{"id":59919,"date":"2025-10-15T16:32:29","date_gmt":"2025-10-15T14:32:29","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=59919"},"modified":"2025-10-15T16:32:29","modified_gmt":"2025-10-15T14:32:29","slug":"izlozba-u-pocetku-bijase-kraljevstvo-u-klovicevim-dvorima","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=59919","title":{"rendered":"Izlo\u017eba ‘U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo’ u Klovi\u0107evim dvorima"},"content":{"rendered":"

U PO\u010cETKU BIJA\u0160E KRALJEVSTVO<\/strong>
\nIZLO\u017dBA U POVODU 1100. OBLJETNICE HRVATSKOGA KRALJEVSTVA<\/strong>
\nGALERIJA KLOVI\u0106EVI DVORI<\/strong>
\n17. 10. 2025. \u2013 15. 02. 2026.<\/strong><\/p>\n

Izlo\u017eba \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c krunski je doga\u0111aj jubilarne 2025. godine, posve\u0107ene proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Izlo\u017eba, koja se odr\u017eava pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i u koordinaciji Ministarstva kulture i medija, otvara se 16. listopada 2025. godine u Galeriji Klovi\u0107evi dvori.<\/strong><\/p>\n

Organizacija izlo\u017ebe povjerena je Galeriji Klovi\u0107evi dvori, Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu, Hrvatskom povijesnom muzeju, Muzeju hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Splitu, te Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Poseban doprinos izlo\u017ebi dali su Zagreba\u010dka nadbiskupija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, te Stalna izlo\u017eba crkvene umjetnosti u Zadru.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio GKD<\/a><\/strong> – Srednjoeuropsko zlatarstvo \/ An\u017euvinska kruna; Zadar, riznica crkve sv. \u0160imuna, tre\u0107a \u010detvrtina 14. stolje\u0107a; srebro, pozlata, iskucavanje, lijevanje, filigran, rubini, safiri, smaragdi, biseri; promjer 18,6 cm, visina 9 cm; Zadar, Stalna izlo\u017eba crkvene umjetnosti u Zadru, inv. br. SICU-81.<\/p>\n

Izlo\u017eba je podijeljena na tematske cjeline, osmi\u0161ljene u skladu s dominantnim politi\u010dkim, dru\u0161tvenim, vjerskim i kulturnim fenomenima koji su obilje\u017eili pojedina razdoblja hrvatske povijesti. Iz dvorane u dvoranu, naglasak je na pravnom i simboli\u010dkom kontinuitetu kraljevstva, koji nam dopu\u0161ta pratiti ideju dr\u017eavnosti kroz stolje\u0107a, od hrvatske kne\u017eevine u 9. stolje\u0107u i narodnih vladara, do izbora tu\u0111ih dinastija za vladare Trojedne kraljevine. Ta \u201eideja dugog trajanja\u201c vodila je hrvatsku domoljubnu i politi\u010dku misao sve do na\u0161ih dana, iznalaze\u0107i razne mnemotehnike koje su pomogle u njezinu artikuliranju. Povijesni slijed koji na taj na\u010din pratimo otkriva specifi\u010dni \u201ementalitet\u201c hrvatske dr\u017eavnosti. On se o\u010dituje u trajnoj pripadnosti \u201eimperijalnim nad-strukturama\u201c (Rimska Crkva, Bizant, Frana\u010dko Carstvo, Zemlje Krune sv. Stjepana, Habsbur\u0161ka monarhija), ali i u razli\u010ditim oblicima komunalne mikro-dr\u017eavnosti, s Dubrova\u010dkom Republikom kao njezinim najistaknutijim fenomenom. To je politi\u010dko i civilizacijsko naslije\u0111e koje nas je oblikovalo i pripremilo za sudjelovanje u dana\u0161njoj europskoj zajednici nacija.<\/p>\n

Autori izlo\u017ebe ugledni su stru\u010dnjaci s podru\u010dja povijesti i povijesti umjetnosti, Dino Milinovi\u0107, glavni autor, te koautori Tomislav Galovi\u0107 i Trpimir Vedri\u0161, dok je kustosica izlo\u017ebe Iva Sudec Andreis. Osim njih, na sadr\u017eaju izlo\u017ebe i popratnog kataloga radilo je preko pedeset stru\u010dnjaka iz cijele Hrvatske i inozemstva, a na pripremi eksponata i ostale gra\u0111e vi\u0161e od stotinu muzejskih djelatnika, arhivista, rizni\u010dara, konzervatora, restauratora, tehni\u010dkog osoblja i preparatora. Svima pripadaju zasluge za ovu jedinstvenu izlo\u017ebu, koja se prote\u017ee kroz tri eta\u017ee Galerije Klovi\u0107evi dvori. Za prezentaciju teme odabrano je vi\u0161e od 400 umjetnina, arheolo\u0161kih spomenika, povijesnih dokumenata, arhivske gra\u0111e, kao i predmeta umjetni\u010dkog obrta.<\/p>\n

