{"id":59968,"date":"2025-10-21T09:37:37","date_gmt":"2025-10-21T07:37:37","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=59968"},"modified":"2025-10-21T09:37:37","modified_gmt":"2025-10-21T07:37:37","slug":"izlozba-arsovski-fotografi-u-kic-u-rs-makedonije-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=59968","title":{"rendered":"Izlo\u017eba ‘Arsovski – fotografi’ u KIC-u RS Makedonije u Zagrebu"},"content":{"rendered":"

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, Muzej grada Skoplja i Kulturno-informativni centar Republike Sjeverne Makedonije pozivaju Vas na \u2028\u2028promociju knjige U potrazi za fotografima Arsovskima <\/strong>i premijerni razgled istoimene izlo\u017ebe\u2028u utorak, 21. listopada 2025. u 12 sati\u2028\u2028 u KIC-u RS Makedonije u Hebrangovoj ulici 4, Zagreb\u2028<\/strong><\/p>\n

O PROJEKTU ARSOVSKI \u2013 FOTOGRAFI<\/strong><\/p>\n

Projekt je rezultat suradnje Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba i Muzeja grada Skoplja.<\/p>\n

Fotografsko \u2013 umjetni\u010dka obitelj Arsovski svojom djelatno\u0161\u0107u predstavlja va\u017enu poveznicu izme\u0111u Hrvatske i Makedonije. \u2028Najpoznatiji \u010dlan obitelji jedan je od pionira hrvatskog grafi\u010dkog dizajna Mihajlo Arsovski.\u2028Manje je poznato da on potje\u010de iz makedonske fotografske obitelji, koja je kroz dvije generacije imala fotografski atelijer u centru Skoplja.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio MUO<\/a><\/strong> – Elektrofot_portret mlade z\u030cene (Nada)_ 1935.<\/p>\n

Prvi poznati \u010dlan obitelji (ovisno o politi\u010dkim prilikama u Makedoniji \u010dlanovi obitelji potpisivali su se kao Pop-Arsov, zatim Pop-Arsi\u0107, Arsi\u0107 i Arsevi\u0107) bio je Vasil Pop-Arsov, fotograf i u\u010ditelj, koji je ve\u0107 po\u010detkom 20. stolje\u0107a u centru Skoplja otvorio fotografski atelijer. Naslijedili su ga 1926. godine sinovi Konstantin (Kosta) i Vladimir, koji su najprije djelovali pod imenom Bra\u0107a Arsi\u0107, a po\u010detkom 1930-ih otvorili drugi atelijer, pod nazivom Elektrofot. Nakon Drugog svjetskog rata Konstantin se s obitelji seli u Zagreb, u kojem otvara fotografsku radnju istog imena koju vodi do 1957. godine, dok Vladimir odlazi u Pariz.<\/p>\n

Kroz istra\u017eivanja arhiva, muzeja i privatnih ostav\u0161tina rekonstruirana je povijest obitelji i njihova zna\u010dajna uloga u razvoju profesionalne i amaterske fotografije na makedonskom prostoru. Fotografije Arsovskih odlikuju se iznimnom tehni\u010dkom kvalitetom i dokumentarnom vrijedno\u0161\u0107u. Njihov opus obuhva\u0107a vi\u0161e tematskih cjelina: urbane prizore starog Skoplja, kr\u0161\u0107anske spomenike u okolici grada, tradicijske obi\u010daje, poljoprivredne poslove, \u017eetvu i seoske sabore. Tako\u0111er svjedo\u010di o modnim, dru\u0161tvenim i kulturnim obilje\u017ejima me\u0111uratnog Skoplja te istodobno \u010duvaju kolektivnu memoriju grada i dr\u017eave te njihovih stanovnika. Prilikom istra\u017eivanja, osim osnovne pri\u010de o fotografskoj djelatnosti jednog profesionalnog fotografskog studija u Skoplju izme\u0111u dva svjetska rata, za vrijeme Drugog svjetskog rata, te nakon njega u Zagrebu, pokazala se i usporedna pri\u010da o turbulentnom politi\u010dkom vremenu, snala\u017eenju profesionalnih fotografa s obzirom na dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke okolnosti, kao i prilike u kulturi te posebice profesionalnoj i amaterskoj fotografiji u Makedoniji.<\/p>\n

