{"id":5951,"date":"2012-12-20T22:41:57","date_gmt":"2012-12-20T21:41:57","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=5951"},"modified":"2012-12-20T22:41:57","modified_gmt":"2012-12-20T21:41:57","slug":"retrospektiva-skulptura-i-crteza-branka-vlahovica-u-galeriji-tehnickog-muzeja","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=5951","title":{"rendered":"Retrospektiva skulptura i crte\u017ea Branka Vlahovi\u0107a u galeriji Tehni\u010dkog muzeja"},"content":{"rendered":"

Tehni\u010dki muzej u Zagrebu, 19. prosinca 2012. \u2013 6. velja\u010de 2013.<\/strong>
\n Branko Vlahovi\u0107: Retrospektiva<\/strong><\/p>\n

Sino\u0107 otvorena Retrospektiva Branka Vlahovi\u0107a odu\u0161evila je brojne ljubitelje umjetnosti okupljene u galeriji Tehni\u010dkog muzeja<\/p>\n

Zagreb, 20. prosinca 2012. Radovi samozatajnog kipara minimalisti\u010dkog izraza, Branka Vlahovi\u0107a, nakon tridesetak su godina nepravednog zapostavljanja ju\u010der zasjali u punom, restauriranom sjaju i fantasti\u010dnom postavu. Galerija Tehni\u010dkog muzeja u Zagrebu gotovo da je bila premala za sve znati\u017eeljnike i ljubitelje umjetnosti koji su se okupili na otvaranju Retrospektive Branka Vlahovi\u0107a i predstavljanju njegove monografije. Retrospektivna izlo\u017eba skulptura i crte\u017ea Branka Vlahovi\u0107a biti \u0107e otvorena do 6. velja\u010de 2013. godine.<\/p>\n

\n
\n
\"Retrospektiva<\/a><\/dt>\n
Retrospektiva Branka Vlahovi\u0107a – otvorenje; foto Nina \u0110ur\u0111jevi\u0107<\/dd>\n<\/dl>\n<\/div>\n

Ju\u010der otvorena retrospektivna izlo\u017eba samozatajnog hrvatskog kipara minimalisti\u010dkog izri\u010daja, Branka Vlahovi\u0107a, nakon tridesetak godina ‘ti\u0161ine’ ponovo aktualizira lik i djelo umjetnika koji je djelovao \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Osim jedinstvene prilike da se \u0161ira publika i ljubitelji umjetnosti upoznaju s radom ovog ‘umjetnika iz sjene’, kako su ga njegovi suvremenici \u010desto znali nazivati, izlo\u017ebom se otvara prostor za za kriti\u010dku valorizaciju, jasniju kontekstualizaciju i na koncu afirmaciju i pozicioniranje rada Branka Vlahovi\u0107a. Svemu navedenom pripomo\u0107i \u0107e i ju\u010der predstavljena umjetnikova monografija autora, kustosa i povjesni\u010dara umjetnosti Guida Quiena i Darka Schneidera u izdanju Art Studija Obzori. Urednica i dizajnerica monografije te voditeljica cjelokupnog projekta realizacije retrospektive Branka Vlahovi\u0107a je Ana Labudovi\u0107, mlada doma\u0107a grafi\u010dka dizajnerica koja se bavi uredni\u010dkim i istra\u017eiva\u010dkim poslovima. Retrospektivnu izlo\u017ebu skulptura i crte\u017ea Branka Vlahovi\u0107a prigodnim i ugodnim govorima otvorili su: Markita Franuli\u0107, direktorica Tehni\u010dkog muzeja, Ana Labudovi\u0107, Guido Quien, Darko Schneider i Ivica Lovri\u0107, pro\u010delnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i \u0161port u Zagrebu.<\/p>\n

