{"id":59472,"date":"2025-08-31T11:51:46","date_gmt":"2025-08-31T09:51:46","guid":{"rendered":"https:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=59472"},"modified":"2025-08-31T11:55:06","modified_gmt":"2025-08-31T09:55:06","slug":"liburnia-film-festivala-2025-nagrade","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=59472","title":{"rendered":"Liburnia Film Festivala 2025: Nagrade"},"content":{"rendered":"

I \u017eiri i publika slo\u017eni: Mirotvorac najbolji film 23. Liburnia Film Festivala – Na 23. Liburnia Film Festivalu dodijeljene su nagrade najboljim filmovima i autorima. U konkurenciji za osam festivalskih nagrada je prikazano 18 recentnih hrvatskih dokumentaraca, a i \u017eiri i publika slo\u017eili su se \u2013 najboljim je progla\u0161en \u201cMirotvorac\u201d redatelja Ivana Ramljaka.<\/strong><\/p>\n

\u201ePrecizno oblikovan kroz arhivsku gra\u0111u i sna\u017ena svjedo\u010danstva\u201c<\/em> \u2013 tim je rije\u010dima \u017eiri opisao
\npobjedni\u010dki film \u201cMirotvorac\u201d<\/strong> (Factum, 2025.) redatelja Ivana Ramljaka. Ovaj dokumentarac vra\u0107a dostojanstvo i glas \u010dovjeku kojeg su mnogi \u017eeljeli uti\u0161ati tada, a \u017eele i danas, te postaje \u201emoralni \u010din otpora zaboravu i podsjetnik na \u017ertvu Josipa Reihla-Kira \u2013 Mirotvorca\u201c. Osim \u0161to je osvojio nagradu za najbolji film, \u201cMirotvorac\u201d je ponio i nagradu publike<\/strong>, s visokom prosje\u010dnom ocjenom 4,85.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio TMDB<\/a> – <\/strong>Peacemaker (2025)<\/p>\n

Organizatori iz Udruge Liburnia Film Festival su prilikom dodjele nagrade u opatijskom
\nCentru Gervais podsjetili kako je danas,<\/p>\n

\u201cU vremenima u kojima se nasilno otkazuju festivali, prijeti se umjetnicima i kulturnim djelatnicima te smanjuje prostor kreativnog i kulturnog stvarala\u0161tva, vi\u0161e nego ikad va\u017eno imati platformu za slobodno kulturno-umjetni\u010dko djelovanje jer ono otvara prostor za kriti\u010dko promi\u0161ljanje, dijalog i stvaranje dru\u0161tva koje se ne boji razli\u010ditosti\u201d rekao je Oliver Serti\u0107, programski direktor 23. LFF-a prilikom dodjele nagrada.<\/p>\n

Posebno priznanje \u017eirija<\/strong> oti\u0161lo je Sun\u010dici Ani Veldi\u0107<\/strong> za film \u201cO ma\u010dkama i ljudima\u201d <\/strong>(3D2D Animatori, 2025). Autorica \u201ena neposredan, autenti\u010dan i zaigran na\u010din istra\u017euje dubinska pitanja odnosa ljudskog i \u017eivotinjskog, \u017eenskog tijela i medicinskih re\u017eima\u201c<\/em>, otvaraju\u0107i univerzalnu raspravu o granici izme\u0111u brige, kontrole i su\u017eivota.<\/p>\n

Ale\u0161 Suk<\/strong> svojim je filmom \u201c(PS)\u201d<\/strong> (UKUS) ponio nagradu za najbolji regionalni film<\/strong>. Autor
\n\u201ebrzim izmjenama motiva i bogatom zvu\u010dnom slikom vje\u0161to i poeti\u010dno popisuje tragove
\n\u017eivota, su\u017eivota i pejza\u017ea nasuprot propustima dr\u017eavnih popisa i institucija\u201c<\/em>, donose\u0107i sna\u017enu
\nrefleksiju o trajanju, nestajanju i prolaznosti.<\/p>\n