Najve\u0107i broj fotografija u obiteljskom je vlasni\u0161tvu, dio se \u010duva u Muzeju grada Skoplja, dok se nekoliko fotografija nalazi u Makedonskom centru za fotografiju.<\/p>\n

Istra\u017eivanjem opusa fotografa iz obitelji Arsovski \u010dije je stvarala\u0161tvo do danas bilo gotovo u potpunosti nepoznato nadopunjen je va\u017ean segment povijesti makedonske i hrvatske fotografije.<\/p>\n

IZLO\u017dBA Arsovski – fotografi<\/strong><\/p>\n

Izlo\u017eba je realizirana kao zajedni\u010dki projekt izme\u0111u MUO, MGS i KIC-a RS Makedonije u sklopu programa obilje\u017eavanja 145. godi\u0161njice MUO.<\/p>\n

ARSOVSKI – FOTOGRAFI<\/strong><\/h3>\n

Kulturno-informativni centar Republike Sjeverne Makedonije, \u2028Hebrangova 4, 10000 Zagreb
\n21.10. \u2013 10. 11. 2025.<\/p>\n

AUTORICE IZLO\u017dBE\u2028dr. sc. Iva Prosoli\u2028, mr. sc. Tatjana Gjorgjiovska, \u2028Olivera D\u017eartovska Ta\u010devska, \u2028mr. sc. Slavica Hristova
\nKUSTOSICE IZLO\u017dBE\u2028dr. sc. Iva Prosoli\u2028Petra Galovi\u0107
\nVIZUALNI IDENTITET IZLO\u017dBE I GRAFI\u010cKA PRIPREMA \u2028Dejan Kr\u0161i\u0107
\nISPRINT I OPREMA FOTOGRAFIJA\u2028 Fini print<\/p>\n

KNJIGA U potrazi za fotografima Arsovskima \u2028znanstvena monografija<\/strong><\/p>\n

O knjizi:<\/strong>
\nNAKLADNIK: Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
\nAUTORICE\u2028dr. sc Iva Prosoli, \u2028mr. sc Tatjana Gjorgjiovska, \u2028Olivera D\u017eartovska Ta\u010devska, mr. sc.Slavica Hristova
\nUREDNICA dr. sc. Iva Prosoli
\nPREDGOVOR Dejan Kr\u0161i\u0107
\nPOGOVOR Robert Jankuloski
\nRECENZENTI \u2028dr. sc Hrvoje Gr\u017eina, \u2028dr. sc. Ljup\u010do s. Risteski
\nDIZAJN \u2028Dejan Kr\u0161i\u0107<\/p>\n

Knjiga je dvojezi\u010dno (hrvatsko-makedonsko izdanje) nastala kao rezultat suradnje Muzeja za umjetnost i obrt i Zagreba i Muzeja grada Skoplja.<\/strong><\/p>\n

SADR\u017dAJ:<\/strong>
\nDejan Kr\u0161i\u0107: Predgovor: Slu\u010dajevi fotografa iz obitelji Arsovski
\nIva Prosoli: U potrazi za fotografima Arsovskima
\nTatjana Gjorgjiovska: Prirodni i urbani pejza\u017ei u stvarala\u0161tvu bra\u0107e Arsovski
\nOlivera D\u017eartovska Ta\u010devska: Aspekti romanti\u010dnog nacionalizma u fotografijama fotografskog atelijera Elektrofot
\nSlavica Hristova: Muzejske arhivske fotografije iz Zbirke originalnih fotografija Muzeja grada Skoplja, koje su snimili fotografi Arsovski\u2028Robert Jankuloski: Pogovor<\/p>\n

