{"id":59290,"date":"2025-08-01T13:15:19","date_gmt":"2025-08-01T11:15:19","guid":{"rendered":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=59290"},"modified":"2025-08-02T11:51:03","modified_gmt":"2025-08-02T09:51:03","slug":"film-djevojka-s-iglom-osvrt-darko-plesa","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/film-mag.net\/wp\/?p=59290","title":{"rendered":"FILM: Djevojka s iglom [osvrt Darko Ple\u0161a]"},"content":{"rendered":"

‘Djevojka s iglom’, jedan je u nizu danskih filmova koji je ponovo skrenuo pozornost na dansku kinematografiju. Film koji je imao premijeru na pro\u0161logodi\u0161njem Cannes Film Festivalu, te nakon toga sudjelovao na niz drugih filmskih festivala, te je u kona\u010dnici nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg me\u0111unarodnog filma. Iako Danska kinematografija nema reputaciju kao rumunjska ili korejska, ve\u0107 dugi niz godina se mo\u017ee pohvaliti s kontinuiranim uspjehom svojih filmova na me\u0111unarodnoj sceni. Medijski najvidljivije su svako nominacije za Oscara, kojih u zadnjih petnaest godina, danski film ima za sedam filmova. Dva filma, ‘U boljem svijetu’ (Haevnen) redateljice Susanne Bier i ‘Jo\u0161 jedna runda’ (Druk) redatelja Thomasa Vinterberga su i dobila presti\u017enu nagradu, a svakako treba izdvojiti i film ‘Bijeg’ (Flugt) koji je 2022. nominiran u tri kategorije, za najbolji animirani film, najbolji dokumentarni i za najbolji me\u0111unarodni film. ‘Bijeg’ nije dobio ni jednog Oscara za koji je nominiran.<\/strong><\/p>\n

Svakako treba apostrofirati i zna\u010daj koji je Lars Von Trier imao na afirmaciji danskog filma. Kontroverzni redatelj, koji je uvijek bio van svih struja i trenuta\u010dnih tendencija u filmskom svijetu (iako je zajedno s Thomassom Vinterbergom, dobitnikom Oscara za ‘Jo\u0161 jedna runda’, smislio i napisao manifest dogma 95 s prate\u0107im zavjetima, nikada se u stvari nije toga u potpunosti pridr\u017eavao), sa svojim je filmovima postao stalni gost najve\u0107ih svjetskih festivala. \u010cak devet njegovih filmova premijeru je imalo na Cannes Film Festivalu (‘Lome\u0107i valove’ nagra\u0111en je s Velikom nagradom \u017eirija 1996. godine, a Europa Nagradom \u017eirija 1991. godine). U skladu sa svojom maksimom \u201eda film treba biti poput kamena u cipeli\u201c , filmovi koje Lars Von Triera snima nisu filmovi za \u0161iru publiku. Uvijek na granici emocionalnog i fizi\u010dkog i\u017eivljavanja nad svojim likovima u filmu, uglavnom \u017eenskih, von Trier je \u010desto i gledatelje stavljao u vrstu ku\u0161nje. Iako je festivalski \u017eivot Lars Von Trierovih filmova po\u010deo jo\u0161 sredinom 80-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, ‘Lome\u0107i valove’ (1996) mo\u017eemo tretirati kao klju\u010dni film za njegov proboj. Zadnjih desetak godina, percepcija Trierovih filmova je dvojaka, i dojam je da u dana\u0161njem vremenu, gdje u filmskom ali i svakom drugom umjetni\u010dkom izri\u010daju prisutna cenzura u obliku \u201ecancel kulture\u201c ali i autocenzura kod samih autora, filma\u0161i kao Lars Von Trier koji uvijek rade bez kalkulacija, jednostavno nemaju jednake uvjete za objektivnu valorizaciju.<\/p>\n