Nagrada kriti\u010darke<\/strong> \u201eDragan Rube\u0161a\u201c<\/strong>, o kojoj je odlu\u010divala kriti\u010darka Jelena Pa\u0161i\u0107, pripala je Maji Alibegovi\u0107 <\/strong>za film \u201cMoja prijateljica Sely\u201d<\/strong> (Akademija dramske umjetnosti, 2025.). U obrazlo\u017eenju stoji kako film \u201eistan\u010danom fotografijom, spretnom monta\u017eom i sugestivnim pripovijedanjem govori o (ne)pripadanju, prihva\u0107anju i me\u0111usobnim sponama koje prelaze granice prostora i vremena<\/em>\u201c. Ovaj \u0161armantni primjer mo\u0107i dokumentarnog filma pokazuje kako kamera mo\u017ee biti most, ali i prostor transformacije izme\u0111u onoga tko snima i onoga tko je sniman.<\/p>\n

O dobitnicima nagrade za najbolji film, najbolji regionalni film i stru\u010dnih nagrada 23. LFF-a je odlu\u010divao petero\u010dlani \u017eiri<\/strong> u sastavu: Daniel Bukumirovi\u0107, novinar i urednik dokumentarne platforme Nova Docu; Olga Dimitrijevi\u0107, dramaturginja i scenaristica; Katerina Duda, multimedijska umjetnica i filmska autorica; \u0110uro Gavran, redatelj, snimatelj i producent; te Hrvoje Osvadi\u0107, producent i predsjednik Hrvatske udruge producenata. Svim laureatima uru\u010dena je statua Sa\u0161e Jantoleka.<\/p>\n

Renata Lu\u010di\u0107 <\/strong>u filmu \u201cGodina pro\u0111e, dan nikako\u201d iznosi vlastitu obiteljsku pri\u010du, ali i univerzalni dru\u0161tveni problem. \u017diri je istaknuo kako autorica \u201eiz prvog lica govori o velikom dru\u0161tvenom problemu o kojem se rijetko pri\u010da\u201c<\/em>, podsje\u0107aju\u0107i na podatak da je iz Slavonije u posljednjih 20 godina odselilo \u010dak 120 000 \u017eena. Upravo zato, nagrada za najbolju re\u017eiju pripala je upravo njoj.<\/strong><\/p>\n

Za najbolju fotografiju<\/strong> ove je godine nagra\u0111ena Magdalena Pti\u010dek<\/strong>. Njezin rad na filmu \u201cTerenska nastava\u201d Joze Schmucha \u201ena vizualno upe\u010datljiv, strukturiran i nenametljiv na\u010din uvla\u010di gledatelja u stroj za stvaranje kolektivne svijesti\u201c<\/em>, \u0161to je bilo presudno za odluku \u017eirija.<\/p>\n

Monta\u017eerka Sara Gregori\u0107<\/strong> ovjen\u010dana je priznanjem za najbolju monta\u017eu. U filmu \u201cLekcije mog tate\u201d <\/strong>\u201esjajne tranzicije kroz vrijeme i pa\u017eljivo birane slike i rije\u010di iz \u017eivota Dalije Dozet, njenog preminulog oca i najbli\u017ee porodice\u201c<\/em> oblikuju emotivnu i univerzalnu pri\u010du o sje\u0107anju, naslje\u0111u i gubitku.<\/p>\n

Zvuk je u filmu \u201cNa\u0161 vrt na kraju svijeta\u201d<\/strong> postao punopravni nositelj atmosfere i pri\u010de. \u201eU ovom filmu, zvuk funkcionira u sinergiji s pejza\u017eem, a sama zvu\u010dna dramaturgija postaje nosilac atmosfere i naracije\u201c<\/em> \u2013 stoji u obrazlo\u017eenju nagrade koja je pripala dizajneru zvuka Sebastijanu Borov\u010daku<\/strong>.<\/p>\n

[izvor informacije Liburnia Film Festival<\/a><\/strong>]<\/p>\n