IZ KNJIGE<\/strong><\/p>\n

Povod za istra\u017eivanje fotografske obitelji Arsovski bio je poziv Dejana Kr\u0161i\u0107a od prije gotovo tri godine, koji je prire\u0111uju\u0107i nedavno objavljenu monografiju o Mihajlu Arsovskom na uvid dobio fotografije iz obiteljske ostav\u0161tine. Prema obiteljskoj predaji one potje\u010du od oca i djeda ve\u0107 spomenutog pionira grafi\u010dkog dizajna u Hrvatskoj, koji su u Skoplju do kraja Drugog svjetskog rata, a zatim u Zagrebu od 1947. godine dr\u017eali fotografsku radnju naziva Elektrofot. U tom trenu, to su bile jedine poznate \u010dinjenice, uz podatak da je Mihajlov otac, Kosta, krajem 1950-ih iz Zagreba odselio u Njema\u010dku, te je imao (vjerojatno) starijeg brata. Ve\u0107ina sa\u010duvanih fotografija prikazuje arhitekturu, spomenike Makedonije, makedonske narodne no\u0161nje i generalno snimke etnografske tematike te studijske snimke. Sve su izuzetno visoke kvalitete i odaju rad vrhunskih profesionalnih fotografa, \u010dije djelovanje ranije nije bilo obra\u0111eno u povijesti ni hrvatske niti makedonske fotografije. Tako\u0111er nisu bili poznati podaci o to\u010dnom razdoblju njihova djelovanja, osnivanju, rasponu djelatnosti, kao ni o suradnicima, naru\u010diteljima, niti eventualnim izlo\u017ebama na kojima su sudjelovali.<\/p>\n

Iz teksta Ive Prosoli<\/em><\/p>\n

O AUTORICAMA:<\/strong><\/p>\n

IVA PROSOLI<\/strong> (Zagreb, 1980.) diplomirala je povijest umjetnosti i germanistiku na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje je 2018. godine i doktorirala. Zaposlena je u Muzeju za umjetnost i obrt kao voditeljica Zbirke novije fotografije te predaje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.<\/p>\n

SLAVICA HRISTOVA<\/strong> (Skoplje, 1965.) diplomirala je geografiju, smjer etnologija, na Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta \u201eSv. \u0106iril i Metod\u201c u Skoplju, gdje je 2006. godine i magistrirala na Institutu za etnologiju i antropologiju. Zaposlena je u Muzeju grada Skoplja kao kustosica savjetnica u Zbirci narodnih no\u0161nji, Zbirci ku\u0107anskih predmeta od gline, keramike, porculana, stakla i drugih materijala te Zbirci originalnih fotografija s etnolo\u0161kim sadr\u017eajem i drugih predmeta.<\/p>\n

TATJANA GJORGJIOVSKA<\/strong> (Skoplje, 1970.) Skoplje, 1970.) diplomirala je etnologiju na Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta \u201eSv. \u0106iril i Metodij\u201c u Skoplju, a 2006. godine magistrirala je na Institutu za etnologiju i antropologiju pri istom sveu\u010dili\u0161tu. Zaposlena je u Muzeju grada Skoplja kao kustosica savjetnica u Zbirci gradske odje\u0107e i nakita i Zbirci ku\u0107anskih predmeta od metala.<\/p>\n

OLIVERA D\u017dARTOVSKA TA\u010cEVSKA<\/strong> (Skoplje, 1980.) diplomirala je na Institutu za etnologiju i antropologiju Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta \u201e\u0106iril i Metoda\u201c u Skoplju 2007. godine. Od 2008. godine zaposlena je u Muzeju grada Skoplja kao kustosica u Zbirci narodnih obi\u010daja i vjerovanja, Zbirci narodnog gospodarstvo i Zbirci tekstilnog namje\u0161taja.<\/p>\n

[izvor informacije Muzej za umjetnost i obrt<\/a><\/strong>]<\/p>\n