Izlo\u017eba \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c organizirana je po uzoru na \u201eKulturno-historijsku izlo\u017ebu grada Zagreba prigodom hiljadu-godi\u0161njice hrvatskog kraljevstva 925.-1925.\u201c, koja je trebala pokazati kako je i za\u0161to grad Zagreb do po\u010detka 20. stolje\u0107a postao hrvatskom nacionalnom prijestolnicom. Taj se velebni doga\u0111aj prije stotinu godina odvijao pod pokroviteljstvom gradskog poglavarstva, i u njegovoj su realizaciji sudjelovali brojni uglednici, javni djelatnici i stru\u010dnjaci. Za obilje\u017eavanje velikog jubileja upravo te, 1925. godine, presudan je bio prijepis pisma pape Ivana X. (914.-928.), upu\u0107enog \u201eLjubljenom sinu Tomislavu, kralju Hrvata\u201c, povodom Prvoga crkvenog sabora u Splitu 925. godine. Iz njegova sadr\u017eaja ve\u0107ina je povjesni\u010dara zaklju\u010dila da je Tomislav postao kralj do navedene godine, premda su okolnosti same krunidbe ostale nepoznate. Iz tog je razloga \u201eDru\u017eba Bra\u0107e hrvatskoga zmaja\u201c pod vodstvom Emilija Laszowskog i Velimira De\u017eeli\u0107a St. jo\u0161 1906. godine iznijela prijedlog da se 1925. godine proslavi tisu\u0107ita obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva.<\/p>\n

Izlo\u017eba donosi najzna\u010dajnije artefakte i dokumente koji svjedo\u010de o kontinuitetu hrvatske dr\u017eavnosti. Iz mno\u0161tva klju\u010dnih spomenika izdvaja se Vi\u0161eslavova krstionica \u010diji simboli\u010dki i civilizacijski zna\u010daj nadilazi njezinu neporecivu monumentalnost i umjetni\u010dku vrijednost. U Hrvatsku je stigla 1942. iz Venecije, ali se vjeruje da potje\u010de iz Nina. Natpis na latinskome jeziku, koji spominje sakrament kr\u0161tenja i navodi slavensko ime Vi\u0161eslava, kao i odmjereni, gotovo klasi\u010dni ornamentalni repertoar \u010dine ovaj spomenik jedinstvenim ne samo u hrvatskim, ve\u0107 i u europskim razmjerima, kao \u0161to je to, uostalom, i reljef kralja Petra Kre\u0161imira IV. iz Krunidbene bazilike hrvatskih kraljeva u Solinu (danas u krstionici Splitske katedrale). Krstionica \u0107e u Zagrebu biti izlo\u017eena po prvi put otkako je 50-tih godina pro\u0161loga stolje\u0107a postala dijelom stalnog postava Muzeja hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Splitu (MHAS), pa slobodno mo\u017eemo re\u0107i da je to jedan od krunskih dragulja ove izlo\u017ebe.<\/p>\n

Posjetitelji \u0107e tako\u0111er mo\u0107i vidjeti najzna\u010dajnije natpise s imenima hrvatskih knezova, kraljeva i kraljica, koji \u010dine \u201earhiv u kamenu\u201c, jedinstven u europskim razmjerima, me\u0111u kojima se isti\u010de natpis sa sarkofaga kraljice Jelene koji je poslu\u017eio za rekonstrukciju dijela vladarske dinastije Trpimirovi\u0107a u 10. stolje\u0107u. Na izlo\u017ebi je Ba\u0161\u0107anska plo\u010da, prvi pisani spomenik na glagoljici i narodnom jeziku koji spominje jednog hrvatskoga kralja \u2013 Zvonimira. Poseban do\u017eivljaj pru\u017eit \u0107e dragocjene insignije kraljevske vlasti iz vremena stranih dinastija, poput predivne an\u017euvinske krune iz Stalne izlo\u017ebe crkvene umjetnosti u Zadru, ili ophodnoga kri\u017ea koji je nedavno vra\u0107en zadarskim franjevcima nakon \u0161to je bio ukraden 80-tih godina pro\u0161loga stolje\u0107a. Tu je i jedno od najzna\u010dajnijih djela srednjovjekovnog europskog zlatarstva, \u0161krinja sv. \u0160imuna, s pripadaju\u0107im predmetima \u2013 kale\u017eom, maramom i spomenutom krunom \u2013 koji svi svjedo\u010de o visokoj razini vjerskog i kulturnog \u017eivota u Zadru i drugim dalmatinskim gradovima u 14. stolje\u0107u.<\/p>\n