Retrospektivna izlo\u017eba u Tehni\u010dkom muzeju putem skulptura, crte\u017ea i nacrta predstavlja nekoliko razli\u010ditih faza Vlahovi\u0107evog djelovanja \u2013 od po\u010detne figurativnije faze koju najbolje predstavlja javna skulptura Nimfa iz 1963. godine, pa sve do reduciranih, depersonaliziranih i minimalisti\u010dkih skulptura koje su obilje\u017eile umjetnikovo stvaranje krajem \u0161ezdesetih i po\u010detkom sedamdesetih godina. Radove iz potonje faze umjetnik je \u010desto izra\u0111ivao u suradnji s danas neaktivnim tvornicama Jedinstvo i TPK (Tvornica parnih kotlova). Taj je in\u017eenjerski aspekt realizacije radova, kao i \u010dinjenica da je Vlahovi\u0107eva najva\u017enija izlo\u017eba odr\u017eana 1975. godine u Tehni\u010dkom muzeju, presudio da se ova ‘povratni\u010dka’ izlo\u017eba postavi na istom mjestu. Izlo\u017ebu su priredili Art Studio Obzori i Tehni\u010dki muzej, autori postava su Guido Quien i Ma\u0161a Milovac.<\/p>\n

O Branku Vlahovi\u0107u:<\/strong><\/p>\n

Branko Vlahovi\u0107 ro\u0111en je 1924. godine u Bjelovaru, umro je 1979. u Zagrebu od posljedica prometnog udesa. Smrt je naprasno prekinula iznimno intrigantan opus ovog ‘\u010dovjeka krhkog zdravlja i kipara odlu\u010dnog reza’, umjetnika samotnjaka koji je diplomirao 1951. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te je poha\u0111ao specijalku kod profesora Frana Kr\u0161ini\u0107a do 1953. Po zavr\u0161etku Akademije boravio je na tromjese\u010dnom studijskom boravku u Parizu, gdje se ponovo vratio na dvomjese\u010dni boravak 1979. godine.<\/p>\n

Nakon \u0161to je neko vrijeme radio kao u\u010ditelj, krajem pedesetih godina odlu\u010duje se na isklju\u010divo umjetni\u010dko djelovanje \u2013 kiparstvo i \u017eivot od kiparstva. Ranu razvojnu fazu obilje\u017eava figurativno kiparstvo koje u kasnijim fazama u potpunosti napu\u0161ta te se okre\u0107e apstraktnim oblicima. Prvu samostalnu izlo\u017ebu Branko Vlahovi\u0107 imao je 1967. godine u Likovnom studiju Moderne galerije u Zagrebu. Na toj izlo\u017ebi vi\u0161e nije bilo ni traga figuri niti asocijaciji. Izlo\u017eio je apstraktne drvene skulpture i reljefe, pravilne, \u010detvrtaste, geometrijske konstrukcije koje su podsje\u0107ale na arhitektonske makete \u0161to je i sam potvrdio izjavom da se arhitektonsko-estetsko iskustvo u njemu sublimiralo u skulpturu. Objektiviziranjem forme, Vlahovi\u0107evi su radovi poprimali industrijske oblike, \u0161to ga je posljedi\u010dno odvelo i dizajnu, no nije se rado njime bavio, ve\u0107 mu je pribjegavao iz egzistencijalnih razloga.<\/p>\n

Monografska izlo\u017eba u Tehni\u010dkom muzeju 1975. godine donijela je Vlahovi\u0107u puniji odjek. Od te izlo\u017ebe Branko Vlahovi\u0107 je bio znatno u\u010destalije zastupljen na zna\u010dajnijim, tematskim i problemskim, izlo\u017ebama. Vlahovi\u0107eva posljednja samostalna izlo\u017eba skulptura i crte\u017ea odr\u017eana je u zagreba\u010dkoj galeriji Karas 1978. godine, dok je Gliptoteka HAZU, u Zagrebu 1981. godine priredila posthumnu retrospektivu Branka Vlahovi\u0107a. Izlo\u017ebom Minimalizam u Jugoslaviji, 1983. godine, teoreti\u010dar i kustos Marijan Susovski je definirao umjetnost Branka Vlahovi\u0107a. Izborom u tu problemsku izlo\u017ebu, kao i tekstom u predgovoru, ali i s pet biranih reprodukcija, Susovski je jasno vrednovao tog kipara te odlu\u010dno potvrdio njegovu minimalisti\u010dku pripadnost.<\/p>\n

[izvor informacije Tehni\u010dki muzej<\/a><\/strong>]<\/p>\n

Share<\/a><\/div>