<\/p>\n

Fotografiju ustupio TMDB<\/a><\/strong><\/p>\n

Iste godine kad je ‘Lome\u0107i valove’ osvojio festivalsku publiku, u veliki europski hit se prometnuo film ‘Diler’, debitantski rad mladog danskog redatelja Nicolas Winding Refna. Uspjeh filma je rezultirao i s dva podjednako uspje\u0161na nastavka, kojima je sam redatelj nerado pristupio, kao i dva snimljena remakea i jo\u0161 nekoliko nerealiziranih. Nicolas Winding Refn danas puno vi\u0161e snima u inozemstvu nego li u mati\u010dnoj dr\u017eavi s promjenjivim uspjehom.’ Diler’ je svakako bio odsko\u010dna daska i za glumce koji su glumili u istom. Mads Mikkelsen je danas mo\u017eda i ponajve\u0107a gluma\u010dka zvijezda s ne engleskog govornog podru\u010dja, Zlatko Buri\u0107 (ro\u0111eni Osje\u010danin) karakterni glumac je dobitnik nagrade Europske filmske akademije za najboljeg sporednog glumca 2022. godine i mo\u017eemo ga izme\u0111u ostalog gledati u novom ‘Supermenu’, a i Kim Bodnia je \u010desto anga\u017eiran u uspje\u0161nim svjetskim projektima (F1, Killing Eve).<\/p>\n

Film koji je razlog ovako podu\u017eem uvodu, ‘Djevojka s iglom’, od ovog je ljeta u svojevrsnoj ograni\u010denoj distribuciji u Hrvatskoj. Naime, u Zagrebu trenuta\u010dno se gotovo i nema gdje prikazati, dok neka kina u kontinentalnoj Hrvatskoj, koja imaju ovaj film na repertoaru, zatvaraju svoje dvorane na odre\u0111eno vrijeme zbog godi\u0161njih odmora. Film je ina\u010de u Hrvatskoj premijerno prikazan ovog prolje\u0107a na Subversive Film Festivalu.<\/p>\n

Radnja filma odvija se krajem prvog svjetskog rata, temeljena na istinitim doga\u0111ajima, a prati Karolinu (Vic Carmen Sonne), mladu kroja\u010dicu koja ne mo\u017ee pla\u0107ati stan u kojemu se nalazi niti mo\u017ee dobiti financijsku pomo\u0107 koju dobivaju ratne udovice jer je sudbina njenoga mu\u017ea nepoznata. Nakon \u0161to izgubi stan, \u0161ef joj preko svojih veza poku\u0161ava saznati \u0161to je sa suprugom, ali bezuspje\u0161no. Karolina se zaljubi u dobrohotnog \u0161efa (i vlasnika tvornice) i ostane trudna s njim. U tom trenutku se iz rata vrati njen suprug, unaka\u017een i prekrivenog lica. Karolina ga otjera jer se nada novom \u017eivotu sa svojim \u0161efom i ljubavnikom, ali njegova mama je imala druga\u010diju viziju sinovljeve sudbine, te Karolina ostane i bez budu\u0107eg mu\u017ea i bez posla. Sama, trudna i siroma\u0161na, Karolina poku\u0161a u javnom kupatilu sama sebi napraviti abortus s velikom iglom, ali u tome je sprije\u010di Dagmar (Trine Dyrholm), ljubazna neznanka u dru\u0161tvu plavokose djevoj\u010dice. Dagmar joj ponudi da nakon \u0161to rodi, dijete donese njoj a ona \u0107e ga dati bogatim ljudima na usvajanje. Karolina odustane od abortusa i vrati se svojem unaka\u017eenom suprugu. Ovo je tek uvod u sve \u0161to \u0107e se dalje doga\u0111ati Karolini koja \u0107e u jednom trenutku po\u010deti \u017eivjeti kod Dagmar u njenoj trgovini sa slatki\u0161ima, gdje \u0107e otkriti \u0161to ustvari Dagmar radi s djecom koja su joj predana na usvajanje.<\/p>\n