U poseban red rariteta ulazi rijetko izlagani Ladislavov pla\u0161t iz Riznice zagreba\u010dke katedrale (11.-14. st.), kao i tzv. \u201eBjelokosni plenarij\u201c (11.-17. st.), vezan uz osnivanje Zagreba\u010dke biskupije i dinastiju Arpadovi\u0107a. Od pisanih dokumenata, iz Vatikanske apostolske knji\u017enice sti\u017ee prijepis na\u0161e najva\u017enije srednjovjekovne kronike, \u201eSalonitanske povijesti\u201c (Historia Salonitana) Tome Arhi\u0111akona, nesu\u0111enoga splitskog nadbiskupa. Austrijska nacionalna knji\u017enica iz Be\u010da posudila je rijetki primjerak tiskanoga govora Bernardina Frankapana Oratio pro Croatia (1522.), dramati\u010dno svjedo\u010danstvo o pusto\u0161enjima zemlje nakon stra\u0161nog poraza u Krbavskoj bitci (1493.), o \u010demu govori i pop Martinac u II. Novljanskome brevijaru, koji je tako\u0111er ovdje izlo\u017een. Stolje\u0107e stalnih ratova predstavlja ne samo oru\u017eje suprotstavljenih vojski, nego i pram\u010dani kipovi \u2013 pulene \u2013 galija koje su sudjelovale u pomorskoj bitci kod Lepanta (1571.), ili jedinstveni letak koji na njema\u010dkome jeziku objavljuje pobjedu kr\u0161\u0107anske vojske u Bitci kod Siska 1593. Slava koju je pritom zadobio hrvatski ban Toma Erd\u00f6dy posvjedo\u010dena je ne samo u njegovom nadgrobnom spomeniku iz Zagreba\u010dke katedrale, nego i na slici koju smo za ovu priliku posudili iz muzeja u Bojnicama (Slova\u010dka).<\/p>\n

Razdoblje humanizma i renesanse (\u201eUsprkos ratu: pero je ja\u010de od ma\u010da\u201c) predstavljeno je kroz vrhunske primjere kamene plastike Jurja Dalmatinca, Ivana Duknovi\u0107a, Nikole Firentinca i Franje Vranjanina- Laurane. Po prvi puta na\u0161i \u0107e posjetitelji mo\u0107i vidjeti nadgrobni spomenik zagreba\u010dkog biskupa Luke Baratina (16. st.), upotpunjen s dijelovima na\u0111enim nakon potresa 2020. godine. Tu je i filigranski ra\u0111eno poprsje Antonia Barresija, jedino djelo europski poznatoga Laurane u hrvatskim zbirkama, kupljeno na aukciji u Londonu 1997. godine. Razdoblje vladavine habsbur\u0161ke dinastije (1527.-1918.) prezentirano je rasko\u0161nim portretima \u010dlanova kraljevske obitelji, me\u0111u kojima se isti\u010de onaj Marije Terezije, kao podsjetnik na \u010dinjenicu da je Hrvatski sabor prvi prihvatio Pragmati\u010dku sankciju koja je omogu\u0107ila da \u017eenski nasljednik sjedne na carsko prijestolje.<\/p>\n

