jednog novoro\u0111en\u010deta tijekom poroda prate optu\u017ebe i glasine o ilegalnim poba\u010dajima. \u2028Kroz njenu perspektivu redateljica Kulumbegashvili gradi intiman portret \u017eene razapete izme\u0111u osobne etike i dru\u0161tvenih o\u010dekivanja, ali i \u0161iru refleksiju o patrijarhalnim strukturama koje oblikuju svakodnevni \u017eivot u tradicionalnim zajednicama.<\/p>\n

Snimljen u isto\u010dnoj Gruziji, film spaja realizam i poeti\u010dnost, a njegova se snaga nalazi upravo u onome \u0161to ne izgovara. Redateljica ga opisuje kao \u201eskromni oma\u017e \u017eenama koje \u017eive u sjeni i \u010dija je empatija istodobno njihova snaga i prokletstvo\u201c.<\/p>\n

Svojom vizualnom strogo\u0161\u0107u i emotivnom dubinom, film April<\/strong> potvr\u0111uje redateljicu Kulumbegashvili kao jedno od najva\u017enijih autorskih imena dana\u0161nje gruzijske kinematografije.<\/p>\n

Neda Galija\u0161<\/strong><\/p>\n