Kao najve\u0107a vrline ovoga filma, svakako treba istaknuti fantasti\u010dnu kameru i scenografiju. Za kameru je zaslu\u017ean mladi Poljak Michal Dymek, koji je ve\u0107 dobio niz nagrada i nominacija, kako za ovaj, tako i za ostale filmove na kojima je radio. Crno bijeli Kopenhagen na kraju prvog svjetskog rata, prekrasna crno bijela kamera, u najboljoj maniri ekspresionizma, dodatno pridonosi rezerviranom tonu filmu, ostavljaju\u0107i gledatelju da sam pronikne \u0161to se sve krije u sjenama. Jagna Dobesz kao scenografkinja uvelike je pridonijela dojmu koji je u isto vrijeme realisti\u010dan i mra\u010dno bajkovit. Gledanje ovog filma tako nije samo podsje\u0107anje na dansku \/ europsku povijest, nego je ujedno i mali podsjetnik na filmsku, jer gledaju\u0107i ovaj film, svatko prema svojim afinitetima i naho\u0111enju mo\u017ee prona\u0107i u njemu Langa, Lynca, Bunuela… Svakako treba istaknuti i Trine Dyrholm, u jo\u0161 jednoj sna\u017enoj ulozi karizmati\u010dne \u017eene.<\/p>\n

Film po\u010dinje kao socijalna drama, lagano skrene u kriminalisti\u010dki film, a zavr\u0161i kao psiholo\u0161ki horor. Redatelj i koscenarist Magnus Van Horn (\u0160ve\u0111anin koji se \u0161kolovao u Poljskoj) odlu\u010dio se za slijed doga\u0111aja u kojem se glavnoj junakinji, doga\u0111aju sve gore i gore stvari, \u0161to je dramatizacija svojstvena sapunicama. Rezultat toga su i pomalo nelogi\u010dna postupanja Karoline kroz film, \u017eena koja se zbog siroma\u0161tva odri\u010de svojega djeteta, ubrzo nakon toga usvaja djevoj\u010dicu koja je \u017eivjela s Dagmar. Na su\u0111enju vidimo da je Karolina, nakon \u0161to je dobila priliku putovati s cirkusom, obu\u010dena kao pripadnica srednje klase \u0161to isto ba\u0161 nije u skladu s onim \u0161to smo gledali. Iako je pomalo nespretan prelazak iz socijalne drame u nekakvu mra\u010dnu bajku mogao biti bolji uz malo scenaristi\u010dkog bru\u0161enja, ‘Djevojka s iglom’ je film koji svakako treba pogledati.<\/p>\n

Dagmar Overbye, koja je poslu\u017eila kao predlo\u017eak za film, djelovala je izme\u0111u 1915. do 1920. godine u Kopenhagenu. Bila je dvadesetak godina mla\u0111a od lika koji igra Trina Dyrholm i puno manje organizirana nego li je to prikazano u filmu. Lik Karoline je lagano zasnovan na Karolini Aagasen, \u017eeni koja je najvjerojatnije prijavila Dagmar vlastima.<\/p>\n

Nakon su\u0111enja, Dagmar je pogubljena 1921. godine, a kao posljedica njenih dijela Danska je nakon rata, zbog lak\u0161e evidencije stanovni\u0161tva, uvela Central Person Register (CPR), osobni broj koji se sastoji od datuma ro\u0111enja i \u010detiri dodatna broja, gdje je zadnji oznaka za spol (parni za \u017eene, neparni za mu\u0161karce). U Danskoj ovaj broj se koristi u zdravstvu, poreznim prijavama, bankarstvu, otvaranje tvrtke,.. drugim rije\u010dima CPR je sve ono \u0161to OIB nije.<\/p>\n

Darko Ple\u0161a<\/strong><\/p>\n

Informacije o filmu:<\/strong><\/h3>\n

Djevojka s iglom<\/strong>
\nPigen med n\u00e5len \/ The Girl with the Needle (2024.)<\/strong>
\nRedatelj: Magnus von Horn
\nGlume: Vic Carmen Sonne, Trine Dyrholm, Besir Zeciri
\n\u017danr: krimi\u0107, drama, povijesni
\nTrajanje: 123 min.
\nDr\u017eava: Danska, Poljska, \u0160vedska, Francuska, Belgija
\nDistribucija: MCF<\/p>\n

Djevojka s iglom \u2013 Nordiskfilm.com <\/a><\/strong>
\n Pigen med n\u00e5len \/ The Girl with the Needle \u2013 IMDb<\/a><\/strong><\/p>\n

Film je pogledan u osje\u010dkom Kinu Urania <\/a><\/strong><\/p>\n