Nakon kratke epizode s Ilirskim provincijama u doba Napoleona, koja je zna\u010dila kraj za Dubrova\u010dku republiku, ali je bila klju\u010dna za modernizaciju uprave, poglavito u Dalmaciji, slijedi 19. stolje\u0107e, Hrvatski narodni preporod i procvat gra\u0111anske kulture koji su predstavljeni brojnim izlo\u0161cima, od tiskarskog stroja iz vremena Ljudevita Gaja, do predlo\u0161ka za Bukov\u010dev zastor u Hrvatskome narodnom kazali\u0161tu (i programa koji je izveden na otvaranju kazali\u0161ta 1894.). Tu je i Kukuljevi\u0107ev govor povodom progla\u0161enja hrvatskoga jezika za slu\u017ebeni u Hrvatskome saboru (dotad je to bio latinski!). Sredi\u0161nja osoba 19. stolje\u0107a je, ipak, ban Josip Jela\u010di\u0107, pa \u0107e posjetitelji mo\u0107i vidjeti ne samo njegov portret i grafike s prikazima sve\u010danog ulaska u Zagreb, ili prijelaza preko Drave 1848., ve\u0107 i njegovu odoru, osobne predmete, kao i zastavu ra\u0111enu prigodom njegovog ustoli\u010denja za bana. Dio izlo\u017ebe posve\u0107en je utemeljenju klju\u010dnih institucija moderne nacije, poput Matice hrvatske, modernog Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, ili Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU), ali i pojavi prvih parlamentarnih stranaka. \u201eDugo 19. stolje\u0107e\u201c zavr\u0161ava s 1918. godinom koja donosi kraj Prvoga svjetskog rata, prekid odnosa s Be\u010dom i Budimpe\u0161tom, te stupanje u novu dr\u017eavnu zajednicu ju\u017eno slavenskih naroda. Posljednja dvorana, u cijelosti je \u201eprepu\u0161tena\u201c Ustavu Republike Hrvatske, kao kruni tisu\u0107godi\u0161njeg hoda kroz povijest i kao potvrdi drevne Aristotelove misli da je \u201edr\u017eava zajednica gra\u0111ana koji se okupljaju s ciljem dono\u0161enja ustava\u201c.<\/p>\n

No, na\u0161a pri\u010da tu ne zavr\u0161ava. Poseban dio izlo\u017ebe u prizemlju posve\u0107en je vladarskoj li\u010dnosti kralja Tomislava, izvornim povijesnim dokumentima i njegovu fenomenu, koji se razvio kroz stolje\u0107a, a kulminirao velikim jubilejom 1925. godine. Ovaj dio izlo\u017ebe predstavit \u0107e danas dostupne \u010dinjenice o prvome hrvatskom kralju sa\u010duvane u pisanim izvorima iz srednjega vijeka. Na njih se nadovezuju romansirane interpretacije 19. i 20. stolje\u0107a, \u010deste u povijesnom slikarstvu Mate Celestina Medovi\u0107a i Otona Ivekovi\u0107a, ili, pak, pripremne skice i makete za monumentalni konjani\u010dki spomenik Roberta Frange\u0161a Mihanovi\u0107a. Tomislav se javlja u drami Stjepana Mileti\u0107a, za koju je kostime radio Oton Ivekovi\u0107, u stripu Andrije Maurovi\u0107a, ali i u komercijalnim proizvodima poput piva koje je 1925. u promet pustila Zagreba\u010dka pivovara. Tu su i filmovi tematski vezani uz jubilej, koji ujedno predstavljaju za\u010detke hrvatske filmografije i filmske produkcije. Izlo\u017eba zavr\u0161ava djelomi\u010dnom rekonstrukcijom zagreba\u010dke izlo\u017ebe iz 1925. godine, \u010dime svjedo\u010dimo o kontinuitetu slavljenja velikog jubileja.<\/p>\n

Izlo\u017eba je opremljena i dodatnim sadr\u017eajima, poput geopoliti\u010dkih karata, fotografskih uve\u0107anja, prijepisa povijesnih tekstova, audio-snimaka, rekonstrukcija pojedinih arheolo\u0161kih lokaliteta, poput krunidbene bazilike kralja Zvonimira.<\/p>\n

Izlo\u017ebu prati bogato opremljen katalog s tekstovima brojnih stru\u010dnjaka i opisom eksponata izlo\u017ebe te fotografijama.<\/p>\n

Uvjereni da snagu tradicije i povijesti valja iskoristiti kao polazi\u0161te za novu kreativnost, izlo\u017ebu simboli\u010dki zavr\u0161avamo (ili zapo\u010dinjemo) instalacijom suvremenog umjetnika Vitolda Ko\u0161ira u foajeu Galerije, svojevrsnim \u201ediptihom\u201c koji asocira na onu tanku, ali rasko\u0161nu nit koja nas spaja s na\u0161om drevnom \u201eposteljicom\u201c. U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo.<\/p>\n

[izvor informacije Galerija Klovi\u0107evi dvori<\/a><\/strong>]<\/p>\n